Prikazivani putni nalozi i za bivše poslanike

Državna revizorska institucija (DRI) je u prethodnim sazivima Skupštine registrovala brojne nepravilnosti u vezi sa putnim nalozima, od kojih su neki realizovani znatno ranije.

To je na sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu rekao član Senata Državne revizorske institucije (DRI) Branislav Radulović.

On je naveo primjer bivšeg poslanika Pozitivne Srđana Perića, koji je ostavku na poslaničku funkciju podnio u februaru 2016. a skupštinska služba je prikazala da je putovao u junu iste godine i uzeo akontaciju po putnom nalogu.

"On je u februaru prestao sa mandatom, a po dokumentaciji ovog visokog doma u 6. mjesecu iste godine je putovao u Strazbur, podigao akontaciju, a nije je razdužio. Zaista ima vrlo interesantnih detalja", kazao je Radulović na konsultativnom saslušanje radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju i aktivnostima nadležnih organa vlasti u vezi pronevjere novca i falsifikovanja isprava u računovodstvu ranijih saziva Skupštine.

Saslušanju prisustvuju predstavnici Vrhovnog državnog tužilaštva, generalni sekretar Skupštine Aleksandar Klarić i interni revizor parlamenta Vaso Vasović.

Radulović je podsjetio da je DRI izvršila kontrolu finansijskog izvještavanja Skupštine za 2016. godinu i utvrdila 23 negativna postupanja u dijelu pravilnosti rada Skupštine, odnosno Generalnog sekretarijata, gdje je izraženo negativno mišljenje.

"U skladu sa tim taj predmet je procesuiran tužilaštvu. Posebno pitanje u okviru nalaza bila je kontrola putnih naloga za 2016. godinu. Te godine je izdato 905 putnih naloga, koji su evidentirani kroz dnevnik blagajne", naveo je Radulović.

Pojedini putni nalozi, kako je dodao, realizovani su znatno ranije, u 41 slučaju.

On je kazao da u putnim nalozima nije unešen datum podnošenja ni datum obračuna, pa državni revizor se nije mogao uvjeriti da li su putni nalozi pravdani u propisanom roku, a prilikom isplate gotovinskih akontacija po putnim nalozima nijesu sačinjavani nalozi za isplatu.

"Isplata je vršena na način da je zaposleni, ili poslanik, kome je odobrena isplata, pored iznosa odobrene akontacije stavljao potpis na mjestu na kojem nije predviđeno, što je bio dodatni rizik za provjeru svih putnih naloga. Ovakav način isplate nije u skladu sa propisanom formom obrazaca putnih naloga", objasnio je Radulović.

Uz putne naloga u najvećem broju slučajeva, kako je dodao, nije priloženo pozivno pismo niti bilo koji drugi dokument na osnovu koga bi se moglo steći uvjerenje da je na službenom putu bio obezbijeđen smještaj, ishrana , dnevnice, itd, a samim tim ni pripadajući iznos putnog naloga.

Kazao je da nije priložen izvještaj o obavljenom službenom putu za više naloge, kao ni bording karte, itd.

"Više putnih naloga, za koje je evdintirana isplata akontacije, nije razduženo. Zaključno sa 31.12.2016, od 905 putnih naloga njih 239 nije razduženo, po kojima je evidentirana isplata akontacije od 120.785 eura", rekao je Radulović.

On je kazao da je problem što nije donešena formalna interna procedura na nivou Skupštine kojima bi se definisao sistem putnih naloga.

Dodao je da sve faze raspolaganja imovinom, isplate i kontrole vršilo samo jedno lice – blagajnik, time je omogućeno da se na ovaj način izvrše ove radnje.

Od 23 preporuke, kazao je Radulović, koje je dala DRI parlament je primijenio 21, a dvije djelimično.

Kazao je da su i kontrolisali putne naloge i u 2015. godini kada su takođe utvrdili brojne nepravilnosti.

Rekao je da je dnevnik blagajne vođen u papirnoj formi i nije vršena kontrola, na šta ukazuje nedostatak potpisa na mjestu kontrolora.

"To je jedinstven slučaj koji sam vidio u reviziji za 15 godina. To ostavlja ogroman rizik za zloupotrebe", rekao je Radulović.

On je kazao da u 2015. godini nijesu razdužena 123 putna naloga, vrijednosti više od 59.584 eura.

On je skrenuo pažnju da su podaci iz dnevnika blagajne, koji je rađen ručno, sadrži veliki broj računskih greški, nečitkih brojeva, takio da postoji mogućnost greške i u onome što DRI saopštava.

Državni tužilac Veljko Rutović kazao je da je postupajući po krivičnoj prijavi Skupštine i obavještenjima DRI, u Osnovnom držanom tužilaštvu Podgorici formiran predmet protiv T.Č koja je početkom ove godine osuđena na kaznu od godinu dana zatvora zbog produženog krivičnog djela pronevjere i produženog krivičnog djela falsifikovanja službene isprave.

On je rekao da je T.Č. oglašena krivom zbog putnih naloga iz 2016, a da u vezi sa ostalim putnim nalozima još traje izviđaj.

