Srzentić: Kreirajmo politike koje u centar stavljaju ljude, ne samo usluge, pokušajmo da prevaziđemo političke podjele

Moramo kreirati politike koje u centar stavljaju ljude, a ne samo usluge, poručila je danas Tamara Srzentić, ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija u Vladi Crne Gore.

Ona je kako je saopšteno iz Skupštine to kazala na Četrnaestoj Konferenciji predsjednika parlamenata malih evropskih država koja se održava u Herceg Novom.

Srzentić je otvorila sesiju "Inovacije i modernizacija parlamenata- izazovi i prednosti za male zemlje".

U saopštenju Skupštine se navodi da je "Srzentić podijelila neka od svojih ranijih profesionalnih iskustava istakavši da joj je izuzetno zadovoljstvo što je u prilici da u svojoj državi služi svom narodu i sarađuje sa izuzetnim državnim službenicima".

"Ona se osvrnula na primjere dobre prakse koji kako je kazala pomažu da se odstupi od neefikasnih i neadekvatnih politika i usluga, ali i pređe ka efikasnim politikama i uslugama koje počivaju na potrebama ljudi", piše u saopštenju Skupštine.

"Pandemija je poremetila rad zakonodavne grane vlasti i fukncinisanje Vlade i prisilila države da nađu kreativne načine za usvajanje i pružanje osnovnih usluga i poslova. Takođe, dala je i priliku da ponovo promislimo o načinu na koji kreiramo politike i pružamo usluge. Ali vjerujem da ćete se složiti da je pandemija i podstakla transformaciju i rast", rekla je Srzentić.

Ona je "naučeno prezentovala u sklopu tri kategorije".

"Moramo kreirati politike koje u centar stavljaju ljude, a ne samo usluge. Moramo optimizovati mašineriju vlade u smislu njenih idejnih procesa i prakse. Moramo osnaživati i sarađivati, odnosno raditi sa ljudima i pustiti da ljudi grade kako bismo kreirali Vladu i Parlament za 21. vijek", navela je Srzentić.

Ona je kazala da "kretanje od samih korisnika ne znači samo rad na tehnološkom razvoju, nego na tome kako bi trebalo upravljati, kako kreirati politike koje funkcinišu uspješno u praksi".

"Misija Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija jeste da postane cenar gravitacije, centar digitalnih vještina, vještina za kreiranje politika i usluga i za unapređenje lidestva u crnogorskoj vladi. Naša misija je horizontalna, želimo da podstaknemo i pružimo pomoć ostalim subjektima u pokretanju otvorenije i transparentnije javne uprave, optimizovanju upravne mašinerije i procesa pružanja većeg broja usluga onlajn i dodatnog promišljanja o tome na koji način ispuniti potrebe građana", istakla je Srzentić.

Prema njenim riječima cilj je pružiti usluge koje u centar stavljaju ljude na najtransparentniji, nainkluzivniji, agilniji i najefikaniji način.

"Želimo da kreiramo uslove za inovaciju i modele podrške koji omogućavaju nove metode i pristupe rješavanju problema kojima se pruža bolja vrijednost i ishodi za ljude, snažimo lidere i gradimo snažne multidisciplinarne timove", kazala je Srzentić.

Ona je poručila da "ukoliko kreiramo servise i politike na način koji stavlja građanina u centar uz moderne alate i prakse drastično ćemo unaprijediti ishode i unaprijediti stepen povjerenja u sistem".

Ona je u sklopu svog izlaganja "predstavila nekoliko platformi i alata koji služe učešću građana, dodavši da u Ministarstvu nastoje da osnaže učešće građana u svakom koraku kreiranja politika".

"Pokušajmo da prevaziđemo postojeće političke podjele i izaberimo da budemo dio rješenja, da kultivišemo odnose sa državnim službenicima i da podstaknemo značajne promjene u vezi najvažnijih pitanja. Potrebni su nam novi načini da građani učestvuju, načini koji su mimo onih tradicionalih. Pozvaću i građane da budemo skup glasova, a ne skup ruku koje se podižu", poručila je Srzentić.

Klarić: Ciljevi koje ćemo postići su digitalizacija zakonodavnog procesa, pravovremenost i transparentnost, otvoreniji pristup, povjerenje i odgovornost, i ušteda

U nastavku sesije, obratio se i generalni sekretar Skupštine Crne Gore Aleksandar Klarić, koji je konstatovao da je "jačanje i stalno unaprjeđenje parlamenta od suštinskog značaja za razvoj demokratije".

