Bajden - prvi predsjednik koji obilježava Dan starosjedilaca Amerike

Američki predsjednik Džo Bajden u petak je objavio prvu predsjedničku proklamaciju o Danu starosjedilaca, i tako pružio do sada najveću podršku inicijativama da se federalni praznik u čast Kristofera Kolumba preusmjeri na odavanje počasti američkim starosjediocima.

Dan će se slaviti 11. oktobra, zajedno sa Kolumbovim danom, što je praznik koji je uveo Kongres. Iako američki starosjedioci godinama vode kampanju za uvođenje lokalnih i nacionalnih dana kojima bi se odalo priznanje starosjediocima Amerike, Bajdenovo saopštenje je, po svemu sudeći, mnoge iznenadilo, piše Glas Amerike.

"Ovo je potpuno neočekivano, iako se o tome dugo pričalo i dugo smo to željeli", kaže Hilari Kempenik, umjetnica iz plemena američkih Indijanaca u rezervatu Turtle Mountain (Kornjačina planina) u Sjevernoj Dakoti.

Prije dvije godine, ona i drugi članovi plemena uspješno su vodili kampanju da njen grad Grend Forks u Sjevernoj Dakoti Kolumbov dan zamijeni praznikom u čast američkih starosjedilaca.

"Oduševljena sam", kaže Kempenik, koja je jedva čekala da saopšti vijest svojoj ćerki, učenici osmog razreda, koja je odrasla raspravljajući se sa svojim nastavnicima kada bi se učilo o Kolumbu.

Generacijama, federalna politika je sistematski pokušavala da asimiluje i raseli američke starosjedioce i iskoreni njihovu kulturu", napisao je Bajden u proklamaciji Dana američkih starosjedilaca. "Danas, odajemo počast istrajnosti i snazi starosjedilaca kao i nemjerljivo pozitivnom uticaju koji su imali na svaki aspekt američkog društva."

U odvojenoj proklamaciji povodom Kolumbovog dana, Bajden je hvalio ulogu i doprinos američkih Italijana društvu, ali je pomenuo i nasilje i štetu koju su Kolumbo i drugi istraživači u to vrijeme nanijeli Sjevernoj i Južnoj Americi.

Kročivši na tle današnjih Bahama, 12. oktobra 1492. godine, Kristofer Kolumbo, Italijan, bio je prvi u talasu evropskih istraživača koji su doveli do desetkovanja starosjedilačkog stanovništva američkog kontinenta, u potrazi za zlatom i drugim bogatstvom, kao i robovima.

"Danas, takođe priznajemo bolnu istoriju nedjela i zvjerstava koje su mnogi evropski istraživači donijeli plemenskim nacijama i starosjedilačkim zajednicama", napisao je Bajden.

"Veličinu naše nacije pokazujemo i time što ne pokušavamo da sakrijemo te sramne epizode naše prošlosti, time što se suočavamo sa njima pošteno, iznosimo ih na vidjelo, i činimo sve što možemo da ih razmotrimo."

Sekretarka za medije Bijele kuće Džen Psaki rekla je da Bajden "snažno vjeruje" u uvođenje Dana američkih starosjedilaca. Na pitanje da li će Bajden pokušati da ukine obilježavanje Kolumbovog dana kao federalnog praznika, odgovorila je da u ovom trenutku "to ne može da predvidi."

Džon Ekohok, izvršni direktor Fonda za prava američkih Indijanaca, ocijenio je da predsjednikova odluka da prizna Dan američkih starosjedilaca predstavlja važan korak.

"Velike promjene nastaju poslije svakog malog koraka, i nadamo se da ova administracija namjerava da načini pozitivne korake ka boljoj budućnosti za sve svoje građane", rekao je Ekohok.

Bajdenovo priznanje patnji koje su pretrpjeli američki starosjedioci takođe označava raskid sa odlučnom odbranom "neustrašivih heroja", kako je republikanski predsjednik Donald Tramp opisao Kolumba u svojoj proklamaciji na taj praznik 2020. godine.

"Nažalost, proteklih godina, radikalni aktivisti pokušavaju da podriju nasljeđe Kristofera Kolumba", rekao je tada Tramp.

( Vijesti online )