Mišel: Potvrda evropske perspektive, izdvojićemo mnogo novca za Zapadni Balkan
Odluke će se donositi na osnovu vjerodostojnih reformi partnera, poštenih i strogih uslova, kao i pojedinačnih doprinosa kandidata za članstvo
Samit EU-Zapadni Balkan počeo je na Brdu kod Kranja u Sloveniji. Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel izjavio je da će samit biti prilika da se "potvrdi evropska perspektiva Zapadnog Balkana".
"To će takođe biti prilika da jasno pokažemo da smo spremni da izdvojimo mnogo novca kako bismo investirali u te zemlje, kao i da podržimo ekonomske reforme i borbu protiv korucpije“, izjavio je Mišel po dolasku na sastanak lidera EU i zemalja Zapadnog Balkana, a prenosi N1.
Mišel je dodao da će samit biti prilika za slobodnu i otvorenu razmjenu mišljenja "kako bi vidjeli kakvi će biti naredni koraci"
Sastanak na vrhu EU i Zapadnog Balkana održava se u organizaciji slovenačkog predsejdanja Savjetom EU, a prisustvuju mu lideri 27 država članica EU i lideri Albanije Edi Rama, Bosne i Hercegovine Željko Komšić, Srbije Aleksandar Vučić, Crne Gore Milo Đukanović, Sjeverne Makedonije Zoran Zaev i premijer Kosova Aljbin Kurti.
Zbog činjenice da pet država EU ne priznaje nezavisnost Kosova, na samitu neće biti zastava ili simbola bilo koje zemlje, a uobičajeni znakovi postavljeni na sto koji zauzima svaki od učesnika sadržaće njihova imena, ali bez navođenja bilo kakvog položaja, poput predsjednika ili premijera.
Sastankom će predsjedavati Šarl Mišel i predsjednica Evropske komisije Ursula fon de Lajen.
Bez vremenskih okvira u predloženom dokumentu
Pojedini mediji objavili su u utorak uveče nacrt izjave sa Samita EU-Zapadni Balkan, koji ne sadrži nikakav datum pristupanja zemalja regiona Uniji.
U tekstu, kako se navodi, EU podvlači svoju jasnu podršku evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana i svoju posvećenost procesu proširenja.
Odluke će se donositi na osnovu vjerodostojnih reformi partnera, poštenih i strogih uslova, kao i pojedinačnih doprinosa kandidata za članstvo.
Deklaracija ne sadrži jedan datum ili mapu puta, uključujući početak pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom.
Austrija je, poput Slovenije, lobirala za određene datume koji se mogu naći u deklaraciji.
Slovenija je predložila da 2030. bude godina kada bi proces proširenja sa svim kandidatima u regionu trebalo da bude završen.
( Vijesti online )