Tojota usamljena u borbi za vozila na hibridni i vodonični pogon

Japanski proizvođači automobila, naročito gigant “Tojota”, zaostaju za Zapadom kada je u pitanju posvećenost proizvodnji čisto električnih vozila, mada su prvi u svijetu ušli u njihov razvoj i prodaju.

Najveći svjetski proizvođač automobila “Tojota” još oklijeva da svoje zavidne resurse odsudno usmjeri u tu vrstu automobila, jer i dalje polaže nade u vozila na vodonični pogon.

Mladi američki proizvođač automobila “Tesla” dostigao je nivo proizvodnje od 200.000 vozila na električni pogon po tromjesečju, dok je japanski gigant “Tojota” u prvih šest mjeseci ove godine jedva uspio da iznjedri 5.800, piše japanski časopis Tojo Keizai.

Njegovi novinari ukazuju na činjenicu da su se Evropa i SAD nesumnjivo opredijelili za potpuno napuštanje motora sa unutrašnjem sagorijevanjem i prelazak na električne automobile, u čemu i Kinezi prave velike korake, i ističu da je blizu trenutak kada će japanski brendovi morati da se odluče da li će se u tome pridružiti ostatku svijeta ili će nastaviti da insistiraju na proizvodnji vozila na hibridni benzinski i električni pogon i na razvoju automobila koji kao gorivo koriste vodonik.

Najveći japanski i svjetski proizvođač automobila “Tojota”, koja svake godine na tržište izbaci oko 10 miliona novih vozila, ne odustaje od svoje vizije da motor na unutrašnje sagorijevanje ne treba da bude žrtvovan na oltar ekologije, odnosno, bude potpuno zamijenjen električnim baterijama i akumulatorima, jer on u budućnosti može biti prerađen tako da za gorivo ima vodonik umjesto benzina.

Ili, kako generalni direktor te megakompanije Akio Tojoda, koji je i predsjedavajući Japanskog udruženja proizvođača automobila jasno kaže: “Neprijatelj je ugljenik, a ne motor sa unutrašnjim sagorijevanjem”.

Oklijevanje u Japanu u vezi električnih vozila

Mada “Tojota” radi na povezivanju i uspostavljanju zajedničkih kompanija s proizvođačem električnih i elektronskih uređaja “Panasonikom”, koje će praviti akumulatore i punjače strujom za potrebe električnih vozila, ona i dalje relativno malo ulaže u razvoj automobila na čisto električni pogon, te nastavlja da produkuje velike količine hibrida, kao i da usavršava vozila sa gorivnom jedinicom i motor sa unutrašnjem sagorijevanjem čije gorivo je vodonik.

U Zemlji izlazećeg sunca 2004. godine napravljen je jedan od prvih i najmoćnijih eksperimentalnih električnih automobila “elika”, koji se kretao brzinama do 370 kilometara na čas zahvaljujući tome što je posjedovao osam električnih motora montiranih direktno na osovine točkova. Takođe, model “MiEV” japanske kompanije “Micubiši” 2009. godine je postao prvi električni automobil na svijetu koji je ušao u komercijalnu prodaju.

Uprkos svemu tome, kao i činjenici da svi veći japanski proizvođači sada u svojoj ponudi imaju čisto električna vozila, oni se i dalje uglavnom drže hibrida koji kombinuju pogon na fosilna goriva i na struju. Osim “Nisana”, koji je već dvadesetak godina snažno vezan strateškim partnerstvom s francuskim “Renoom” i koji je do sada prodao preko 500.000 električnih automobila tipa “lif”, japanski proizvođači još nemaju veće rezultate kada su u pitanju automobili na isključivo električni pogon.

Nepravedna ocjena?

S tim u vezi, relativno uticajna NVO posvećena lobiranju za tehnologije koje mogu pomoći u borbi protiv klimatskih promjena “Influens mep” (InfluenceMap), koja sebe opisuje kao nezavisnu organizaciju sa sjedištem u Londonu, oštro kritikuje “Tojotu” i japansku automobilsku industriju uopšte.

U klasičnom zapadnom kolonijalnom maniru ona je uzela sebi za pravo da ocjenjuje preduzeća i strukovne organizacije širom svijeta po tome koliko su njihove izjave i djelovanje u skladu s proklamovanim ciljevima Pariskog dogovora o klimatskim promjenama i “Tojoti” i Japanskom udruženju proizvođača automobila (JAMA) dodijelila ocjenu D-, jer se ovi, po njenom mišljenju opiru uvođenju ekoloških tehnologija u automobilsku industriju, čime odmažu cilju smanjivanja emisije gasova koji izazivaju efekat staklene bašte.

Pri tom, ona električni pogon izjednačava sa ekološki čistom tehnologijom mada je proizvodnja baterija i akumulatora za električne automobile štetna po životnu sredinu. U istraživanju te anglosaksonske NVO s jakim vezama u SAD, sa B+ najbolje je ocijenjen američki proizvođač “Tesla”, a čak je i njemački “Folksvagen”, koji je javno saopštio da će do 2035. godine u Evropi preći isključivo na proizvodnju električnih automobila, dobio višu ocjenu od Japanaca (C-), iako je godinama bukvalno varao Stari kontinent i cijeli svijet propagandom o “čistom dizel motoru”, namještajući rezultate mjerenja toksičnih supstanci u izduvnim gasovima koje su oslobađali ti motori u njegovim vozilima.

Mada se možda može reći da japanski proizvođači imaju određenu dozu emotivne vezanosti za hibridnu tehnologiju u kojoj su do sada predvodili svijet i za motore sa unutrašnjim sagorijevanjem u čije usavršavanje su utrošili decenije truda, te stvorili tehnička rješenja zahvaljujući kojima su proizvodili najpouzdanije i najrentabilnije mašine te vrste, niska ekološka ocjena za “Tojotu” (i japansku auto-industriju) je nepravedna.

Takođe, “Tojota” nastoji da poboljšanjem motora s unutrašnjim sagorijevanjem koji kao gorivo umjesto benzina koristi vodonik sačuva među vozačima omiljenu “riku i predenje” motora kakvo ne postoji kod gotovo nečujnih električnih automobila i tako spase nešto od (starog) doživljaja koji pruža vožnja.

( Vijesti online )