Koliki je uticaj interneta na pismenost djece?
Ako djeca često pred očima imaju pogrešno napisanu riječ, usvojiće je takvu, htjeli ⎼ ne htjeli. Zato se mora praviti balans: ako s jedne strane imaju internet – prije svega društvene mreže, gdje sve vrvi od grešaka – s druge strane treba da im se nađu dobre knjige
Znaš li one video-snimke koji prije ili kasnije postanu viralni (popularni kroz proces masovnog internet dijeljenja), a u kojima estradne ličnosti ističu kako su bolje od pojedinih koleginica i kolega jer znaju da se ne kaže preCednik, nego predsjednik i zato što nisu čitali Viktora IgoRa, a ni sabrana djela Ane Karenjine?
Zvuči smiješno, nevjerovatno, možda i šokantno ⎼ neka nazove to svako onako kako voli, ali priznaj da ti se gotovo svakodnevno dešava da čuješ ili pročitaš slične bisere, i to uglavnom na internetu.
Jedna od naših današnjih sagovornica Jelena Marković, lektorka i vlasnica prve agencije za lekturu u Crnoj Gori, smatra da je ponavljanje majka znanja, ali i neznanja: Ako djeca često pred očima imaju pogrešno napisanu riječ (a znamo da veliki dio dana provedu na internetu), usvojiće je takvu, htjeli ⎼ ne htjeli. Pošto neka pravila zaborave s vremenom, a neka tek treba da nauče, prihvatiće ono što im se ponavlja. Zato se mora praviti balans: ako s jedne strane imaju internet – prije svega društvene mreže, gdje sve vrvi od grešaka – s druge strane treba da im se nađu dobre knjige.
Prave knjige, ne prepričana verzija lektire
Priznajem, koliko god obožavala da čitam, i meni (a kome nije?) se dešavalo da pred pripremu za čas na kojem ćemo obrađivati lektiru u polje za pretragu na internet pretraživaču ukucam: „naziv djela prepričano“. Zanimalo me je kakva je situacija danas, a iskustva iz prve ruke dobila sam od Nataše Brnović, profesorice CSBH jezika i književnosti u OŠ „Sutjeska”.
Kada je prije više od 13 godina počela da radi, Nataša je uživala u obradi djela uz koje smo i mi odrastali. Tada je djeci Robinzon Kruso bio omiljeni lik. Danas je situacija nešto drugačija i često čuje da su djeci doživljaji Robinzona i Petka dosadni: Prednost daju fantastici. Priznajem, uživanje je slušati ih kako do najsitnijih detalja prezentuju pročitano. Iz razgovora sa njima zaključujem da na ovakvo poimanje djela utiče internet i svijet igrica. Tamo, i sami iskreno ističu, provode puno slobodnog vremena.
Gdje djeca najčešće griješe?
Neke greške koje Jelena uočava, a koje su toliko učestale da se iznenadi kad vidi pravilno napisane oblike, jesu: svo vrijeme (umjesto sve vrijeme), ja bi (umjesto ja bih), bi smo (umjesto bismo), zaspem (umjesto zaspim), u vezi toga (umjesto u vezi s tim), obzirom na i s obzirom da (umjesto s obzirom na), ne završen (umjesto nezavršen) itd.
Nataša dodaje da je česta i upotreba skraćenica, nepravilno napisanih ili izgovorenih, poput bsv, LOL i bff, koje uporište nalaze upravo u onome što internet pruža: brzoj, lakoj i jednostavnoj komunikaciji i kraćem putu kojim se dolazi do informacija. U prilog tome govori i anegdota sa jednog od časova: Dobili su temu za domaći zadatak, a na sljedećem času su čitali napisano. Jedna djevojčica je pročitala svoj rad. Izrazi koje je koristila jasno su mi govorili da to nijesu njene rečenice. Svi smo zajedno prokomentarisali i ona je istakla da joj je ujak pomogao. Malo kasnije javila se druga učenica da pročita svoj rad i ispostavilo se da je napisala potpuno isti sastav. Nije pažljivo pratila na času i nije se snašla u trenutku, već je samo iskreno i dobronamjerno rekla: „Moja tetka isto razmišlja kao Jelenin ujak”.
Može li internet ipak biti od pomoći?
Jelena preporučuje važeće pravopise, gramatike i rječnike kao jedine pouzdane izvore informacija o jeziku, ali dodaje i to da internet ima više prednosti nego mana, samo ako se koristi kako treba:
Osim što se mogu preuzeti svi važeći jezički priručnici u PDF formatu, te pratiti jezičke stranice na društvenim mrežama, za rješavanje nekih nedoumica mogu poslužiti stranice m i www.ispravi.me. Pri korišćenju druge, koja funkcioniše tako što program automatski markira greške, treba biti pažljiv, zato što je hrvatska, pa označi i razliku u našoj i njihovoj normi. Ipak, moram naglasiti da ne preporučujem da se oslanjate na programe koji sami ispravljaju greške, jer nikada ne možete biti sigurni da li su rađeni po važećim priručnicima.
U kom uzrastu je najbolje početi sa razvijanjem pismenosti?
Dobra, stara „Nikad nije kasno” važi i kada govorimo o pismenosti. Ipak, Nataša savjetuje da je najbolje ukazivati na važnost lijepog i pravilnog izražavanja dok je dijete mlađe: Kupovati slikovnice, zabavnike, knjige koje prate uzrast i na taj način isticati prave vrijednosti.
Velikim uspjehom smatra kada joj učenici priđu i traže da im iz svoje biblioteke pozajmi neku knjigu, da im savjetuje koje djelo da kupe za sebe ili kao rođendanski poklon, a bilo je i onih koji su znali da joj se ponosno pohvale članskom kartom gradske biblioteke.
Za kraj, mogli bismo, po Jeleninoj preporuci, nabaviti primjerak ilustrovanog pravopisa Bojana Jokanovića „Sto Sizifovih pravopisnih pravila“ ili knjigu lektorke Violete Babić „365 jezičkih crtica“. Odaberi vrijeme pred spavanje za druženje sa djecom, pa im tada čitajte, prepričavajte, a onda zajedno analizirajte pročitano. Sigurna sam da ćemo svi mi odrasli, uz svoje mališane, ako ne naučiti, onda bar obnoviti gramatička i pravopisna pravila za koja smo nekada govorili: „Ovo mi nikad u životu neće trebati“.
Ovaj članak dio je društveno odgovornog poslovanja kompanije doMEn, koja godinama ulaže napore da internet i nove tehnologije približi crnogorskom društvu, a posebno mladima. Tokom 2019. godine, kompanija je pokrenula i portal www.stemedukacija.me, gdje se možeš informisati o svim projektima namijenjenim mladima u Crnoj Gori koje realizuje kompanija doMEn i u kojima možeš besplatno učestvovati.
( Promo sadržaj )