Umiljati i ugroženi predator kog je u Jadranu sve manje
Morski konjić, osim što predstavlja jednu od najdražesnijih životinjica podmorskog svijeta, pokazatelj je i zdrave životne sredine, a veoma je važan za održavanje ravnoteže ekosistema
Rastu u očevom trbuhu, loši su plivači i svako oko im gleda zasebno. Morski konjić, predator umiljata izgleda, pokazatelj je zdrave okoline, a u Jadranskom moru ga je sve manje, piše agencija Hina.
Može da se uočiti već na nekoliko metara od plivačke zone, često repom obavijenim oko morskog bilja kako ga ne bi odnijele morske struje. Loš je plivač pa se od napadača brani mimikrijom.
"Ovi kameleoni podvodnog svijeta plivaju pomoću malog leđnog peraja i upravo tada ih je najlakše primijetiti", kazao je Bruno Ačkar, magistar zaštite okoline i instruktor ronjenja, za agenciju Hina.
"Nalazimo ih u blizini morskih struja koje im osiguravaju dovoljnu količinu planktona. Hrana su im i sitne ribe, račići i larve, a kako nemaju razvijen probavni sistem moraju da jedu“, objašnjava Ačkar.
Kada im je obrok dostupan, brzo ga zgrabe ili sa udaljenosti od tri santimetra usisaju. Kretanje plijena prate tako što pomjeraju jedno oko nezavisno od drugog.
To je jedina životinja kod koje mužjak nosi i održava mrijest pošto ženka položi jajašca na njegov trbuh. Novo istraživanje otkrilo je da se bebe morskih konjića razvijaju u trbušnoj vrećici nalik ljudskoj posteljici.
Ugrožena vrsta
Morski konjić zaštićena je vrsta prema Vašingtonskoj konvenciji iz 1975. godine Širom svijeta ih hvataju za akvarijume, trofeje, ali i u religijske pa čak i prehrambene svrhe.
U Sredozemlju je izložen velikom smanjenju brojnosti što bi mu moglo ugroziti opstanak, navodi se u dokumentu Međunarodnog udruženja za očuvanje prirode (IUCN).
Broj im se smanjuje zbog devastacije staništa i ljudskog djelovanja poput kočarenja ili čišćenja morskog dna.
Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) nedavno je pozvala na ukidanje velikih poreskih olakšica na gorivo za ribolovne alate u aktivnostima koje odudaraju od ciljeva postavljenih u strategiji EU-a o biološkoj raznolikosti kojom se želi zaštititi najmanje 30 odsto kopna i mora u EU.
Rezolucijom Evropskog parlamenta iz 2017. o ulozi turizma povezanog sa ribarstvom, ribolov se nastoji učiniti održivijim i mora zdravijima, a sektor uključiti u alternativne aktivnosti kao što je ekološki turizam.
Sprovođenje je, međutim, diskutabilno.
Ačkar i predsjednik Zajednice ronilačkog turizma HGK Vedran Dorušić, pokrenuli su projekat "Seahorse story" kako bi popularizovali jadranske morske konjiće. Ideja je došla od turista koji se uvijek oduševe kada ih ugledaju prilikom zarona.
Plan je da se na plaže postave informativne table da kupači znaju da ih tu ima, da su zaštićeni i da ih ne treba dirati, a u postupku je i izrada edukativne knjižice.
"Oni bi mogli uopšteno mogli da budu podsticaj za zaštitu morske sredine jer će ljudi radije čuvati konjića nego morsku travu", smatraju Dorušić i Ačkar.
Dugokljunić i kratkokljunić
Evropski parlament u julu je iz proračuna EU odobrio 6,1 milijardi eura za razvoj održive plave ekonomije i očuvanje ribarskih zajednica za period 2021.- 2027.
Cilj Evropskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EMFAF) je da podstakne države članice na stvaranje održivijeg ribolova i akvakulture i tako zaštiti i obnovi morsku bioraznolikost.
Uzimajući u obzir ciljeve Zelenog plana, europarlamentarci su se složili da je 30 odsto sredstava fonda potrebno namijeniti za borbu protiv klimatskih promjena.
"Viša temperatura mora podrazumijeva više algi koje odumiranjem na dnu stvaraju naslage. Bakterije ih razlažu pa dolazi do stanja anoksije – nedostatka kiseonika. Ako se to dogodi na području na kojem žive morski konjići, cijela populacija nestaje".
Morski konjić, osim što predstavlja jednu od najdražesnijih životinjica podmorskog svijeta, pokazatelj je i zdrave životne sredine, a veoma je važan za održavanje ravnoteže ekosistema.
U Jadranu žive dvije vrste, dugokljunić i kratkokljunić.
"Zadržavaju se u priobalnom pojasu i preferiraju pjeskovito kamenita dna obrasla livadama morske trave i algama. Viđamo ih na dubinama od 1 do 15 metara", kaže Ačkar.
Zbog rastućih prijetnji, obje vrste su zaštićene Konvencijom o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje flore i faune (CITES) te su uključene u dokument o zaštiti prirode EU-a. Štite ih i hrvatski zakoni.
Ukoliko ih uočite, nemojte ih vadite iz mora jer tom prilikom udahnu vazduh koji ne mogu da izbace.
( D.C. )