Dokumenti - 60 godina nesvrstanosti
Povodom šest decenija od prve konferencije Pokreta nesvrstanih zemalja u galeriji “Centar” u Podgorici otvorena je izložba iz bogatog fonda Centra savremene umjetnosti, nasljednika Galerije nesvrstanih “Josip Broz Tito”
Izložbom “Dokumenti - 60 godina nesvrstanosti” Centar savremene umjetnosti Crne Gore, kao nasljednik Galerije nesvrstanih “Josip Broz Tito”, obilježava šest decenija od Prve konferencije Pokreta nesvrstanih zemalja koja je, na inicijativu Socijalističke Federativne Rrepublike Jugoslavije, održana u Beogradu 1961. godine.
Postavku čine radovi iz bogatog fonda Centra savremene umjetnosti, a za selekciju su bile zadužene kustoskinje Marina Čelebić, Nađa Baković i Anita Ćulafić.
”Obilježavanje ovog značajnog jubileja je i povod da se izložbom podsjetimo velikih ličnosti koje su bile osnivači i utemeljivači Pokreta nesvrstanih zemalja, kao i jugoslovenskih umjetnika, koji su značajan dio svog umjetničkog interesovanja i svaralaštva posvetili istorijskim ličnostima vezanim za Pokret. U tom cilju, odabrali smo dio izložbe fotografija koja je 1985. godine bila prikazana u sklopu manifestacije Nedjelja Indije. Posvećena je velikim državnicima Indije i Jugoslavije, borcima za mir i saradnju u svijetu, premijerima Panditu Džavaharlalu Nehruu, Indiri Gandi i predsjedniku Josipu Brozu Titu. Na ovim fotografijama zabilježeni su događaji iz dugogodišnje epohe razvoja Indije, počev od njene nezavisnosti”, obrazložila je Ćulafić.
Ona je istakla da osim zbirke fotografiija, postavku čini i osam bareljefa jugoslovenskog vajara Ostoje Balkanskog i portreta Josipa Broza Tita, koje je u bronzi uradio vajar Stevan Bodnarov.
Pokret nesvrstanih nastao je nakon Drugog svjetskog rata u vrijeme složenih međunarodnih odnosa tokom Hladnog rata u svijetu. Veliki broj zemalja, većinom nastalih u procesu dekolonizacije, nastojao je da drugačijom političkom alternativom izbjegne opredjeljenje za jedan ili drugi vojno-polički blok i uspostavi samostalan spoljnopolitički nastup, podsjetila je Ćulafić.
”U podijeljenom svijetu u kom su vladale dekolonijalizacija i Hladni rat, 1961. godine, 25 zemalja je u Beogradu odlučilo da ne bira strane već da postanu Pokret nesvrstanih. Prva Konferencija, povod je i inspiracija za izložbu ‘Dokumenti - 60 godina nesvrstanosti’. Pokret je donio niz značajnih ekonomskih, političkih i kulturnih procesa, među kojima je, između ostalog i Galerija nesvrstanih ‘Josip Broz Tito’ u tadašnjem Titogradu, čiji je naljednik današnji Centar savremene umjetnosti Crne Gore”, istakli su organizatori postavke.
Pokret nesvrstanih je tada odigrao značajnu ulogu u očuvanju mira i smirivanju međublokovskog nadmetanja, a pogotovo u ubrzanju procesa dekolonizacije. Propagirali su borbu za mir i razoružanje, bili protiv imperijalizma, ekonomske dominacije i svih oblika rasne segregacije, a zalagali se za antikolonijalizam, jednakost, saradnju i solidarnost. Tako je Pokret predstavljao značajan faktor borbe za poštovanje ravnopravnosti i suvereniteta zemalja, kao i nastojanja u pravcu ravnomjernog ekonomskog i socijalnog razvoja.
”Važan dio djelovanja nesvrstanih zemalja bio je usmjeren i na oblast kulture, koja je dijelila sudbinu nepravednih političkih i ekonomskih odnosa. Zahtjevi za uspostavljanje novih odnosa u svijetu novog međunarodnog, ekonomskog i informativnog poretka, kao i za kulturnom i duhovnom emancipacijom, bili su izraz potrebe za globalnim promjenama i potvrda o neodvojivosti kulture od cjeline međunarodnih odnosa. Posljedice kulturnog kolonijalizma imale su za cilj osiromašenje duha naroda podrivanje vrijednosti koje su, uprkos stranoj dominaciji, rasizmu, ekonomskoj eksploataciji, otuđenju kulturnih bogatstava, čuvale nacionalni identitet novonastalih zemalja. Očuvanje i afirmacija autohtonih kultura bili su ciljevi, ali i uslov za izgradnju ravnopravnih odnosa i razvoj kulturnog pluralizma u svijetu”, istakla je Anita Ćulafić.
Galerija umjetnosti nesvrstanih zemalja “Josip Broz Tito” osnovana je 1. septembra 1984. godine u Titogradu, današnjoj Podgorici, sa ciljem da doprinese afirmaciji principa i ciljeva politike nesvrstanosti u oblasti kulture.
”Osnivanju su prethodile VII konferencija predsjednika država i Vlada nesvrstanih zemalja u Nju Delhiju (1983) i konferencija ministara kulture nesvrstanih i zemalja u razvoju u Pjong Jangu (1983), koje su pozvale nesvrstane zemlje da sarađuju sa Galerijom i učestvuju u razradi i sprovođenju njenih programa. Na II konferenciji ministara kulture nesvrstanih zemalja u Havani, data je preporuka da Galerija postane zajednička institucija nesvrstanih zemalja. Ova preporuka je imala presudan značaj za njen dalji razvoj”, objašnjava Ćulafić i dodaje da su nakon tog poziva nesvrstane zemlje Galeriji poklonile brojna umjetnička djela kojima su predstavile umjetnost svojih država i kultura.
Te eksponate, kao i one izložene, odlikuje raznolikost tradicionalnih, istorijskih i kulturnih vrijednosti prostora sa kojih potiču, ali i savremena stremljenja i napori da se u ovoj oblasti ostvari univerzalnost likovnog kazivanja.
”U godinama koje su uslijedile, došlo je do krupnih promjena na državnom planu, koje su dovele i do prestanka rada ove institucije. Njen nasljednik, CSU, visoko vrednujući sadržaj i kvalitet naslijeđene zbirke, nastavio je da sa pažnjom i stručnim potencijalima kojima raspolaže čuva, proučava i prezentuje likovnu građu kroz realizovanje izložbi, koje su bile rezultat novih saznanja, kao i novih kustoskih čitanja postojećeg umjetničkog materijala. Na taj način, bogata i neobično raznovrsna zbirka umjetnosti Nesvrstanih zemalja, nastavila je da živi u vremenu i nakon prestanka rada Galerije”, zaključila je Ćulafić.
( Jelena Kontić )