Muzički centar izlazi u grad
Novi menadžment MCCG obećava da će podsticati razvoj mladih talenata, stipendirati ih, uspostaviti saradnju sa svim raspoloženim institucijama, a posebno se radi na uspostavljanju baletskog studija
Iako su stupile na funkcije u trenutku kada su mnoge institucije iz oblasti kulture već usvojile program za sezonu 2021/2022, nova poslovna direktorica Muzičkog centra Crne Gore (MCCG), Isidora Damjanović, i umjetnička, Mirjana Živković, uz pomoć kompletnog tima, reagovale su što su brže mogle kako bi institucija mogla obavljati osnovnu djelatnost.
Započete su lijepe stvari koje treba unaprijediti, a neke će unaprijediti, kazala je Damjanović na jučerašnjoj konferenciji za medije. Ona je istakla da će MCCG u budućnosti podsticati razvoj mladih crnogorskih talenata, stipendirati ih, uspostaviti saradnju sa svim raspoloženim institucijama, a posebno se izdvaja i uspostavljanje baletskog studija.
Ipak, sačekali su ih i brojni problemi, među kojima se posebno izdvaja (ne)funkcionalnost nove zgrade koju MCCG dijeli sa Crnogorskom kinotekom, a na koju su čekali više od deset godina i koja još zahtijeva dorađivanje.
Živković je bila prinuđena da u najkraćem roku osmisli repertoar za tekuću sezonu, a jedan od planova je i “izlazak Muzičkog centra u grad” kako bi proširili dosadašnju publiku i približili se građanima kao institucija. Damjanović je rekla da je u planu i novi vizuelni identitet, novi logo, kao i uzdizanje marketinga na viši nivo, kako bi proširili i ciljnu grupu.
Repertoar za 2021/2022.
Crnogorski simfonijski orkestar (CSO) je srce Muzičkog centra, tako da će njegovo funkcionisanje i repertoar biti primarno. Umjetnička direktorica istakla je da se aktivnosti zbog toga prevashodno odnose na koncerte CSO-a, kao i na koncerte kamernih ansambala simfonijskog orkestra, uz učešće eminentnih umjetnika, dirigenata i solista, kako renomiranih iz inostranstva, tako i domaćih muzičara.
”Što se tiče repertoara, u fokusu je klasična muzika, prvenstveno klasicizam i romantizam, a tu su i djela iz perioda baroka i impresionizma. Takođe, predstavićemo i savremene kompozitore i savremenu muziku koja se manje izvodi i nije toliko popularna među ljubiteljima muzike, ali smatramo da treba da budu uvrštena na repertoare. Koncertna sezona je već počela, a u subotu će biti održan i drugi koncert u ovoj sezoni pod dirigentskom palicom Migela Romee iz Španije”, najavila je Živković.
Ona je rekla da su angažovali dirigente koji su već sarađivali sa CSO-om, a među kojima su: Kiril Stankov, Mladen Tarbuk, Mark Korović, Robert Homen, Uroš Lajovic. Rekla je i da su pružili značajan prostor mladim umjetnicima iz Crne Gore.
”Već smo dogovorili jedan koncert Crnogorskom orkestra mladih koji će nastupiti u kamernoj sali. Dirigent je mladi umjetnik, violinista Igor Pejović, a predstaviće djela savremenih kompozitora među kojima su i djela crnogorskih kompozitora Aleksandra Perunovića i Milivoja Pićurića”, najavila je Živković i dodala da će i dekan Muzičke akademije sa Cetinja, pijanista Bojan Martinović, nastupiti kao solista na jednom od planiranih koncerata.
”Što se tiče edukativnih programa prvi takav projekat je vezan za obilježavanje sto godina od smrti kompozitora Kamija Sen-Sansa. Biće izvedeno njegovo djelo, orkestarska svita, “Karneval životinja” 25. novembra. Izvođači će biti studnti muzičke akademije sa Cetinja, a vođa projekta je profesorica Nataša Popović u saradnji sa koleginicom Jelenom Martinović Bogojević. Cilj ovakvih projekata i koncerata jeste edukacija mladih na polju muzike, s akcentom na umjetničku muziku”, poručila je Živković.
Ona je istakla i da će MC obilježiti i 90 godina rođenja i 30 od smrti istaknutog crnogorskog kompozitora Borislava Tamindžića, i to kroz nekoliko segmenata - od predstavljanja autora kroz publikacije, izvedbe njegovih kompozicija, pa do pisanja i objavljivanja monografije ovog istaknutog stvaraoca.
Baletski studio
Posebna novina je osnivanje baletskog studija, s obzirom na to da Crna Gora nema profesionalni baletski ansambl.
”Još jedna novina u našoj djelatnosti je i baletski studio koji namjeravamo da osnujemo. Namjeravamo da raspišemo audiciju u decembru ove godine, a studio će startovati sa radom u januaru 2022. Krajem aprila očekujemo i prvu premijeru”, istakla je Damjanović.
