Nikšić: Edukacijom do održivog razvoja i zelene ekonomije

„Vodio se konstruktivan i inspirativan zeleni dijalog na relaciji ekologija - energija-ekonomija u širokom rasponu tema, od potreba zaštite izuzetnih vrijednosti prirode u poljoprivrednim praksama, održivoj poljoprivredi u kontekstu zelene ekonomije..."

1354 pregleda0 komentar(a)
Sa radionice, Foto: NVO „Morakovo“

U cilju unapređenja očuvanja i održivog korišćenja prirode i zaštite životne sredine lokalnih zajednica Nikšića i Danilovgrada, područja koje povezuju značajne ekološke i biološke vrijednosti i perspektive zelenih dimenzija u politikama lokalnog ruralnog razvoja, NVO „Morakovo“ je organizovala dvodnevnu radionicu pod nazivom „Održivi razvoj za buduće generacije“. Na radionici, koja je organizovana u Dubravi, u nikšićkoj Župi, bili su prisutni predstavnici organizacija civilnog društva, lokalne uprave, resornog ministarstva, TO, građani, stručnjaci.

„Vodio se konstruktivan i inspirativan zeleni dijalog na relaciji ekologija - energija-ekonomija u širokom rasponu tema, od potreba zaštite izuzetnih vrijednosti prirode u poljoprivrednim praksama, održivoj poljoprivredi u kontekstu zelene ekonomije, o potrebi zaštite jedinstvenih prirodnih vrijednosti opštine Nikšić, zaštiti voda gornje Zete, o obnovljivim izvorima energije kao prioritetima razvoja Crne Gore, zelenoj energiji Sunca i vjetra, o utisku da zelena ekonomija kasni jer priroda ima destruktivne aktivnosti, o potrebi ekologizacije svih djelova privređivanja, o hitnom unapređenju svjesti o klimi, o primjeru dobre prakse zelene ekonomije“, istakla je Radmila Bajagić, koordinatorka projekta „Mislimo, djelujmo i inspirišimo svoju okolinu za održivi razvoj“ u sklopu koga je organizovana pomenuta radionica.

Prema njenim riječima učesnici radionice su saglasni da je „lokalne politike razvoja potrebno graditi i ozelenjeti koristeći komparativne prednosti prilagodljivog prirodnog okruženja kako bi se lokalni agrobiznisi očuvali, mali proizvođači i poljoprivredna gazdinastva, koji su izvor prosperiteta i stabilnosti u globalnoj ekonomiji, a čine više od 60 odsto svih kompanija u Evropi“.

„Željeli smo da pokrenemo diskusiju svih ključnih aktera kako bi stekli uvid o dometima sektorskih politika i toku reformskih procesa na nacionalnom i lokalnom nivou stavljajući fokus na Zelenu agendu za Zapadni Balkan, kao novu strategiju za rast regije i prelaz sa tradicionalnog modela na održivu ekonomiju, u skladu sa Evropskim zelenim planom“, istakla je Bajagić.

Predavanja su održali Dubravka Radulović Bošković i Enis Đokaj, ispred Direktorata za poljoprivredu i ruralni razvoj Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Branko Glomazić iz EPCG, Boro Vuković iz nikšićkog Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine, Luka Mitrović, stalni predstavnik Crne Gore u Svjetskoj meteorološkoj organizaciji, Slavica Grgurević, iz Turističke organizacije Nikšić i Miljan Grba, koji je prisutne upoznao sa primjerom dobre prakse zelene ekonomije, kako kalifornijski crvi mogu da recikliraju organski otpad.

Svrha dvodnevne radionice bila je da pomogne jačanju kapaciteta organizacija civilnog društva i građana, korisnika prirodnih resursa, da doprinesu da usluge ekosistema i biodiverziteta budu prisutnije u procesima razvojnog planiranja u javnim politikama lokalnih samoupravama Nikšića i Danilovgrada, kako bi se smanjila devastacija prirode i poboljšao kvalitet života.

„U dosadašnjem periodu obje zajednice su pokazale spremnost i otvorenost za sve oblike saradnje u oblasti zaštite prirode i životne sredine što je potvrđeno i prihvatanjem Memoranduma o razumijevanju i saradnji i učešća u realizaciji aktivnosti iz okvira projekta 'Mislimo, djelujmo, inspirišimo svoju okolinu za održivi razvoj'. Ohrbruje da u lokalnim zajednicama postoji spremnost da se pokrenu promjene za ekološki odgovoran razvoj“, istakla je Bajagić.

Projekat „Mislimo, djelujmo i inspirišimo svoju okolinu za održivi razvoj“ podržan je u okviru programa „OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika - M'BASE“ koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje, Friedrich Ebert Stiftung, Politikon mreža i Centar za istraživanje i zaštitu ptica, a koji finansira Evropska unija.