Klarić: Utvrđene nepravilnosti govore da je cjelokupni sistem zakazao

Generalni sekretar Skupštine Aleksandar Klarić kazao je da sve nepravilnosti i pronevjere koje su utvrđene predstavljaju poraz Skupštine, institucija, države, ali i za cjelokupno društvo.

"Dozvoliti da nestanu desetine, pa i stotine hiljade eura i to na najprimitivniji način, govori o tome koliko je cjelokupni sistem zakazao, da nema sistema kontrole i odgovornosti i da nema pravde", rekao je Klarić.

On je objasnio da kada je pomenuo "najprimitivnije pronevjere" mislio je na to da je dnevnik blagajne vođen ručno 2014. i 2015. godine, da nije postojala elektronska evidencija koja bi obezbijedila sistem kontrole i da se dnevnik blagajne nije vodio hronološki, da ne postoje izvještaji sa službenih putovanja i da putni nalozi ne sadrže sve neophodne elemente.

"Da se u dnevniku blagajne vrše ispravke, da se iznosi precrtavaju i dodaju, da su službenici Skupštine boravili na dva različita mjesta u isto vrijeme, što je dovelo do toga da daju izjave u Tužilaštvu, da je pogrešno oduzimano i sabirano, da nije postojao sistem kontrole prilikom izdavanja gotovine, a da ne govorimo o tome da su se kartice, na koe imaju isključivo pravo starješine, koristila lica koja na to nemaju pravo", kazao je Klarić.

Dodao je da ovo, kao i brojni drugi primjeri, jasno ukazuje na brojne zloupotrebe u parlamentu, koji bi trebalo da bude najotporniji na bilo kakve pronevjere i slične nedozvoljene radnje.

Klarić je kazao da je na početku mandata imao sastanak sa predstavnicima DRI i da posebnu pažnju posvećuje preporukama revizora.

On je saopštio da je 7. juna ove godine dao nalog da interni revizor sprovede četiri revizije za 2021, koji će se odnositi na javne nabavke, ostvarivanja prava statusa poslanika, finansijsko upravljanje...

Član Odbora Dejan Đurović (DF) podsjetio je da je u 2016. Skupština imala tri predsjednika, prvo je bio Ranko Krivokapić, pa Darko Pajović i Ivan Brajović.

"Podnijeta je krivična prijava protiv Tamare Čađenović koja je osuđena zbog pronevjere 35.000 eura. Te godine ste u izvještaju našli oko 120 hiljada bez opravdanja. Šta je sa ostalim novcem?", pitao je Đurović.

Dodao je da je Čađenović izašla kao glavni krivac, što djeluje kao nemoguće.

On je najavio da će tražiti da se Odbor za ekonomiju, finansije i budžet ponovo bavi finansijama Skupštine.

Potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak kazala je da je i ona jedna od zloupotrebljenih u ovom slučaju, jer je morala da ide u Centar bezbjednosti da daje izjavu i nosi pasoš da dokaže da nije bila tamo gdje su je stavili da je putovala.

"Negdje mi je drago da se ovo čuje, jer smo čitali nešto u medijima, ali nikada se nije o ovome detaljnije pričalo. Nijesmo toliko naivni da vjerujemo da je ovo jedna osoba, koja se pominje kao okrivljena, uradila bez znanja nadređenog. Bojim se da ti nadređeni nijesu odgovorali i to je ono što vrijeđa. Zna se ko je šef te kancelarije...Ovdje se odgovornost pokušava se spustiti najniži nivo, a ostali iz hijerarhije na većem nivou se štite. Bojim se da su i napredovali neki iz tih kancelarija", rekla je Bošnjak.

Nepostojećih putnih naloga najviše bilo u drugoj polovini 2016.

Interni revizor parlamenta Vaso Vasović objasnio je da je prva revizija 2016. bila revizija putnih naloga koja je rađena metodom slučajnog uzorka.

"Međutim, susreo sam se sa brojnim problemima zbog nesređenosti dokumentacije. Taj određeni broj putnih naloga je ukazao na brojne nedostatke, ali ne i na prevaru. Onda je u dogovoru sa generalnim sekretarom dat dalog zaduženom za blagajničko poslovanje da sredi dokumentaciju, kako bi se revizija uradila na svrsishodan način. Međutim, ta osoba nije postupila po nalogu ni nakon više mjeseci, pa je generalni sekretar krajem godine dao nalog da se formira Komisija za utvrđivanje stanja u blagajni zbog sumnje u nepravilnosti zato što ta žena nije obavljala svoj posao i nije postupila po nalogu", rekao je Vasović.

Komisija je, kako je dodao, utvrdila brojne nepravilnosti i nepostojeće putne naloge najviše u drugoj polovini 2016. što je dosta čudno jer je "ta osoba znala da će blagajna biti predmet revizije".

On je odgovarajući na pitanja poslanika, rekao da šef Biroa tada, 2016. godine nije bio raspoređen formalno.

"Postojala je osoba koja je kao bila šef, ali formalno nije bila raspoređana", rekao je Vasović.

Predsjednik Odbora Momo Koprivica najavio je izvještaj i predlog zaključaka o ovoj temi koji će biti na dnevnom redu sljedeće sjednice Odbora.

Članovi Odbora su dogovorili da u narednom periodu održe sjednice posvećene ocjenama i preporukama iz Izvještaja o napretku Evropske komisije.

( Biljana Matijašević )