Banović: Vanredni izbori najrealnija opcija
Banović je ocijenio da je aktuelna Vlada nastala na pogrešnim osnovama i sa pogrešnim ciljevima
Raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora u Crnoj Gori je zbog duboke krize unutar Vlade i parlamentarne većine, najrealnija opcija, ocijenio je zamjenik predsjednika Socijaldemokratske partije (SDP) Borislav Banović.
On je kazao da slaba Vlada ne može da odgovori na brojne ekonomske, socijalne i zdravstvene probleme sa kojima se suočava crnogorsko društvo.
“Tako da je mnogo više razloga da se ova Vlada ne rekonstruiše i ne 'kalaiše' nego da se mijenja”, naveo je Banović u intervjuu agenciji MINA.
Upitan da li smatra da bi trebalo raspisati vanredne parlamentarne izbore ako ne dođe do rekonstrukcije Vlade, on je rekao da su zbog duboke krize unutar Vlade i vladine većine izbori najrealnija opcija.
Međutim, kako je dodao Banović, dok god Skupština nije raspuštena, ona ima legitimitet da traži i druga rješenja.
“U mnogim zapadnim demokratijama s pravom se izbjegavaju vanredni izbori, jer su izraz političke krize i spora i mogu još više da podijele društvo, nego se od narodnih poslanika očekuje da nađu put do stabilizacije političkih prilika”, naveo je Banović.
On je ocijenio da je aktuelna Vlada nastala na pogrešnim osnovama i sa pogrešnim ciljevima.
“Uspostaviti hegemoniju jedne nacije i jedne crkve - srpske, u višenacionalnoj i viševjerskoj zajednici je pogrešno, štetno i opasno”, rekao je Banović.
Crna Gora se, kako je kazao, upravo sa takvim posljedicama suočava nakon godinu mandata Vlade.
“Ubrzo je postalo jasno da Srpska pravoslavna crkva (SPC) želi da naplati podršku koju je Vladi dala i upotrijebi političku moć koju je stekla izlazeći na politički teren”, naveo je Banović.
Prema njegovim riječima, ta moć se iskazuje direktnim kadrovanjem SPC, sa vrha Vlade pa na niže, ali i izlaskom iz hramova, zauzimanjem javnog, građanskog, zajedničkog prostora.
“Sjećate se “kađenja” fudbalskih terena, vatrogasnih stanica, škola”, naveo je Banović.
To su, kako je kazao, primjeri kako se uzurpira nešto što pripada svima.
“Kada se tome doda diskriminacija drugih naroda, a posebno Cnogoraca, jer se njima ne priznaje ni da budu to što jesu, onda je jasno da je ova Vlada od početka na krivo nasađena”, rekao je Banović.
Jedan od lidera Demokratskog fronta Nebojša Medojević ranije je kazao da smatra da je jedino rješenje za izlazak iz aktuelne političke krize uključivanje međunarodnog faktora, koji bi se pojavio kao medijator i omogućio dijalog svih parlamentarnih partija.
Banović je, komentarišući tu ocjenu, naveo da je neodgovorno i da je nesposobnim političarima lakše pozvati međunarodne predstavnike u pomoć, nego da se prvo sami potrude i pokušaju da pronađu kompromisna i pravedna rješenja za nastalu krizu.
Upitan da li je to prihvatljivo za SDP, on je rekao da je u predlogu nejasno šta se pod internacionalizacijom podrazumijeva, pa bi sa stavom sačekali.
SDP, kako je naveo, od početka godine poziva na razgovor i dogovor oko mnogih pitanja, ali nailazi na ćutnju parlamentarne većine.
Banović je kazao da je teško očekivati da parlamentarna većina vodi dijalog sa SDP-om, ako ne mogu ni među sobom to da rade bez stalnih prepucavanja i uvreda.
Odgovarajući na pitanje koliko je realno da manjine prihvate ulazak u rekonstruisanu Vladu, on je rekao da su u rukovodstvima tih partija iskusni političari, koji su prepoznali dva problema Vladinih poziva.
Prvi problem je, kako je naveo Banović, nepostojanje stvarne želje da manjine budu ravnopravne, “osim koliko su Vladi potrebne da se osigura dodatnim glasovima i popravi manjak demokratskog legitimiteta”.
Kako je kazao, da je drugačije pripadnici manjinskih naroda bi imali ravnopravan pristup mnogim državnim i administrativnim pozicijama i ne bi bili smjenjivani samo zato što su pripadnici drugog naroda i partije.
“I drugi je što prepoznaju namjeru da bi na taj način u Vladi bili predstavnici svih osim Crnogoraca građanske i nacionalne orijentacije, što znači i koliko je štetno za građansko društvo ako je neko, u ovom slučaju najbrojniji narod, stavljen u politički geto i izolaciju”, naveo je Banović.
Prema njegovim riječima, upravo to se pokušalo na Cetinju 4. i 5. septembra.
“Da se ovog puta i politički i fizički Crnogorci svedu na dvije cetinjske ulice i blokiraju i prema manastiru i prema izlazu iz grada”, rekao je Banović.
On je naveo da je to bila realna, ali i metaforička slika, pokušaj da im se uzme prošlost na jednoj i savremenost i budućnost na drugoj strani, “kako bi se ostvarile krajnje i suštinske namjere, njihovo ponižavanje i na kraju nestanak”.
“I prije ovih događaja lideri manjinskih stranaka su bili dovoljno mudri, a imaju negativno iskustvo na sopstvenoj koži, da prepoznaju kakve bi posljedice njihovo učešće u takvim namjerama imalo za buduće odnose njihovog naroda sa Crnogorcima”, rekao je Banović.
On je poručio da zato očekuje da će i ubuduće odbiti tu vrstu “darova”.
( MINA )