Krivokapić predložio - Vlada da ima 16 resora i tri potpredsjednika
"Eventualno povećanje broja resora može koincidirati sa ulaskom manjinskih partija u Vladu", piše u predlogu
Glavno načelo strukturnog i kadrovskog unapređenje Vlade ostaje njen ekspertski karakter, navodi se u predlogu kojeg je premijer Zdravko Krivokapić dao predstavnicma parlamentrane većine na današnjem sastanku.
Krivokapić, kako se navodi u predlogu u koji "Vijesti" imaju uvid, očekuje od partija većine do 8. oktobra pojedinačno "pisano izjašnjenje, sugestiju, izmjenu i dopunu", kako bi konačnu strukturu usaglasili do 10. oktobra.
U predlogu se navodi da bi Vlada sa novom strukturom trebalo da ima tri potpredsjednika i 16 resora.
Ranije je predloženo da rekonstruisana Vlada ima 18 resora.
"Eventualno povećanje broja resora može koincidirati sa ulaskom manjinskih partija u Vladu", piše u predlogu.
Resori koji su se pokazali kao previše obimni za, kako je navedeno, dobro upravljanje, trebalo bi da se dijele na dva.
"To su Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta, Ministarstvo kapitalnih investicija, Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija i Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma", piše u predlogu.
Za odabir kandidata koji će biti imenovani za ministre, kako se dodaje, poželjno je predložiti više kandidata i biografija, "pri čemu premijer obavlja razgovore sa potencijalnim kandidatima".
"Nakon obavljenih razgovora, premijer će prezentovati svoje stavove i utiske o kandidatima, onim političkim subjektima koji su ih predložili", navodi se.
Predsjednik Vlade, kako se dodaje, odlučuje o tome koji su ministri rezultatima u prethodnom periodu odgovorili izazovima, aktuelni potpredsjednik biće prvi potpredsjednik Vlade, a svi potpredsjednici ujedno i resorni ministri.
"Predlaganje potpredsjednika je autonomno pravo predsjednika Vlade", piše u predlogu.
Navodi se i da sporazum od 9. septembra 2020. ostaje polazna osnova za buduću saradnju.
"Izbori ne mogu riješiti političku krizu i narodna volja, iskazana 30. avgusta 2020. godine, treba da obezbijedi kontinuitet zajedničkog djelovanja tri koalicije do redovnih izbora 2024. godine. Sve razlike i sporna gledišta treba da budu u statusa moratorijuma. Učešće predstavnika manjinskih naroda u Vladi je osobito poželjno", piše u predlogu.
( Biljana Matijašević )