"U svijetu koji se u kontinuitetu mijenja, važno je pitanje, na koji način permanentne promjene mogu unaprijediti i poboljšati rad parlamenata, a da pritom ne ugroze duh demokratije i njehih osnovnih principa i načela", istakao je Klarić.

On je ocijenio da je u formalnim strukturama kakav je parlament, inovacije potrebno pokrenuti i naglasio da su "glavni pokretači samih procesa javnost i građani, imperativi demokratskih društava u vidu odgovornosti, transparentnosti i otvorenosti, a prije svega opredijeljenost i posvećenost u samoj instituciji".

On je istakao da je "opredjeljenje crnogorskog parlamenta da u punom kapacitetu iskoristi snagu savremenih digitalnih alata i prati uspješnu uporednu praksu, te napomenuo da se ulazi u završnu fazu realizacije projekta eParlament".

"Ciljevi koje ćemo postići implementacijom eParlamenta su digitalizacija zakonodavnog procesa, pravovremenost i transparentnost, otvoreniji pristup, povjerenje i odgovornost, i na kraju, ne i manje bitno, ušteda", poručio je Klarić, uz napomenu da će povezivanje eParlamenta sa web sajtom Skupštine, omogućiti da veliki broj informacija po automatizmu bude dostupan javnosti.

On je kazao da je "crnogorski parlament od konstituisanja novog saziva, za samo godinu, uspio da postane lider u regionu i predvodnik u domenu transparentnosti i otvorenosti", što je, kako je naveo, "prepoznato u izvještaju Evropske komisije i brojnih relevantnih međunarodnih i domaćih organizacija".

"Kontinuirano unaprjeđenje transparentnosti i otvorenosti, kao i jačanje odnosa sa građanima su među ključnim prioritetima Skupštine Crne Gore u ovom sazivu", kazao je Klarić.

On je govoreći o "pojedinačnim realizovanim projektima kazao da je primjena modernih tehnologija ukazala na potrebu promjene, "ne samo operativnosti, već i kulture u smislu pomjeranja fokusa sa tradicionalne na transformacionu prirodu parlamenta", te zaključio da su upravo ostvareni rezulatati "plod inovativnosti i stalne potrebe da idemo naprijed".

Iz Skupštine su saopštili da je "Klarić prisutnima predstavio i projekte modernizacije koji se trenutno sprovode u Skupštini, te napomenuo da će se njihovom realizacijom osigurati da održivost bude integralni dio rada i procesa parlamenta".

Đovanjoli: Puno možemo da naučimo iz iskustva Crne Gore

Poslanik Parlamenta San Marina, Đerardo Đovanjoli kazao je, da mnogo mogu da nauče od Crne Gore.

"U San Marinu imamo mnogo instrumenata direktne demokratije, prvi je instrument koji dolazi iz srednjeg vijeka, a to je peticija koju svaki građanin pojedinačno može da podnese našoj Skupštini, dva puta godišnje. Mi smo u obavezi da u roku od šest mjeseci odgovorimo na pitanje građana i da pronađemo rješenje. Imamo i referendum, čime pružamo dobre okvire da građani mogu da utiču na izmjenu naših zakona. Ali, puno možemo da naučimo iz vašeg iskustva", rekao je Đovanjoli.đ

Haraldstuhteš: Inovativne alatke su omogućile interakciju tokom pandemije, ipak ne mogu zamijeniti razgovore uživo

U saopštenju Skupštine piše i da je potpredsjednica Parlamenta Islanda Brindis Haraldstuhteš pohvalila organizaciju i domaćina Konferencije, osvrnuvši se na prirodne ljepote Crne Gore.

"Inovativne alatke su omogućile interakciju tokom pandemije, ipak ne mogu zamijeniti razgovore uživo. Međutim, u okviru ove saradnje parlamenata malih evropskih država, korisno je razmijeniti iskustva u vezi sa tim", kazala je Haraldstuhteš .

Ona je, kako navode iz Skupštine, tokom diskusije predstavila projekte koje je njen zakonodavni dom sprovodio u uslovima pandemije, govoreći o izazovima sa kojim su se tom prilikom suočavali.

Prema njenim riječima Parlament Islanda, u prethodnoj godini je značajno povećao transparentnost.

"Želim da vam se zahvalim na inovativnim prezentacijama, već imam ideje u smislu ove saradnje i radujem se plodonosnoj diskusiji koju ćemo imati ubuduće", zaključila je potpredsjednica Parlamenta Islanda.

