Priznanje svim borcima za ideal slobode govora
Novinari koji su se usprotivili liderima Rusije i Filipina nagrađeni za hrabru borbu za slobodu izražavanja. Nobelov komitet ukazao na značaj kvalitetnog novinarstva u eri sve većeg autoritarizma i brzog širenja lažnih vijesti
Marija Resa i Dmitrij Muratov, novinari čiji je rad naljutio vladare Filipina i Rusije, dobili su Nobelovu nagradu za mir u znak podrške pravima slobode govora koja su ugrožena širom svijeta.
Dvoje novinara je nagrađeno “za hrabru borbu za slobodu izražavanja” u svojim zemljama, izjavila je na konferenciji za novinare predsjedavajuća Norveškog Nobelovog komiteta Berit Reis-Andersen.
”Istovremeno, oni su predstavnici svih novinara koji se bore za taj ideal u svijetu u kojem su demokratija i sloboda medija suočeni sa sve nepovoljnijim uslovima,” dodala je.
”Slobodno, nezavisno i na činjenicama zasnovano novinarstvo služi da zaštiti od zloupotrebe moći, laži i ratne propagande.”
Među istaknutim novinarima koji su ubijeni prošlih godina su Dafne Karuana Galicija sa Malte, slovački istraživački novinar Jan Kucijak, a ove godine Peter R. de Vris u Holandiji. Svi su se bavili otkrivanjem neprijatnih istina.
Nagrada je iznenadna i dobrodošla demonstracija podrške ruskim nezavisnim medijima, koji su pod konstantnim pritiskom tokom 21-godišnje vladavine Vladimira Putina.
Muratov (59) je nagradu, za koju je rekao da je potpuno neočekivana, posvetio novinarima svog lista “Novaja gazeta” koji su ubijeni zbog rada na razotkrivanju kršenja ljudskih prava i korupcije.
”Igor Domnikov, Jurij Ščekočihin, Ana Politkovskaja, Stas Markelov, Anastasija Baburova, Nataša Estemirova - to su ljudi koji su danas dobili Nobelovu nagradu”, rekao je Muratov, navodeći imena ubijenih novinara čiji portreti vise u redakciji lista u Moskvi.
Muratov je takođe rekao da bi nagradu za mir dao Alekseju Navaljnom, najoštrijem Putinovom kritičaru u Rusiji, koji je u zatvoru zbog kršenja uslovne kazne.
To je prva Nobelova nagrada mir koja je dodijeljena novinarima otkad ju je Njemac Karl fon Osjecki dobio 1935. za otkrivanje tajnog poslijeratnog programa naoružavanja njegove zemlje.
Muratov je prvi Rus koji je dobio nagradu za mir nakon sovjetskog lidera Mihaila Gorbačova 1990. Gorbačov je dugo povezan sa listom “Novaja gazeta”, i dio novca od Nobelove nagrade je dao za njegovo osnivanje u ranim postsovjetskim danima, kada su se Rusi nadali novim slobodama.
Od njegovog novca su kupljeni prvi računari i jedan od njih je i dalje izložen u redakciji lista.
Sve teži ambijent za novinare
Ruski novinari su suočeni sa sve težim ambijentom posljednjih godina, pri čemu su mnogi primorani da se registruju kao strani agenti.
Nekoliko sati nakon vijesti o nagradi, ministarstvo pravde je označilo istraživački portal “Belingket” kao “stranog agenta” zajedno sa devet novinara, uključujući jednog koji radi za ruski servis BBC-ja.
”Iskoristićemo ovu nagradu u interesu ruskog novinarstva koje (vlasti) sada pokušavaju da uguše”, rekao je Muratov za portal “Podjom”.
”Pokušaćemo da pomognemo ljudima koji su označeni kao agenti, koje sada tretiraju kao šljam i protjeruju iz zemlje.”
”Novaja gazeta” je saopštila da će Muratov dio nagrade donirati humanitarnim organizacijama koje pomažu djeci sa rijetkim i teškim bolestima.
