Kidnapovanje misionara i moć bandi Haitija

Otmica 17 američkih i kanadskih misionara i njihovih porodica u glavnom gradu Haitija istakla je sve veći uticaj kriminalnih grupa na državu, podstaknut dubokom političkom krizom najsiromašnije zemlje zapadne hemisphere, pišu svjetski mediji.

Raste nasilje bandi

Otmica 17 stranih misionara na Haitiju označava najnoviju eskalaciju u osiromašenoj i politički krhkoj karipskoj državi, u kojoj se već dugo talasi kriminala povezanih s bandama poklapaju s pojačanim političkim previranjima, ukazuje Gardijan (The Guardian).

Prema nekim procjenama, moćne bande Haitija, koje ukupno broje oko 90 kriminalnih organizacija, sada kontrolišu čak dvije trećine teritorija zemlje i državu koštaju preko četiri milijarde dolara godišnje. S vremenom su postale agresivnije a nerijetko su, dodaje britanski list, bolje naoružane od policijskih snaga Haitija.

Posljednjih godina kidnapovanjem se bave mnoge grupe - ne samo banda "400 Mavozo" (Mawozo), okrivljena za otmicu misionara. S obzirom na to da je Haiti trenutno najgore žarište otmica na svijetu, to je pitanje sa sve širim društveno-ekonomskim uticajem, ukazuje Gardijan, dodajući da su na meti svi, od djece do siromašnih uličnih prodavaca, vjerskih ličnosti i biznismena.

Najmanje 328 žrtava kidnapovanja prijavljeno je nacionalnoj policiji Haitija u prvih osam mjeseci 2021., u poređenju s ukupno 234 žrtve kidnapovanja za cijelu prošlu godinu, navodi se u izvještaju koji je u septembru objavila kancelarija Ujedinjenih nacija (UN) na Haitiju poznata kao BINUH.

Razmjere povećanja nasilnog kriminala razotkrivene su ranije ove godine u izvještaju UNICEF-a, koji je, dodaje Gardijan, procijenio da su "od posljednjeg tromjesečja 2020., 73 žena i djeca na Haitiju bili izloženi nasilju bandi", što je povećanje od 62 odsto u poređenju s prethodnim izvještajem iz septembra 2020.

Jačanje u naoružanju ‘ali i u ideologiji’

Slučajevi otmica u Haitiju su se više nego udvostručili u posljednjih godinu dana jer su bande postajale sve brojnije i moćnije, ostavljajući ionako slabu policiju nesposobnom da se nosi s tim, ističe agencija Frans pres (Agence France-presse), dodajući kako u najnovijoj otmici članovi bande ‘400 Mavozo’ traže 17 miliona dolara za oslobađanje misionara i njihovih porodica.

Prema podacima haićanske nevladine organizacije Centar za analizu i istraživanje ljudskih prava, u prva tri tromjesečja ove godine zabilježeno je više od 600 slučajeva otmica zbog otkupnine. Budući da nisu provedene istrage u cilju otkrivanja primatelja otkupnine, Haiti se, prema ocjeni stručnjaka, zaključava u začaranom krugu u kojem isplate samo pomažu bandama da napreduju.

Prema podacima Centra za analizu i istraživanje ljudskih prava, u Haitiju je ove godine na dužnosti stradalo 37 policajaca, u odnosu na 28 ubijenih prošle godine. Službeno, 16.000 policajaca pazi na 11 miliona stanovnika Haitija. Međutim, ukazuje AFP, u stvarnosti je policija mnogo manja naročito jer su neki od policajaca napustili svoje položaje i otišli tražiti bolju budućnost u inostranstvu.

Prije godinu dana, dodaje Frans pres, kancelarija UN-a na Haitiju pozvala je vladu da pred lice pravde izvede otmičare i uhapsi nekoliko vođa bandi koji su stavljeni na službene potjernice. Međutim, muškarci na čelu nasilnih grupa, poput Džimija Čeriziera (Jimmy Cherizier), prolaze bez kazni.

Ovaj bivši policajac sada je najvažniji vođa bandi na Haitiju, a optužen je za umiješanost u nekoliko ubistava i drugih krivičnih djela počinjenih od novembra 2017. U svojim tvitovima i video zapisima na društvenim mrežama, kako ističe AFP, Čerizier redovno pozira s automatskim oružjem, pozivajući Haićane da ustanu protiv oligarha koji su, kako kaže, krivi za siromaštvo u zemlji.

"Postoji jačanje bandi u smislu naoružanja i streljiva, ali prije svega u smislu ideologije", upozoravaju iz Centra za analizu i istraživanje ljudskih prava.

Pitanje regionalne sigurnosti

Bande na Haitiju, poput one koja je otela grupu američkih i kanadskih misionara uključujući petero djece, postale su toliko moćne da sada kontrolišu čak dvije trećine teritorija zemlje i predstavljaju prijetnju regionalnoj stabilnosti, ukazuje Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).

Sve veća moć bandi prijeti pretvaranjem Haitija u propalu državu, što bi, kako ističe njujorški list, moglo dovesti do šokantnih talasa nestabilnosti i migracija širom regiona, naročito u Dominikanskoj Republici s kojom Haiti dijeli ostrvo, te predstavljati izazov za američkog predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden).