Ona je kazala da je namjera menadžmenta da se baletski studio u narednom periodu profesionalizuje, da preraste u profesionalni ansambl, što bi bila druga programska linija Muzičkog centra.
”Takođe, ako se eksperiment sa baletom ispostavi kao uspješan, planiramo i zapošljavanje jednog koreografa i četvoro plesača”, dodala je Damjanović i otkrila da planiraju da se okrenu i vaninstitucionalnim projektima kako bi stavili u funkciju i ostale segmente i potencijale koje Muzički centar posjeduje...
Zgrada koja ne služi svrsi
No, zgrada koju Muzički centar dijeli sa Crnogorskom kinotekom puna je i skrivenih i otvorenih mana, istakla je Damjanović. To otežava sprovođenje planova i ideja, iako je u pitanju prostor od oko 8.000 kvadratnih metara.
”Krov nije napravljen od materijala kakav je neophodan za jednu koncertnu dvoranu, tako da se čuje buka kada pada kiša. Pitanje je da li to sanirati kratkoročno ili praviti krov na krovu što je veoma skupo. Da je ovo projektovao neko ko je ranije projektovao koncertne dvorane, sigurno ne bi dvoranu smjestio u ćošak zgrade u neposrednoj blizini rijeke, neposredno blizu vode... Scena je plitka, tako da tu ne može da se izvede opera, arije se mogu izvesti koncertno, ali opera kao scensko djelo sa dekorima se ne može izvesti, kao ni rekvijem, niti misa”, rekla je Damjanović i dodala da zbog neadekvatnog prostora ne mogu uspostaviti ni horski ansambl.
Ona je istakla da su i troškovi funkcionisanja i održavanja objekta enormni i kazala da će pokušati da ih smanje.
”U planu je razmatranje postavljanja solarnih panela, jer su računi za struju oko 10.000 eura a problem grijanja je veliki, pored toga, po elaboratu održavanje košta 12.000 eura mjesečno, što znači da se godišnje za te dvije stvari izdvaja oko 250.000 eura, što je najskuplja stavka u potrošnji. Zamislite samo da se taj novac uloži u produkciju”, rekla je Damjanović.
(Ne)usklađenost obrazovnog sistema i realnih potreba
Tokom svog obraćanja medijima poslovna direktorica Isidora Damjanović otkrila je da postoji i “deficit određenih instrumenata u orkestru, što se naročito odnosi na fagote i horne” i istakla da razvijaju solucije za rješavanje tog problema.
”U sklopu saradnje koju smo započeli sa Muzičkom akademijom razgovarali smo o tome kako da povežemo edukativni sistem i orkestar, jer osim toga što su dovođenja hornista i fagotista iz inostranstva predstavljaju veliki trošak, to je ponekad i neizvijesno. Prva solucija u rješavanju tog problema je da obiđemo srednje muzičke škole i zainteresovanim učenicima starijih razreda obezbijedimo četvorogodišnje stipendije za usavršavanje, pod uslovom da se po završenoj akademiji vrate u zemlju i da u Crnogorskom simfonijskom orkestru odrade nekih 10 godina, kako bi oni kao predavači odškolovali nove generacije, a mi na taj način obezbijedili sigurne muzičare. Druga solucija je da neki od naših muzičara, fagotista ili hornista iz orkestra, predaju u srednjim školama u vidu dopunskog rada i tako odškoluju nove generacije. To sam već predložila resornom ministarstvu i oni su se usaglasili da moramo napraviti čvršće spone između edukativnog sistema i produkcije”, kazala je Damjanović.
Na pitanje koliko je dosadašnji sistem obrazovanja (bio) usklađen sa potrebama takozvanog tržišta, a posebno s obzirom na nedostatak fagotista, hornista, pa i dirigenata, ona kaže da je osnovni problem to što nema holističkog pristupa.
”Mi nemamo strategiju razvoja muzičkog života i muzičke umjetnosti uopšte u Crnoj Gori. Do sada nije napravljena neka ozbiljna studija o tome šta rade institucije, koga škole školuju, koji su nam odsjeci potrebni, a ni institucije se ne razvijaju tempom kojim bi trebalo, pa se ljudi demotivišu, odlaze u druge profesije ili zemlje gdje dobijaju angažmane”, rekla je ona, a Živković dodala da je ovo i ranije bivao problem do čijeg se rješenja nije došlo.
Damjanović je zaključila da je godina “takva kakva jeste” i najavila da već razmatraju rješenja za narednu.
”Bilo bi idealno da ove sezone imamo šefa dirigenta, ali bili smo u takvoj situaciji da grabimo šta se može zgrabiti, a svi dobri dirigenti su već bili angažovani, odnosno rasprodati. Mi već sad tražimo dirigente za sezonu 2022/2023, što nije nimalo lako i što košta... Takođe, namjera nam je da angažujemo i crnogorskog asistenta dirigenta”, otkrila je ona.
Damjanović je istakla i da su već planirali da u narednoj sezoni zaposle 12 novih ljudi, za šta su tražili dodatni budžet.
( Jelena Kontić )