Muratov je 1993. pomogao u osnivanju “Novaje gazete” nakon što je napustio list “Komsomoljskaja pravda”.
Neki od novinara koji su radili za “Gazetu” bili su među Putinovim kritičarima najvišeg profila koji su ubijeni u posljednje dvije decenije. Među njima su novinarka Politkovskaja i aktivistkinja za ljudska prava Estemirova. Obje su naljutile Kremlj izvještavanjem iz Čečenije. Politkovskaja je ubijena na stepeništu svoje zgrade 2006, na Putinov rođendan. Estemirova je oteta iz svog doma u čečenskoj prijestonici Grozni i ubijena 2009.
”Novaja gazeta” je osnovana dvije godine nakon raspada SSSR-a, sa misijom da istražuje pitanja ljudskih prava, korupciju i zloupotrebu vlasti.
”Najhrabriji” ruski list
Zahvaljujući Gorbačovljevim političkim reformama i oslobađanju štampe tokom 1980-ih, novinari istraživači su postali nacionalni heroji. Otkrivali su zločine režima iz prošlosti i razotkrili korupciju među birokratama koje su zloupotrijebile moć da bi se obogatili, kaže Ilja Jablokov, profesor novinarstva i digitalnih medija na Univerzitetu Šefild.
U tom kontekstu je Muratovljeva karijera doživjela uspon. “Komsomoljskaja pravda” je zauzela kritički stav prema sovjetskom režimu u njegovim posljednjim danima i smatrana je vodećim glasom “perestrojke”.
Muratov je 1992. napustio redakciju usred spora oko budućnosti lista. Bio je među onima koji su branili “Pravdu” kao nezavisni medij, dok je konkurent Valerij Sungorkin planirao da ga pretvori u tabloid radi veće zarade. Prevagnula je ova druga ideja.
Muratov je ispričao da je “Novaja gazeta”, za čijeg urednika je izabran 1995, jedva uspijevala da sastavi kraj s krajem 1990-ih te da nije bilo novca ni za plate.
Finansijsku pomoć je 2000-ih osim Gorbačova pružio i Aleksandar Lebedev, ruski bankar i preduzetnik. Jablokov kaže da su njih dvojica podržali Muratovljeve želje da “Gazeta” ostane istraživački list.
Često je nazivan “najhrabrijim” ruskim listom i ima jednu od najviših stopa ubijenih novinara među ruskim medijima.
Nakon što su desničarski aktivisti 2009. ubili jednog advokata i novinara koji je radio za “Gazetu”, Muratov je ustanovio bezbjednosni protokol da zaštiti novinare koji se bave opasnim istragama.
”Kako je ruski režim postajao sve autoritarniji, postajalo je sve opasnije izvještavati o korupciji, kršenju ljudskih prava i ubistvima Putinovih kritičara”, kaže Jablokov.
On navodi da je Muratov sigurno stekao stotine moćnih neprijatelja koji bi bili srećni da ga se oslobode, ali istovremeno i hiljade prijatelja u svim sektorima ruskog društva, uključujući političare, policajce i superbogate. “Prijateljstva sa moćnicima su mu pomogla da se kreće kroz mutne vode ruske politike bez većeg narušavanja ugleda. To je iritiralo tvrdokorne pripadnike ruske opozicije i neke zapadne posmatrače prilika u Rusiji, koji misle da je prodao dušu Kremlju”, piše Jablokov u članku za portal “Konverzejšn”. Ističe da Muratov koristi uticaj i veze “ne da bi se obogatio, nego da bi održao posljednje utočište istraživačkog novinarstva u Rusiji”.
Nobelova nagrada će ga učiniti još uticajnijim kod kuće i donijeti mu nove neprijatelje među elitom, koja će kasnije možda tvrditi da je izdao Rusiju zbog stranog finansiranja i nagrada, ocjenjuje Jablokov.
”Simbolično, ova nagrada će osnažiti sve ruske istraživačke novinare koji se bore za svoje živote i profesiju usred napada države bez presedana”, zaključuje Jablokov.
