Američki generali nasuprot Bajdenu oko Avganistana: Žestoka međustranačka rasprava za haotično povlačenje?

Svjedočenje visokih američkih vojnih zvaničnika u Kongresu pokrenulo je žestoku međustranačku raspravu o odgovornosti za haotično povlačenje iz Avganistana, dok bi najveću političku štetu mogao imati predsjednik Džo Bajden (Joe Biden), pišu svjetski mediji.

Rasprave o gubitku rata

Američki ministar odbrane Lojd Ostin (Lloyd Austin) rekao je 28. septembra u Kongresu da je iznenadni slom avganistanske vojske zatekao Pentagon, dok su se najviši američki vojni zvaničnici suočili sa žustrim raspravama u Senatu o tome kako i zašto je Amerika izgubila svoj najduži rat, napisao je Rojters (Reuters).

Svjedočeći pred Odborom za oružane snage američkog Senata predsjedavajući Združenog generalštaba general Mark Mili (Mark Milley) i šef američke Centralne komande general Kenet Mekenzi (Kenneth “Frank” McKenzie) takođe su priznali da su bili zatečeni brzinom preuzimanja talibana i kolapsom vlade u Kabulu.

Mili je ukazao na vojna upozorenja od kraja 2020. da bi ubrzano, bezuslovno povlačenje moglo ubrzati kolaps avganistanske vojske i vlade."To je bilo prije godinu dana. Moja je procjena ostala dosljedna cijelo vrijeme", rekao je Mili. Generali su kazali da su bili ubijeđeni kako je u Avganistanu trebalo zadržati najmanje 2.500 vojnika.

Republikanski senatori optužili su predsjednika Džoa Bajdena da nije govorio istinu o preporukama svoje vojske da dio trupa treba zadržati u Avganistanu. Bajden je, dodaje Rojters, u jednom intervjuu u avgustu, porekao da su njegovi komandanti to preporučili, rekavši: "Ne. Ne sjećam se da mi je to rečeno."

Republikanska senatorka Džouni Ernst (Joni) rekla je da je Bajdenova odluka da se bezuslovno pridržava sporazuma koji je bivši predsjednik Donald Trump (Trump) postigao s talibanima koštala američke živote zbog “jeftine političke pobjede”.

Demokrate su zamjerili republikancima što optužuju Bajdena, koji je predsjednik od januara, za sve što je pošlo po zlu tokom 20 godina koliko su američke trupe bile u Avganistanu. "Svako ko kaže da je posljednjih nekoliko mjeseci bio neuspjeh, a da je sve prije toga bilo sjajno, očito nije obraćao pažnju", rekla je demokratska senatorka Elizabet Voren (Elizabeth Warren).

Prvo saslušanje nakon evakuacije

Saslušanje pred Odborom za oružane snage Senata, bilo je prvi put da su se visoki zvaničnici američkog Ministarstva odbrane suočili sa zakonodavcima nakon prošlomjesečne evakuacije iz Kabula, napisao je Vašington post (The Washington Post) ističući da je veći dio sjednice uključivao zakonodavce koji su, zavisno o njihovoj stranci, pokušavali pridobiti podršku generala optužujući Trampa ili Bajdena za neuspjehe u prošlosti i neizvjesnu budućnost Avganistana.

General Mark Mili je tokom saslušanja otkrio da su tek 25. avgusta - 10 dana nakon što su talibani ušli u Kabul i manje od nedjelje prije odlaska posljednjeg pripadnika američkog vojnog osoblja - načelnici generalštaba dali "jednoglasnu” preporuka Bajdenu da povuče sve trupe radije nego da produži evakuaciju nakon roka, 31. avgusta. Bajden je istakao tu preporuku za odbranu svoje odluke o napuštanju Avganistana, ne spominjući da je ona došla tek nakon što su talibani preuzeli kontrolu nad Kabulom.

Republikanci su iskoristili to priznanje kako bi optužili Bajdena da je lagao američki narod o preporukama njegovih vojnih savjetnika. Na upit republikanskog senatora Toma Kotona (Tom Cotton) zašto nije podnio ostavku u znak protesta, Mili je, odbacujući prijedlog, kazao da “Bajden nije bio dužan da posluša savjete svojih generala”.

Dok su vojni zvaničnici svjedočili na Kapitol hilu, glasnogovornica Bijele kuće, Džen Psaki (Jen) branila je Bajdenovo postupanje s povlačenjem, rekavši da je predsjednik uzeo u obzir vojne savjete ali da nije bio voljan prihvatiti "eskalaciju i povećanje vojnika" i "potencijalni gubitak života" ako trupe ostanu u zemlji nakon roka u avgustu.

Trojica zvaničnika Ministarstva odbrane, kritikovali su dogovor koji je Tramp postigao s talibanskim liderima za okončanje rata, sporazum koji je, kako su rekli, obespravio avganistanske snage sigurnosti i oduzeo Sjedinjenim Državama uticaj za bolju kontrolu povlačenja. "Obavještajni podaci bili su jasni da će, ako ne odemo u skladu s tim sporazumom, talibani ponovo napasti naše snage", rekao je Ostin.