Etgen: Parlament Luksemburga usvojio Strategiju digitalizacije

Predsjednik Predstavničkog doma Luksemburga Fernand Etgen je navodeći da su od početka pandemije svi parlamenti u svijetu naišli na zajednički izazov, u smislu većeg korišćenja inovativnih i digitalnih tehnologija, kazao da je parlament Luksemburga nedavno usvojio Strategiju digitalizacije koja podrazumijeva "modernizovanje IT alata i prilagođavanje rada novim digitalnim uslovima".

To im je, kako je naveo, omogućilo da intenzivnije sarađuju sa drugim isntitucijama, unaprijede efikasnost, a da istovremeno ojačaju zaštitu podataka i informacionu bezbjednost.

On je poručio da parlamenti imaju svoju ulogu u planu integrisanja, kontrole i inicijative, a prisutne je upoznao i sa prednostima e-peticije, koja je u njihovom parlametu aktivna od 2015. godine.

"Digitalizacija nam omogućava da upotrijebimo alate, i da omogućimo prostore za otvoreno saopštavanje mišljenja građana. To je nešto što je značajno i mi smo ponosni što imamo mogućnost da ponudimo građanima tu priliku da se aktivno uključe u politički život – kazao je predsjednik Predstavničkog doma Luksemburga, dodajući da u okviru alata koje parlament nudi građanima, veliku ulogu imaju i transparentne debate", istakao je Etgen.

Demetriou: Naša moć proističe iz našeg jedinstva, iz razmjene informacija i primjera najboljih praksi

Predsjednica Predstavničkog doma Kipra Anita Demetriou kazala je da je ključna poruka, da male države zajednički mogu postići više.

"Jako je važno razumjeti da naša moć proističe iz našeg jedinstva, iz razmjene informacija i primjera najboljih praksi koja se može pokazati kao izvanredan instrument za unapređenje naše efikasnosti", kazala je Demetriou.

Demetriou je u diskusiji, istakla da postoji potreba za razmjenom viđenja i iskustva naročito u oblasti inovacija.

"Bilo mi je jako drago da čujem za sve ove inicijative koje imate u Crnoj Gori, koje je predstavio generalni sekretar Skupštine, to je modernizacija parlamenta. Vjerujem da je vrijeme za radikalne reforme, jer smatram da parlamenti malih zemalja naizlaze na dodatna opterećenja i ograničenja u svom radu naročito nakon pandemije", navela je predsjednica Predstavničkog doma Kipra.

Ona je predstavila načine funkcionisanja Predstavničkog doma Kipra, istakavši da su svim tim načinima željeli poručiti građanima da parlament funkcioniše uprkos otežamnim okolonostima.

"Kao male države mi smo naučili da funkcionošemo na tradicionalan način i to treba mijenjati. Treba unaprejđivati efikasnost rada, smanjivati nedostatak toga što imamo malobrojne parlamente i treba da ubrzamo svoje akivnosti. Zato mi je jako drago što imamo ovu priliku da čujemo za prijmere najboljih praksi drugih paralameta", poručila je Demetriou.

Prema njenim riječima, na parlamentima je da primijene kreativnost i napore u prevazilaženju ograničenja i svoj rad obavljaju na najefikasniji način.

"Naši parlamenti treba da se stalno prilagođavaju promejnama i dastalno koriste savremene meode rada. Ovo nam je izvanredna prilika da dodatno ojačamo svoju solidarnost, svoju saradnju i kao što je kazao predsjednik Skupštine ovo jeste prilika da ubrzamo stvari", zaključila je Demetriou.

Valeri: Parlamenti su morali da pokažu otpornost i kapacitet da se prilagode ovoj veoma teškoj situaciji

Diskutujući na temu "Inovacija i modernizacija parlamenata", Stefan Valeri, predsjednik Nacionalnog savjeta Monaka je kazao da je pandemija kovida-19 destabilizovala sve države u svijetu i usporila procese i promjene u našim parlamentima.

"Parlamenti su morali da pokažu otpornost i kapacitet da se prilagode ovoj veoma teškoj situaciji. Parlamenti su pokazali temeljnu ulogu u borbi protiv ove zdravstvene krize i uspjeli da se posao nastavi. Uvijek smo gledali šta se dešava u drugim malim državama, zbog naše veličine i suočavanja sa izazovima", kazao je Valeri.

On je istakao da "to što smo male države zna da bude naša prednost, posebno u pogledu inovacija našeg parlamenta. Trudimo se da približimo rad parlamenta našim građanima i da zakone približimo ljudima kojima služimo".

"Želim da naglasim i važnost današnje diskusije i da čestitam kolegama koji su od prvog dana djelovali u duhu jedinstva ostavljajući naše razlike po strani", kazao je Valeri.

( Ne.V. )