UNHCR: Vlade u svijetu da riješe probleme stanja u kome osoba nije priznata kao državljanin bilo koje države
Šef kancelarije UNHCR-a u Crnoj Gori, Žan Iv Bušardi, kazao je da je Crna Gora napravila značajne iskorake u primjeni međunarodnih standarda iz oblasti apatridije i da UNHCR pohvaljuje državu u njenim naporima da iskorijeni apatridiju
Agencija Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) apelovala je na vlade da ubrzaju napredak i riješe probleme apatrida, navodeći da je potrebno učiniti više kako bi se riješio problem miliona ljudi širom svijeta koji i dalje nemaju državljanstvo.
Iz UNHCR-a su saopštili da se danas obilježava sedma godišnjica kampanje za iskorjenjivanje apatridije 'IBelong, koju je pokrenula ta organizacija.
Visoki komesar Ujedinjenih nacija (UN) za izbjeglice, Filipo Grandi, kazao je da je u proteklih nekoliko godina učinjen značajan napredak.
„Ali vlade moraju učiniti više da bi ispravile zakonske i strateške nedostatke zbog kojih su milioni ljudi apatridi, a djeca se rađaju bez državljanstva”, rekao je Grandi.
Iz UNHCR-a su pojasnili da je apatridija stanje u kome osoba nije priznata kao državljanin bilo koje države i da pogađa milione ljudi širom svijeta.
“Apatridi često nemaju pristup najosnovnijim pravima – ne mogu da idu u školu, rade legalno, pristupe zdravstvenim uslugama, sklope brak ili upišu rođenje djeteta”, kaže se u saopštenju.
Ističe se da je od kada je UNHCR pokrenuo kampanju 'IBelong, 2014. godine, više od 400 hiljada osoba bez državljanstva u 27 zemalja steklo državljanstvo.
Iz UNHCR-a su dodali i da je desetinama hiljada osoba u Aziji, Evropi, Africi i u Južnoj i Sjevernoj Americi, sada otvoren put ka državljanstvu zbog novousvojenih zakonodavnih izmjena.
“U proteklih sedam godina, 29 država pristupilo je konvencijama o apatridiji, što ukazuje na postojanje snažne političke volje da se ona iskorijeni”, navodi se u saopštenju.
Na međunarodnoj konferenciji o apatridji, koju je 28. oktobra organizovao UNHCR u Crnoj Gori, u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i Ambasadom Francuske u Podgorici, ocijenjeno je da je Crna Gora na dobrom putu da iskorijeni apatridiju do 2024. godine.
Šef kancelarije UNHCR-a u Crnoj Gori, Žan Iv Bušardi, kazao je da je Crna Gora napravila značajne iskorake u primjeni međunarodnih standarda iz oblasti apatridije i da UNHCR pohvaljuje državu u njenim naporima da iskorijeni apatridiju.
“Zajedno sa Vladom Crne Gore, udvostručujemo napore kako bi iskorijenili apatridiju do 2024. godine, što je ujedno i cilj kampanje 'IBelong“, poručio je Bušardi.
Iz UNHCR-a su kazali da su brojni razlozi nastanka apatridije, a najčešće je rezultat nedostataka ili grešaka u zakonima o državljanstvu i njihovom sprovođenju.
„Diskriminacija, uključujući po osnovu etničke pripadnosti, vjere i pola, najveći je uzrok apatridije“, kaže se u saopštenju.
Grandi je kazao da su ohrabreni globalnim tempom rješavanja problema apatridije, koja se može iskorijeniti zajedničkim naporima država.
„No, ukoliko ne ubrzamo napredak, milioni osoba koje su lišene državljanstva biće zaglavljene u paklu odsustva ljudskih prava i bez mogućnosti da pristupe najosnovnijim uslugama”, rekao je Grandi.
Iz UNHCR-a su dodali da su, sa obzirom na to da nijesu prepoznati kao državljani, apatridi često lišeni zakonskih prava ili osnovnih usluga.
To ih, kako su pojasnili iz UNHCR-a, čini politički i ekonomski marginalizovanima i podložnim diskriminaciji, eksploataciji ili zlostavljanju.
„Oni možda neće moći da pristupe testiranju na kovid 19, liječenju ili vakcinaciji i vjerovatno će imati malo mogućnosti da pristupe podršci ili zaštiti od rizika klimatskih promena“, navodi se u saopštenju.
Ističe se da vlade imaju moć da sprovedu zakonske i strateške reforme koje bi pomogle apatridima da steknu državljanstvo na njihovoj teritoriji, ili da prije svega spriječe nastanak apatridije jednim potezom olovke ili relativno jednostavnom izmjenom zakona.
Iz UNHCR-a su poručili da je tu pojavu i dalje lako izbjeći i riješiti.
( Mina )