Ustavni sud još uvijek ćuti o sedam odsto PDV-a za hotele

Ustavni sud od avgusta prošle godine nije našao vrijeme da se izjasni o inicijativi za ocjenu ustavnosti dijela izmjena Zakona o porezu na dodatu vrijednost (PDV) koje se odnose na smanjenje stope PDV-a sa 19 na sedam odsto na ugostiteljske usluge u hotelima sa pet zvjezdica na primorju i centralnoj regiji i sa četiri i pet zvjezdica na sjeveru.

To zakonsko rješenje stupa na snagu 1. januara 2018. godine, a usvojeno je na predlog poslanika DPS-a u julu prošle godine.

Inicijativu Ustavnom sudu je podnijelo Ministarstvo finansija prošle godine dok je ministar u prelaznoj Vladi bio Raško Konjević (SDP).

Ministarstvo finansija je prošle godine tražilo ukidanje tog člana zakona jer smatra da se krši ustavno načelo o jednakosti, kao i da je u suprotnosti sa direktivom EU o zajedničkom sistemu PDV-a i praksom Suda pravde EU.

Isti stav o tome je imao i sadašnji guverner Centralne banke (CBCG) Radoje Žugić dok je bio ministar finansija. On je tvrdio da se uvođenjem niže stope PDV-a u ugostiteljskoj djelatnosti za usluge pružanja hrane, pića i napitaka krše evropske direktive, a budžet zakida za značajne prihode. Žugić je, u međuvremenu, revidirao stav i sa pozicije guvernera podržao namjeru aktuelnog ministra finansija Darka Radunovića da primijeni to rješenje.

Konjević je za “Vijesti” juče kazao da ako to rješenje stupi na snagu od januara naredne godine staviće se u privilegovani položaj oko 15 vlasnika hotela da plaćaju PDV po stopi od sedam odsto, dok za ostalih oko 2,3 hiljade hotelijera i ugostitelja taj porez će biti 21 odsto, jer od januara opšta stopa PDV -a je 21 odsto. Dodaje da je problem i što se smanjenje PDV-a odnosi i na prodaju alkoholnih pića, što je u suprotnosti sa smjernicama EU.

“Motiv za podnošenje incijative je da nemamo diskriminatorsku mjeru. Tim zakonski rješenjem se nagrađuju oni koji imaju više, a od onih koji imaju manje uzima se još više. Umjesto da Vlada, ako želi da podstakne turizam smanji PDV na sedam odsto za sve, ona se opredijelila da samo 15-ak ima manje poreske stope”, rekao je Konjević.

Unija poslodavaca je tražila da niža stopa PDV -a važi za sve turističko-ugostiteljske objekte, a ne samo hotele sa četiri i pet zvjezdica.

Prema kategorizaciji hotela Ministarstva turizma na primorju postoji šest hotela sa pet zvjezdica - Aman Sveti Stefan i Vila Miločer, bečićki Splendid, kao i Vila Montenegro. Tu su još i kotorski Forza Mare i tivatski Regent.

U centralnoj regiji pet zvjezdica ima hotel Ziya u Podgorici.

Na sjeveru nema hotela sa pet zvjezdica, ali ima 12 sa četiri. To su Ski, Žabljak, Polar Star i Soa na Žabljaku, Bianka i Lipka u Kolašinu, Gold i Franca u Pljevljima, Franca u Bijelom Polju, II Sole u Beranama, , hotel Gacka u

Mojkovcu i hotel Rožaje u Rožajama. Hotel Kula Damjanova u Plavu, koji je nedavno izgorio u požaru, imao je četiri zvjezdice.

Žugić ukazivao na poresku nedisciplinu ugostitelja

Inicijator ideje da se privilegovanim hotelijerima omogući niži PDV je doskorašnji ministar turizma i aktuelni potpredsjednik parlamenta Branimir Gvozdenović kome je Radoje Žugić, dok je bio ministar finansija, u pismenom dopisu objasnio zašto to nije dobro.

Žugić je ocijenio da za to rješenje treba stvoriti pretpostavke sa ciljem da se postigne visok stepen poreske discipline u toj oblasti, te da bi predlog Gvozdenovića “mogao da se razmatra u nekoj od narednih godina”.

“U ugostiteljskoj djelatnosti evidentira se najveći broj prekršaja po osnovu neevidentiranog prometa zbog čega se umanjuje poreska obaveza. Uvođenjem niže stope bi se omogućilo neurednim poreskim obveznicima da, pored toga što ne evidentiraju uredno promet, ostvaruju neosnovano i PDV kredit. Prije uvođenja niže stope potrebno je stvoriti preduslove (zakonske i administrativne kapacitete) koji bi doprinijeli da se uspostavi visok stepen poreske discipline u toj oblasti. Jedan od preduslova je elektronska fiskalizacija koja bi omogućila praćenje prometa u toj djelatnosti u realnom vremenu”, istakao je Žugić.

Bivši ministar finansija objašnjava da je u ugostiteljskoj djelatnosti prisutan veliki broj zaposlenih u faktičkom radnom odnosu, kao i neredovno isplaćivanje zarada kada su u pitanju restorani i ostali ugostiteljski objekti.

( Marija Mirjačić )