Kontradiktorne izjave

Možda su generali Mili i Mekenzi, te ministar odbrane Ostin svjedočili pred Kongresom, ali su najveću štetu predsjedniku nanijele riječi Džoa Bajdena, ukazuje u svojoj analizi BBC.

Tokom intervjua u avgustu, Bajden je rekao da nema generala koji ga pozivaju da zadrži neke američke trupe u Avganistanu. Generali Mili i Mekenzi rekli su da su te trupe potrebne, a u jednom trenutku potonji je kazao da je to i rekao predsjedniku.

Republikanski senatori takođe su postavili pitanje zašto je Bajden obećao da će zadržati vojsku dok svi američki građani ne budu evakuisani, s obzirom na to da još uvijek ima Amerikanaca u Avganistanu nekoliko nedjelja nakon konačnog povlačenja.

Takođe, dodaje BBC, oba su generala čvrsto izjavila da je Al Kaida još uvijek prisutna u Avganistanu, što je direktno u suprotnosti s Bajdenovom ranijom izjavom da je teroristička organizacija iskorijenjena.

Sve to dalo je republikancima municiju za optuživanje predsjednika da laže američki narod, naglašava BBC. Bajden nije morao davati tako široka uvjeravanja, već je mogao reći da je razmotrio savjet vojske, ali je ostao pri svojoj odluci da se trupe povlače. Međutim, kao i kod mnogih političara prije njega, vlastite izjave su ga dovele do nevolja.

Politički rizik

Bajden se nada da će političke posljedice njegovog neuspjelog povlačenja iz Avganistana brzo nestati, ali saslušanje u utorak u Senatu ne postavlja njegove odluke na bolje svjetlo, ocjenjuju urednici Volstrit džurnala (The Wall Street Journal).

Skandal nije u tome što je predsjednik, kao donosilac odluka, zanemario vojne savjete, već njegovo odbijanje da to prihvati, ukazuje konzervativni američki list dodajući da Bajden želi političku zaslugu za okončanje američkog angažmana u Avganistanu, ali da nije voljan preuzeti politički rizik.

Na saslušanju je, između ostalog, naglašeno da je predsjednik postupio protivno savjetima vojske izvlačeći preostale američke snage iz zemlje. Kada je postalo jasno da će Kabul pasti sredinom avgusta, SAD su mogle reći talibanima da će osigurati šire područje oko kabulskog aerodroma i kontrolisati grad sve dok se povlačenje Amerikanaca i avganistanskih saveznika ne dovrši.

To bi omogućilo uredniji odlazak i potencijalno manji gubitak života, čak i da je značilo produženje roka nakon 31. avgusta, ističu urednici njujorškog lista uz ocjenu da je avganistansko povlačenje najveće vanjskopolitičko poniženje SAD u posljednjih nekoliko decenija, a da se šteta pogoršava nepoštovanjem odgovornosti - počevši od vrhovnog komandanta.

(Ne)naučene lekcije

Iza sloma povlačenja koje je za sobom ostavilo desetine hiljada ranjivih Avganistanaca, letimično se spominju daleko dublji neuspjesi u prethodnih 20 godina - suočavanje koje je za Pentagon i američki vanjskopolitički establišment tek počelo, napisao je urednik britanskog lista Gardijan (The Guardian) Džulijan Bordžer (Julian Borger).

Trojica svjedoka povremeno su isticali da je predaja uistinu započela u februaru 2020. godine, u skladu s dogovorom Trampove administracije s talibanima u Dohi, po kojem su talibani, u zamjenu za povlačenje, pristali na sedam uslova.

Ali, kako je istakao general Mili, držali su se samo jednog: da ne napadaju odlazeće Amerikance. Od svakog drugog dogovora, poput započinjanja pregovora s Kabulom i prekida veza s Al Kaidom, talibani su odustali. Republikanci su jedva spominjali sporazum iz Dohe, već su radije, ističe Gardijan u analizi, povlačenje uokvirili kao Bajdenovu izvornu ideju.

Takođe, general Mili je rekao da će američka vojska još dugo pokušavati da nauči lekcije iz avganistanskog neuspjeha, ali je iznio neka svoja početna razmišljanja – da neprijatelju ne treba davati fiksni datum odlaska, kao što je to bio dogovor iz Dohe, već ga temeljiti na nizu uslova i da ne treba graditi vojsku druge zemlje po uzoru na američke snage. No, ističe Gardijan, sam general je priznao da su to bile lekcije koje su se trebale naučiti u Vijetnamu.

Bajdenova Bijela kuća nastojala je izbjeći odlazak koji podsjeća na Sajgon 1975., ali upravo to se i dogodilo, dijelom zato što su te lekcije zaboravljene. Dublje pitanje - na koje nikad neće biti odgovoreno, pa čak ni postavljeno u Kongresu - je zašto su SAD patile od takve ponavljajuće amnezije svaki put kada bi krenule u rat, zaključuje Gardijan.

( Radio Slobodna Evropa )