Popis stanovništva se ipak odlaže?
Nacrt zakona o popisu već je prošao javnu raspravu i odbijeni su zahtjevi da se ne prikupljaju podaci o naciji, vjeri i jeziku. Nevladine organizacije koje su to tražile poručuju da je odluka vlasti legitimna, uz ocjenu da će snositi odgovornost za eventualno popisivanje u nestabilnom političkom ambijentu
Da li brisanje "2021. godina" iz naslova i teksta Nacrta zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u 2021. godini znači da ga neće biti ove godine? Oni koj su to predložili odgovaraju potvrdno.
"Nadamo se da to znači to, zbog toga što se u '21. godini popis, koji je po statističkim standardima i procedurama i pravilima EU, zaista ne može održati, to je prekratko vrijeme. Tu se ne radi samo o obukama popisivača, tu se prije svega radi o Zakonu, ključna stvar je da ga treba usvojiti, a mora i da prođe neke procedure u parlamentu", kazao je izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Dragan Koprivica.
Do parlamenta, u kome je na čekanju više od 60 akata, još nije ni stigao.
Javna rasprava je završena prije 15 dana, a iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja (MFSS) napominju kako je Programom rada Vlade predviđeno da Predlog zakona o popisu bude utvrđen u četvrtom kvartalu, odnosno do kraja ove godine. Prethodno će rješenja na pregled u Brisel.
"Sada je u toku proces usklađivanja Nacrta zakona sa prihvaćenim predlozima i sugestijama sa javne rasprave, da bi i konačni Nacrt bio poslat na mišljenje Evropskoj komisiji, a potom Vladi Crne Gore na utvrđivanje Predloga zakona. Nakon toga će se Skupština Crne Gore izjašnjavati o Predlogu zakona. Kada zakon bude usvojen u Skupštini i kada stupi na snagu, Uprava za statistiku će predložiti optimalan datum sprovođenja popisa, što će se definisati podzakonskim aktom", naveli su iz MFSS.
Tokom dvadesetodnevne javne rasprave na Nacrt zakona stigli su komentari, primjedbe i predlozi sa devet adresa, među kojima i grupe NVO i agencija za istraživanje javnog mnjenja - da iz popisa treba izostaviti pitanja o etničkoj pripadnosti, vjeroispovijesti i maternjem jeziku. s obzirom na, kako su naveli, izrazito nestabilnu društveno-političku situaciju i nedostatak povjerenja u institucije. Ministasrtvo finansija i socijalnog staranja taj predlog nije prihvatilo.
"Izostavljanje pitanja o etničkoj pripadnosti, vjeri i jeziku dovelo bi do međusobne neusklađenosti i nepovezanosti sa drugim zakonima, u pravnom sistemu Crne Gore, što bi bilo suprotno sa pravno – tehničkim pravilima za izradu propisa", ističu iz tog resora.
Ovo obrazloženje za grupu nevladinih organizacija i agencija je neprihvatljivo
Obrazloženje Monstata i MFSS nije tačno i vidimo ga kao, da kažem, jednu vrstu njihovog kukavičluka. Umjesto da nam kažu da oni politički žele popisivanje ta tri parametra što je poitički legitimno, oni nam nalaze neke nepostojeće razloge. Oni su to tako odlučili i oni će snositi odgovornost za sve buduće što će donijeti takvo popisivanje građana u jednom ovakvom političkom momentu", poručuje Koprivica.
Osim partija vlasti, izuzimajući Građanski pokret URA, ali i Demokrate, za popis koji obuhvata kategorije nacije, vjere i jezika su i sve partije manjinskih naroda u Crnoj Gori.
Ministarstvo i Monstat, tokom javne rasprave, odbacili su ukupno 53 predloga, primjedbe i sugestije, a prihvatili 15, među kojima i Kancelarije Unicefa da se u popisni upitnik unese set pitanja vezanih za osobe sa invaliditetom, te određene predloge Udruženja mladih sa hendikepom.
Demokratski front ranije je poručivao kako će srušiti Vladu, ne bude li popisa u ovoj godini. Popis se sprovodi na deset godina, a posljednji i jedini od obnove nezavisnosti obavljen je aprila 2011. godine.
( Ljubica Milićević )