Predsjednici Dominikanske Republike, Paname i Kostarike sastali su se u srijedu, 20. oktobra, u Panami kako bi razgovarali o pogoršanju situacije na Haitiju. U zajedničkom saopštenju prošlog mjeseca u Ujedinjenim nacijama, tri zemlje su izrazile duboku zabrinutost zbog krize u Haitiju koja je podstakla nalet migracija kroz region.

Posljednjih mjeseci, ukazuje Volstrit džurnal, bande su zakoračile u vakuum vlasti usred produbljivanja političkih previranja nakon ubistva predsjednika Žovenela Moiza (Jovenel Moise) u julu. Bande terorišu siromašne kvartove masakrima, silovanjima i iznudama. Oko 20.000 ljudi u Porto-o-Prensu napustilo je svoje domove od juna zbog nasilja bandi, prema podacima UN. Velike transportne rute koje su prolazile kroz taj okrug također su zabarikadirale bande, ostavljajući grad bez goriva i hrane.

Međutim, Haićani kažu da se situacija pogoršala nakon razornog zemljotresa 2010. godine u kojem je poginulo oko 200.000 ljudi i potaknuo migracije. Stručnjaci tvrde da je prirodna katastrofa oslabila institucije do te mjere da vlada nije mogla zaštititi svoje građane ili pružiti osnovne javne usluge poput sigurnosti.

Milion po osobi

Naoružana banda na Haitiju koja drži članove američke hrišćanske misionarske organizacije kao taoce, traži otkupninu od milion dolara po osobi u zamjenu za njihovo oslobađanje, izjavio je haićanski ministar pravde za Vašington post (Washington Post).

Šesnaest Amerikanaca i jedan kanadski državljanin iz organizacije Služba hrišćanske pomoći (CAM) sa sjedištem u Ohaju, oteto je u subotu 16. oktobra na povratku iz posjete haićanskom sirotištu u blizini glavnog grada. Među taocima je petero djece, od kojih najmlađe ima osam mjeseci, a najstarije 15 godina.

Haićanski ministar pravde List Kvitel (Liszt Quitel) izjavio je 19. oktobra kako nije jasno da li su djeca uključena u iznos otkupnine, te da ulična banda “400 Mavozo”, vjerovatno očekuje pregovore. List dodaje da američka vlada ima dugogodišnju politiku da ne plaća otkupnine za američke građane otete u inostranstvu, dok je kanadska vlada, koja je malo govorila o otmici, ranije saopštila da ima istu politiku.

Banda "400 Mavozo" kontroliše dijelove Gantijera u području istočno od Port-o-Prensa, gdje je oteto vozilo američke misionarske organizacije. Prema podacima Centra za analizu i istraživanje ljudskih prava, ova banda stoji iza 80 odsto otmica u trećem tromjesečju 2021. i poznata po tome što je ciljala vjerske grupe. U aprilu su oteli pet sveštenika i dvije časne sestre, od kojih su neki bili francuski državljani. Svi su na kraju pušteni.

S druge strane, dodaje list, čak i nekoliko dana nakon otmice, pojavilo se malo podataka o odvedenim. Služba hrišćanske pomoći CAM osnovana je 1981. i godinama je radila na Haitiju vodeći programe koordinacije obnove domova i protiv siromaštva, te šireći hrišćansko učenje. Njihovo američko osoblje vratilo se na Haiti prošle godine nakon što su devet mjeseci bili povučeni zbog političkih nemira.

Protesti radnika

Protestujući zbog nedavnog talasa otmica, haićanski radnici su od ponedjeljka, 18. oktobra, započeli protestni štrajk obustavljajući rad preduzeća, škola i javni prevoz, što je novi udarac anemičnoj ekonomiji Haitija, ističe časopis Tajm (The Time) dodajući kako sindikati najavljuju štrajk na neodređeno vrijeme.

U mirnim demonstracijama u utorak, sjeverno od Port-o-Prensa, desetine ljudi prošetalo je ulicama Titaniena tražeći oslobađanje američkih misionara. Neki su nosili natpise "Oslobodite Amerikance" i "Ne otmici!" navodeći kako su im misionari pomagali pri plaćanju računa i izgradnji puteva i škola.

Jedan od protesta održan je u blizini premijerove rezidencije, gdje je policija ispalila suzavac da rastjera gomilu koja zahtijeva gorivo.

U međuvremenu, dodaje Tajm, nestašica goriva u zemlji se pogoršala, a preduzeća krive bande za blokiranje puteva i terminala za distribuciju gasa. Stotine motocikala kretalo se ulicama Port-o-Prensa u utorak dok su vozači uzvikivali: "Ako nema goriva, sve ćemo spaliti!".

U Vašingtonu je portparolka Bijele kuće Džen Psaki (Jen) rekla da vlada poziva Amerikance da ne posjećuju Haiti kazavši da je poznato da "ove grupe ciljaju građane SAD za koje pretpostavljaju da imaju resurse i finansije da plate otkupnine, čak i ako to nije slučaj".

( Radio Slobodna Evropa )