Mještani Kraljskih Bara: Osim raskida ugovora, procesuirati odgovorne za prljavi posao
predsjednik Mjesne zajednice Milovan Labović kazao je da Vlada ima dovoljno razloga da koncesione ugovore proglasi ništavnim
Mještani Kraljskih Bara su, pored poništenja koncesionih ugovora i građevinskih dozvola i saniranja devastiranog terena, zatražili i „procesiranje svih odgovornih za krađu rijeke Čestokaz i ostale nezakonitosti" u vezi sa projektima malih hidroelektrana (mHE) na vodoticima tog sela.
Na 41. protestu, tokom minulih 15 mjeseci, od kako su zaustavili radove na mHE, predsjednik Mjesne zajednice (MZ) Milovan Labović kazao je da Vlada ima dovoljno razloga da koncesione ugovore proglasi ništavnim.
„Braneći ove vode i svoja prađedovska imanja i privatnu imovinu, branimo opstanak u potkomovskim selima i goli život. Vlada Crne Gore ima argumente da da koncesione ugvore proglasi ništavnim i to tvrde i relevantni pravnici. Vlada ima obavezu da naloži Ministarstvu kapitalnih investicija da oduzme koncesiju koncesionaru. Zbog čega to ne rade, možemo da pretpostavljamo. Nema političke volje ili političke hrabrosti? Apelujem na parlamentarnu većinu, čiji su predstavnici lani, u ovo doba, dolazili više puta ovdje sa nivoa sve tri koalicije, da daju podršku resornim minstarstvima da okončaju ovaj štetni posao. Predstavnici parlamentarne većine su nam to obećali, čekamo više od godinu da obećanje ispune“, kazao je Labović.
On tvrdi da je sada pravi trenutka da se problemi oko mHE rješavaju, kako je kazao, u korist mještana i javnog interesa.
Vladimir Novović je podsjetio na manjkavosti Eleborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Dokumetacija za mHE, tvrdi on, nije rađena ni naučno ni legalno.
„Pogledajte vodostaj Čestogaza. Svakom laiku je jasno da ovdje vode nema, a kamoli da bi je bilo poslije izgradnje mHE. Po ko zna koji put ponavljam- ovaj posao je štetan i po MZ i po opštinu i po državu, iz više razloga. Apsurdna stavr, koje se još drže državni organ, je da u građevnskim dozvolama i urbanističko-tehničkim uslovima (UTU) piše da će ova voda kad se uzme u cijevi i dovede do mHE, ponovo da se vrati u nju samu. Te dozvole su date za Crni potok, koji se uliva u Čestogaz i za Ljubašticu, a uzeli su ih u obzir kao da su pritoke Crnje, što nije tačno. Neko je obmanuo državu, neko iz državnih organa ili koncesionar napravio je krivično djelo i nema nikavih akcija od strane države oko toga“, tvrdi Novović.
Prema njegovim riječima, „13 mjeseci od kako su mještani podnijeli krivičnu prijavu za krađu Čestogaza, Osnovno državno tužilaštvo (ODT) vijeće da li se taj vodotok uliva u Crnju“.
„Čestogaz se uliva u Ljubašticu, a Ljubaštica, na sastavu sa Crnjom, čini Drcku, koja se uliva u Taru. Sve ovo vrijeme to ne može da utvrdi tužilaštvo . Ugovor o koncesiji je, prema našem mišljenju, produžen nelagalno. To mislimo jer je 2016. 2017. godine koncesionar započeo radove na lokalitetu planiranih mašinskih postrojenja. Radovi su trajali tri dana. Inspektori su došli slikali to i rekli da se sve obavlja planiranom dinamikom. Ništa drugo poslije toga rađeno na ovom terenu“, kazao je Novović.
Kako je objasnio , ako bi se ralizovali projekti mHE, „10 km korita rijeka u Kraljskim Barama ostali bi suvi“. Novović kaže da ni od nove Vlade još nemaju konkretne odgovore. Kako tvrdi, mještani od medija i državnih institucija traže samo objektivan sud.
Novica Dragojević je kritikovao „činjenicu da na naučnoj konferenciji o razvojnim potencijalima Kolašina nije bilo riječi o potencijalu Parka prirode Komovi. On je upoznao mještane sa detaljima jučerašnjeg sastanka predstavnika MZ Kraljskih Bara i Rečina sa ministrom kapitalnih investicaj Mladenom Bojanićem.
Dragojević kaže i da su mještani od Agencije za zaštitu životne sredine obaviješteni da „revidovani prOOjekti i radovi na terenu ne mogu odstupati od Eleborata o procjeni uticaja na životnu sredinu“. Ta dokumenta, tvrdi on, definitovino odstupaju od Eleborata, pa je iz Agencije objašnjeno da u tom slučaju treba raditi drugi Eleborat.
Prema riječima Milana Sekulovića iz GI Sačuvajmo Sinjavinu, važna je solidarnost svih koji se bore da zaštite šume, rijeke, planine... On je kazao da ne vjeruje u analize iz reosrnih ministarstva, jer, kako tvrdi, „te analize uvijek budu na štetu mještana“.
„Kada vas slušam kao da čujem naš eho. Dopisi i pisanje prošloj Vladi, bez odgvore. Sada sve što što nam iz aktuelne Vlade kažu je uvijeno i zavijeno i i „analiziraćemo“. Ono čega se bojimo su njihove analize. Kad oni urade analize, one uvijek idu njima u korist, Te analize nikad ne idu u korist naroda. Oni uvijek napišu ono što žele da čuju i to je problem“, rekao je on.
( Dragana Šćepanović )