Češki premijer isključio koaliciju sa radikalima i referendum o izlasku iz EU i NATO

Češki premijer Andrej Babiš isključio je mogućnost da formira vladu sa radikalnim nacionalistima posle predstojećih parlamentarnih izbora.

Babiš je rekao i da sigurno neće podržati njihov zahtjev za raspisivanjem referenduma o istupanju Češke iz Evropske unije i NATO-a.

"Ne, sigurno ne. Nećemo podržati referendum o izlasku iz EU. Pogledajte Veliku Britaniju šta se tamo dešava, nemaju hranu, nemaju vozače, zatvorene su benzinske pumpe, nema ljekova. To je katastrofa", kazao je Babiš u za današnje Pravo.

Naveo je da njegova vlada i stranka kritikuju birokratiju u EU, ali da je za Češku važno to što je punopravna članica Unije.

"Mi želimo da mijenjamo EU u korist svih Evropljana, ali naravno prije svega u korist Češke. Dakle, mi nismo ni za kakav referendum, smatramo da je važno to što smo u EU, tamo ide 87 odsto našeg izvoza. U Šengen zoni smo, to je za nas važno", kazao je Babiš.

Prema najnovijim anketama, na parlamentarnim izborima 8. i 9. oktobra stranka ANO premijera Babiša može da računa na tijesnu pobjedu, sa oko 25 odsto glasova.

Međutim, ankete pokazuju da bi dvije koalicije desnog centra, koje odbijaju bilo kakvu saradnju sa Babišom, mogle da dobiju više od 40 odsto glasova.

Češki predsjednik Miloš Zeman, koji javno poziva građane da glasaju za Babiša, poručio je da nijednoj od koalicija neće povjeriti mandat za sastav vlade, već jedino pojedinačnom pobjedniku izbora, zbog čega se očekuju dugi i teški pregovori o formiranju izvršne vlasti.

Mogući postizborni partneri ANO na granici su da ne pređu cenzus za ulazak u parlament, dok se ekstremisti iz stranke Sloboda direktna demokratija i njihov lider Tomio Okamura već sada nude Babišu kao partneri. Međutim, ANO nije promijenila stav od prethodnih izbora 2017. godine i ne želi saradnju sa ekstremistima.

Babiš je danas poručio susjednoj Poljskoj da mora da poštuje privremene mjere Suda pravde EU koji joj je u septembru naložio da plaća kaznu pola miliona eura dnevno dok, shodno privremenoj mjeri iz maja, ne obustavi eksploataciju lignita u rudniku Turov na poljsko-češko-njemačkoj tromedji, zbog koje sela u Češkoj ostaju bez podzemnih voda.

Češka, koja je generalno uzdržanija od Poljske i Mađarske, ali ih podržava u ambicijama da reformišu EU po svojoj želji, obratila se evropskom sudu u tom bilateralnom sporu, i insitira da eventualne sporove ne rješavaju poljski sudovi jer je posle reforme pravosuđa posljednjih godina upitna njihova nezavisnost od politike.

"To nije spor da se prekine eksploatacija. Tu se radi o obavezi Poljske da postavi podzemni zid da našim ljudima ne nestaje voda. Ne radi se tu da mi hoćemo da zaustavimo eksploataciju, mi želimo da zaštitimo životnu sredinu našim ljudima, a nažalost pet godina se nije dešavalo ništa", rekao je Babiš.

Češki premijer je rekao i da ne želi da vjeruje da bi Poljska zbog tog bilateralnog spora mogla da ugrozi saradnju Višegradske četvorke, koju uz te dvije zemlje čine i Slovačka i Mađarska.

Zbog spora sa Češkom, poljski premijer Mateuš Moravjecki demonstrativno je bojkotovao nedavni Demografski samit u Budimpešti, da se ne bi sreo sa Babišom, a Varšava je razmatrala mogućnost bojkotovanja i drugih aktivnosti Višegradske četvorke.

( Beta )