Od značaja je uspostaviti mehanizme saradnje ekonomija ZB u razmjeni iskustava u vezi sa digitalizacijom zdravsta

Sve više građana u zdravstvenom sistemu, od pojave pandemije Kovid 19, koristi digitalne tehnologije, a uspostavljanje i održavanje mehanizama saradnje ekonomija Zapadnog Balkana po pitanju razmjene iskustava vezanih za digitalizaciju zdravstva od izuzetnog je značaja, ocijenili su sagovornici PR Centra.

Generalni direktor Direktorata za digitalno zdravlje u Ministarstvu zdravlja, Aleksandar Sekulić, ocijenio je da su digitalna transformacija i dobrosusjedski odnosi ključni za napredak i uspješnu borbu sa zdravstvenim problemima, pogotovo pandemijom.

Podsjetio je da su Vlada Crne Gore, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija, Fond za zdravstveno osiguranje i Institut za javno zdravlje, zajedničkim angažmanom, uspostavili digitalnu plaformu covidodgovor.me kao centralizovano mjesto za sve informacije i servise vezane za Kovid-19 pandemiju.

„Ministarstvo zdravlja je bilo prinuđeno da koristi digitalne tehnologije kako bi na bolji i efikasniji način odgovorilo pandemiji. U raznim fazama trajanja pandemije koristili smo različite alate. U početku smo, da bismo imunizovali prioritetne grupe, imali sistem zakazivanja vakcinacije, kako bi se za vulnerabilne grupe smanjila mogućnost zaraze“, rekao je Sekulić.

Nakon toga je, za određenu populaciju, pogotovo stariju, Ministarstvo zdravlja u saradnji sa Crnogorskim telekomom pokrenulo projekat Nacionalni broj za zakazivanje vakcinacije call centar 1717, tako da su i građani koji nisu vični korištenju digitalnih tehnologija mogli putem telefona da uđu u digitalni sistem crnogorskog zdravstvenog sistema.

„Pristizanjem velikog broja vakcina u Crnu Goru trebalo je da počne masovna vakcinacija. Koristili smo digitalne tehnologije za planiranje, logistiku i distribuciju ogromnog broja vakcina, kao i raspored vakcinalnih punktova na način da smo optimizacijom tih procesa doveli do toga da se na efikasan način mnogo građana brzo vakciniše“, kazao je Sekulić.

Tehnologije koje se koriste kada je riječ o oboljelim od koronavirusa sastoje se, kako je kazao, od određenih platformi koje koriste prediktivne modele da bi se u odnosu na ono što se dešavalo i što se dešava, označile i potrebe za hospitalnim, kiseoničkim kapacitetima, dnevnim kovid bolnicama, kao i kovid ambulanatma.

„Od početka pandemije, evidentno je veće korištenje digitalnih tehnologija. U Crnoj Gori, blizu 70 odsto radno sposobnog stanovništva svakodnevno koristi internet. I u zdravstvenom sistemu sve više građana koristi digitalne tehnologije. U Crnoj Gori je izdato preko 300 hiljada nacionalnih digitalnih kovid potvrda, a od toga je preko 200 hiljada preuzeto sa portala e-zdravlje. Dakle, govorimo o evidentnom porastu upoterbe digitalnih alata i tehnologija u Crnoj Gori od pojave pandemije“, kazao je Sekulić.

On je kazao da postoji veliki pritisak na zdravstvene radnike, tako da je jedan od prioritetnih planova, na kojima, se radi optimizacija procesa u zdravstvu, povezivanjem primarnog, sekundarnog i tercijarnog novoa zdravstvene zaštite.

„Ti nivoi zdravstvene zaštite do sada nisu bili dobro povezeni i po našim analizama dosta vremena i energije se gubilo na nepotrebne procedure, dupliranje procedura, loše zakazivanje i ostae elemente koji su usporavali i opterećivali zdravstveni sistem. Tako da je ovo pravac djelovanja koji je vrlo bitan za Ministarstvo zdravlja“, rekao je Sekulić.

Uz tehničku podršku UNDP-a u toku je, kako je kazao, finalizacija procesa dobijanja sistema evropskog digitalnog kovod sertifika, koji će umnogome olakšati putovanja i svakodnevni život građana.

„Donošenje odluka i upravljanje zdravstvenim sistemom na osnovu pravih informacija, koje generišu digitalni alati, dovodi do toga da se optimizuje sistem i da i građani i sami sistem mogu bolje da funkcionišu“, objasnio je Sekulić.

Direktor Kancelarije za IT i eUpravu u Vladi Srbije, dr Mihailo Jovanović, smatra da je od izuzetnog značaja uspostavljanje i održavanje mehanizama saradnje ekonomija Zapadnog Balkana po pitanju razmjene iskustava vezanih za digitalizaciju zdravstva.

„Primjenom tih mehanizama, ekonomija Zapadnog Balkana bi bile u poziciji da maksimiziraju primjenu iskustava drugih ekonomija sa pozitivnim ishodima i da izbjegnu nepotrebne duplikacije ili primjene praksi koje nisu urodile željenim ishodima“, kazao je Jovanović.

Na pitanje koliko brzo su ekonomije Zapadnog Balkana odgovorile sa digitalnim rješenjima za vrijeme pandemije COVID 19, Jovanović je ocijenio da su sve ekonomije odgovarale digitalnim rješenjima najbrže što su mogle u okolnostima u kojima ih je pandemija zatekla.