Značaj kvalitetnog novinarstva
Muratov je uređivao “Gazetu” duže od dvije decenije, do 2017, kada je napustio redakciju, uz obrazloženje da je posao previše zahtjevan. Vratio se 2019. na molbu kolega.
”Ova nagrada u velikom unapređuje značaj medija u modernom svijetu”, napisao je Gorbačov u čestitiki Muratovu, za kojeg je rekao da je hrabar, čestit i prijatelj.
Reis-Andersen je saopštila da je namjera Nobelovog komiteta bila da pošalje poruku o značaju kvalitetnog novinarstva u vrijeme kada je tehnologija doprinijela tome da se lažne vijesti šire lakše nego ikad.
”Svjedoci smo da mediji manipulišu ljudima, … i sve se više sužava prostor za kvalitetno novinarstvo, zasnovano na činjenicama”, izjavila je Rojters.
Nagrada je i način da se baci svjetlo na težak položaj novinara, posebno pod vlastima u Rusiji i na Filipinima, dodala je.
”Ne znam kako razmišljaju ni Duterte ni Putin. Ali, ono što će otkriti je da je pažnja usmjerena na njihove države, i gdje će morati da brane trenutnu situaciju, i zanima me kako će odgovoriti”, izjavila je Reis-Andersen.
Kremlj je čestitao Muratovu na nagradi.
”On uporno radi u skladu sa svojim idealima, on im je posvećen, on je talentovan, on je hrabar”, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Nagrada će biti uručena 10. decembra, na godišnjicu smrti švedskog industrijaliste Alfreda Nobela, koji ju je ustanovio 1895. godine.
Devedeset prijetnji silovanjem u minutu
Marija Resa, jedna od novinara koje ja časopis “Tajm” 2018. proglasio za ličnost godine zbog borbe protiv zastrašivanja medija, rano u karijeri se navikla na rad u nasilnom ambijentu, izvještavajući iz zona sukoba.
Međutim, ova 58-godišnjakinja je kazala da je ni takvo iskustvo nije pripremilo za bujicu prijetnji, mržnje i maltretiranja koje je doživjela od pristalica autoritarnog predsjednika Filipina Rodriga Dutertea otkad je osnovala istraživački portal “Repler” (Rappler) 2012. godine.
”Bilo je toliko poruka mržnje… devedeset poruka mržnje za sat, 90 prijetnji silovanjem u minutu”, izavila je Resa za Rojters 2017.
Trenutno oslobođena uz kauciju, dok traje žalbeni proces povodom šestogodišnje kazne zatvora izrečene prošle godine zbog klevete, Rosa je sa “šokom i nevjericom” primila vijest da je dobila Nobelovu nagradu.
”Repler” je postao poznat po istraživačkom novinarstvu, uključujući masovna ubistva tokom policijske kampanje protiv narkotika koju je osmislio Duterte. On je sajt etiketirao kao “izvor lažnih vijesti” i instrument američke Centralne obavještajne agencije (CIA).
Od pokretanja sajta, Resa je 10 puta morala da plaća kauciju da ne bi ostala u zatvoru zbog niza parnica u kojima je optuživana za sve - od klevete do utaje poreza, i koje su izazvale međunarodnu zabrinutost o maltretiranju novinara u zemlji koje je nekad smatrana vodećom po slobodi medija u Aziji, piše Rojters.
Duterteova vlada kaže da ne napada medije zbog njihovog izvještavanja.
Međutim, Resa, koja je u junu prošle godine osuđena za klevetu zbog članka koji je jednog biznismena povezao sa ilegalnim aktivnostima, kaže da je cilj sudskih procesa da zastraše medije i promovišu autocenzuru.
Ona je kazala da će nagrada pomoći misiji njene organizacije.
”Prolazimo kroz mračno vrijeme, teško vrijeme, ali mislim da odolijevamo”, izjavila je juče.
”Svjesni smo da će ono šta danas činimo, odrediti kako će izgledati naše sjutra”.
( Angelina Šofranac )