EK: Zaključiti slučaj Montenegro Erlajnsa u 2022.

Država treba da obezbijedi Agenciji za zaštitu konkurencije (AZK) neophodne informacije da bi se u narednoj godini zaključio slučaj Montenegro Erlajnsa (MA) i da bi pratila formiranje nove nacionalne avio-kompanije To Montenegro, istakla je Evropska komisija (EK) u poslednjem izvještaju o napretku Crne Gore.

Preporuka briselske administracije je i da se obezbijede informacije za istrage Agencije u vezi s neprijavljenom državnom pomoći.

U izvještaju je konstatovano da je u Poglavlju 8 (zaštita konkurencije) Crna Gora umjereno pripremljena, da je registrovan određeni napredak i dalje jačanje AZK kao organa za politiku konkurencije i državnu pomoć.

”Napredak je konstatovan u uspostavljanju dva registra koji se odnose na državnu pomoć što je doprinos transparentnost, zatim otvaranjem deset novih slučajeva po službenoj dužnosti o državnoj pomoći i kroz izdavanje tri negativna mišljenja u vezi državne pomoći MA”, piše u izvještaju.

EK je konstatovao da država treba da obezbijedi trasparentnost svih odluka o državnoj pomoći i operativnu nezavisnost AZK koja treba da se uključi u kontrolu na svim nivoima državne pomoći, uključujući i izradu zapisnika o izvršenju.

”Zakonodavni okvir u oblasti državne pomoći je u velikoj mjeri usklađen sa pravnom tekovinom EU i Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju.

Uspostavljeni su registri za covid-19 pomoć i male vrste pomoći koji se redovno ažuriraju. Pravila o finansiranju usluga od ekonomskog interesa su u velikoj meri usklađena sa EU direktivama, ali Crna Gora tek treba da pokaže njihovu primjenu”, navodi se u izvještaju.

Raste broj donijetih odluka

EK je ukazao da su kapaciteti Agencije kada je riječ o državnoj pomoći slabi, jer je mali broj zaposlenih i da ih je trenutno sedam što je jedan manje nego prošle godine, tako da Agencija treba da preduzme značajne napore za nova zapošljavanja.

U izvještaju je navedeno da je Savjet AZK u 2020. godini imao 46 odluka od čega 29 rezolucija i 17 mišljenja što je značajan rast u odnosu na 33 odluke iz 2019. godine.

”Agencija vodi 24 slučaja ex ante kontrole, dok su dva slučaja po službenoj dužnosti u toku i to za MA i Adriatic Marinas. U ovom kontekstu, Agencija istražuje moguće isplate državne pomoći tokom 2020. godine na osnovu Zakona o ulaganju u konsolidaciju i razvoj MA čime je predviđeno do 155 miliona eura državnog finansiranja avio-kompanije. Agencija je izdala tri negativna mišljenja 2020. godine, uključujući i ono da na osnovu zakona iz 2019. godine ne isplaćuje pomoć MA.

U decembru 2020. nova Vlada je odlučila da zatvori kompaniju i pokrene stečajni postupak koji je u toku”, piše u izvještaju.

Agencija je do juna 2021. otvorila 10 novih slučajeva u vezi s državnom pomoći po službenoj dužnosti, koji pokazuju poboljšanje rezultata u poređenju sa dva takva slučaja otvorena 2019. i nijedan između 2013. godine i 2018. godine. Od ukupno 12 predmeta, pet predmeta je završeno u izvještajnom periodu.

AZK je od jula 2018. godine bez izvršnog direktora, a izvršna vlast od tada svakih šest mjeseci produžava startus vršioca dužnosti Lepoj Aleksić. To je po sedmi put urađeno sredinom ovog mjeseca. AZK je ostala i bez predsjednika Savjeta pošto je Miodrag Vujović koji je obavljao tu poziciji stekao zakonski uslov za penziju. U Savjetu su još Novo Radović i Jovanka Tošković.

AZK od sredine 2018. godine funkcioniše kao nezavisna institucija koja kontroliše dodjelu državne pomoći, a zbog tog novog posla ima drugačiji menadžmet. Osim direktora, AZK ima dva pomoćnika od kojih je jedan za sektor kontrole državne pomoći, a drugi za zaštitu konkurencije, kao i odbor direktora sa predsjednikom i dva člana. Jednog člana u odbor direktora predlaže ministarstvo ekonomije, a drugog ministarstvo finansija. Vlada bira direktora AZK i njegove pomoćnike.

Ove promjene su bile nužne da bi se ispunila mjerila iz pregovaračkog poglavlja 8 koje se odnosi na zaštitu konkurencije.Iz EK su u nekoliko posljednjih izvještaja o napretku Crne Gore upozorili da se mora ojačati nezavisnost AZK, kao i da ta institucija mora biti proaktivnija u samostalnom pokretanju postupaka o kontroli dodjele državne pomoći i narušavanju konkurencije.

Pojačati nadzor u kontroli monopolskih pozicija na tržištu

Ocjena je i da Agencija treba da poboljša evidenciju o svim antimonopolima i spajanjima, te da pojača inspekcijski nadzor na licu mjesta.

”Zakonodavni okvir obezbjeđuje dobar nivo uusklađenosti sa pravniom tekovinom EU i Sporazumom o stabilizaciji i priduživanju. Nije postignut dalji napredak u usklađivanju zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU tokom godine na koju se odnosi izvještaj, iako su u toku izmjene i dopune zakona o zaštiti konkurencije na odobrenju u parlamentu”, navodi se u izvještaju.

Objaviti mišljenja za pomoć u energetskom sektoru

U izvještaju je ukazano da još nije objavio mišljenja ili odluke koje se tiču moguće državne pomoći u slučajevima u energetskom sektoru.

”Organ za državnu pomoć treba da nastavi da nadgleda primjenu pravila državne pomoći u velikim projektima preduzetim u saradnji sa trećom zemljom. Za ovo, organ državne pomoći treba da ima pristup svim potrebnim informacijama za davanje mišljenja i da donose obavezujuće odluke. Sve relevantne institucije treba da doprinesu jačanje pozicije Agencije i njenog Saveta, čime se obezbjeđuje nezavisan i funkcionalan sistem kontrole državne pomoći, koji je od suštinskog značaja za napredak Crne Gore na svoj put u Evropsku uniju. Agencija bi trebalo da nastavi da se zalaže za dalje jačanje svijesti o pravilima državne pomoći među davaocima pomoći na centralnom i lokalnom nivou”, piše u izvještaju

( Marija Mirjačić )