„U Srbiji smo imali tu mogućnost da nova rješenja gradimo na postojećoj digitalnoj infrastrukturi i servisima, što je znatno ubrzalo realizaciju u vrijeme pandemije. Mi prepoznajemo potrebu i radimo na strateškom planiranju digitalizacije u zdravstvenom sistemu Srbije za godine koje dolaze, kako bi omogućili kvalitetniju i efikasniju zdravstvenu zaštitu građanima Srbije i kako bi smo bili još spremniji za potencijalne buduće izazove. Osim toga, želimo da podelimo naša iskustva sa drugim ekonomijama regiona kako bi i one maksimirirale dobrobit za svoje građane, ujedno i za cijeli reion Zapadnog Balkana“, kazao je Jovanović.

Govoreći o benefitima koje su ovi servisi donijeli, Jovanović smatra da servisi sami po sebi nam ne bi pomogli da nisu na pravi način planirani i implementirani u kontekstu podrške korisnicima – zdravstvenim radnicima, građanima, kao i državnom rukovodstvu.

„Mi smo kao zemlja uspjeli da na efikasan način uspostavimo digitalne usluge koji su u mnogome pomogli građanima u toku pandemije Covid-19. Istakao bih odličan informacioni sistem koji smo napravili za vakcinaciju protiv COVID-19, a koji je sastavljen iz tri segmenta - iskazivanje interesovanja za vakcinaciju na Portalu eUprava www.euprava.gov.rs ; pozivanje građana na vakcinaciju sa tačnim mjestom i vremenom planirane imunizacije; i praćenje distribucije svih vakcina (a u Srbiji imamo četiri tipa i očekujemo petu) od trenutka prijema u centralni magacin, do trenutka davanja“, rekao je Jovanović.

Značajna usluga je i ta što, kako je dodao, građani odmah nakon vakcinacije dobijaju potvrdu o vakcinaciji i Digitalni zeleni sertifikat putem elektronske pošte.

„Takođe, još jedna značajna usluga, dostupna na Portalu eUprava, je i Zakazivanje termina za PCR testiranje na lični zahtjev i usluga dobijanja Digitalnog zelenog sertifikata. Građani na jednostavan način mogu da zakažu PCR testiranje i da pristupe rezultatima testiranja, ili pak da dobiju svoj Digitalni zaleni sertifikat sa kojima mogu da putuju u mnoge zemlje svijeta obzirom da je Srbija obezbjedila priznavanje ovih sertifikata“, kazao je Jovanović.

Prema njegovim riječima, građani Srbije su imali prilike da u praksi vide efikasnu primjenu digitalizacije u zdravstvu, koja ima potencijal da se vremenom unaprijedi kako bi u svim drugim segmentima interakcije građana sa zdravstvenim sistemom olakšala građanima život i poboljšala zdravstvenu zaštitu.

„Zdravstvenim radnicima smo obezbjedili minimalnu interakciju sa informacionim sistemom kako ne bi unosili podatke koje sistem može da dobije iz postojećih usluga. Državna uprava i struka je imala prilike da upotrebi vizualizacije i analize podataka u formi izvještaja i dijagrama koji su približili podatke intuitivnom razumijevanju trendova u širenju zaraze, stepenu vakcinacije i doprinijeli donošenju najboljih odluka“, naveo je Jovanović.

Upitan kako su se građani snašli kad je u pitanju korišćenje ovih servisa, Jovanović je kazao da u Srbiji nisu imali većih problema u korišćenju usluga.

„Sami brojevi govore o tome, jer imamo više od tri miliona vakcinisanih građana prvom dozom koji su prije toga uglavnom iskazivali interesovanje za vakcinaciju na Portalu eUprava, takođe imamo i skoro 1,5 miliona izdatih Digitalnih zelenih sertifikata, tako da možemo zaključiti da se većina građana vrlo dobro snalazi u korišćenju digitalnih usluga“, rekao je Jovanović.

Prema njegovim riječima, COVID-19 nas je stavio u situaciju gdje je primjena digitalnih alata u zdravstvu izuzetno vidljiva, što je, kako je ocijenio, znatno doprinijelo svima da u praksi vide i iskuse šta digitalizacija u zdravstvu zaista znači.

„Nažalost, to je možda i jedina pozitivna stvar u cijeloj pandemiji, i ne smijemo propustiti šansu da tu razvijenu i sazrelu svijest ne iskoristimo za unaprjeđenje digitalnih usluga i alata za dobrobit svih građana“, kazao je Jovanović.

Na pitanje kakve su predispozicije u ekonomijama Zapadnog Balkana za dalji razvoj digitalnih servisa u zdravstvenim sistemima, Jovanović je rekao da ekonomije Zapadnog Balkana imaju različite predispozicije za razvoj digitalnih usluga u zdravstvenim sistemima uslijed kombinacije faktora koji na to utiču.

„Srbija, iskreno, želi da doprinese mehanizmima saradnje i dijeljenju iskustava u digitlizaciji zdravstva sa našim komšijama iz regiona, kako bi podijelili i koristili iskustva svih ekonomija regiona, u cilju dobrobiti i zdravlja svih naših građana“ zaključio je Jovanović.

Jedna od tema ovogodišnjeg Digitalnog samita ekonomija Zapadnog Balkana, koji će biti održan od 11. do 13. oktobra u Podgorici, posvećena je eZdravlju i jačanju saradnje u cilju unaprjeđenja digitalnog zdravlja.

Digitalni samit Zapadnog Balkana 2021. održava se kao dio Berlinskog procesa i kao inicijativa Regionalnog savjeta za saradnju, a važnost samita je potvrđena i kroz novi četvorogodišnji akcioni plan 2021-2024, za zajedničko regionalno tržište (Common Regional Market – CRM).

( M.K. )