Ministarstvo: Gradimo put ka karbonski neutralnoj budućnosti

Crna Gora, uprkos tome što globalnoj emisiji gasova sa efektom staklene bašte doprinosi sa svega 0,009 odsto, ima ambiciju da preuzme vodeću ulogu kod međunarodnih partnera i fondova, kako bi sprovela promjene – i na taj način postala primjer ostalim malim državama koje žele ostvariti veliki uticaj, saopštili su iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.

Kazali su da Vlada aktivno radi, kako na međunarodnom tako i na nacionalnom nivou, na ubrzanju sprovođenja mjera koje se tiču klimatskih promjena, kroz niz međuresornih reformi i proaktivnih mjera.

Delegacija Vlade će učestvovati na konferenciji Ujedinjenih nacija COP26 u Glazgovu, gdje će se usaglasiti sa međunarodnim naporima ka dostizanju globalnog net-zero cilja i planu zadržavanja rasta prosječne globalne temperature u okviru od 1,5 stepeni.

"Kako bi ubrzala tempo svog putovanja kroz klimatsku adaptaciju i stvaranje niskokarbonske budućnosti, revizijom Nacionalno utvrđenog doprinosa Vlada Crne Gore se odvažno obavezala na smanjenja emisije gasova sa efektom staklene bašte do 35% do 2030. godine. To znači smanjenje od 2.117 kt emisija CO2 do 2030. godine. Osim toga, Crna Gora učestvuje i u globalnim inicijativama poput No New Coal sporazuma Ujedinjenih nacija, Global Ocean Alliance i Sofijske deklaracije", navode iz Ministarstva.

Podsjećaju da je Crna Gora bila među prvim balkanskim državama koje su preuzele dodatne obaveze povodom klimatskih promjena kroz smanjenje emisije ugljen-dioksida (CO2). Sa postignutim ciljem umanjenja karbonske emisije od 30%, postavljenim 2015. godine, Crna Gora je ove godine povećala cilj redukcije na 35% do 2030. godine, a to povodom obilježavanja 30 godina od proglašenja za ekološku državu. Postoje indicije da će sistematske mjere u šumarskom i poljoprivrednom sektoru pomoći da država dostigne redukciju i do 40% u naznačenom periodu", dodaje se u saopštenju.

Ističu da su uaganje u čistu energiju, čistu tehnologiju, uz napore za povećanje zelene infrastrukture i razvoja, ključni fokus Vlade i dio njene vizije o izgradnji zelene ekonomije za budućnost, uz nove industrije i radna mjesta. To podrazumijeva podršku prekograničnom upravljanju rizikom od poplava i razvoj energetske infrastrukture, uključujući izgradnju novih vjetroelektrana i pametnih brojila, navode iz Ministarstva.

Kazali su da Vlada blisko sarađuje sa UNDP-om kako bi osnažila svoj Nacionalno utvrđeni doprinos (NDC), gradeći veće institucionalne kapacitete za sprovođenje politika prilagođavanja i ublažavanja klimatskih promjena kroz povećanu transparentnost i efikasniji protok informacija od značaja za izvještavanje o efektima staklene bašte. Vlada nastavlja i sa usklađivanjem politika sa zakonodavstvom EU, čime je osigurana osnova za nacionalni sistem praćenja, izvještavanja i kontrolu štetnih gasova, kao i za unapređenje materija koje utiču na emisiju GHG, dodaju iz Ministarstva.

“Naša je namjera da postanemo primjer male države koja će pokazati da su velike stvari moguće. Odlučni smo uzeti učešće u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena i osigurati nultu neto budućnost”, kazao je državni sekretar u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Danilo Mrdak.

“Znamo da nas čeka još mnogo posla kako bi osigurali pravu tranziciju za ljude u Crnoj Gori, regionu i globalnoj zajednici. Zbog toga smo se obavezali na dalje smanjenje emisije štetnih gasova, sprovođenje velikih planova za prilagođavanje i ublažavanje uticaja klimarskih promjena, kao i na saradnju sa našim evropskim partnerima i nacijama širom svijeta, kako bi djelovali globalno”, dodao je.

Nacionalni plan adaptacije na klimatske promjene (NAP), u skladu sa holističkim i sveukupnim pristupom Vlade, kako navode iz Ministarstva, okuplja korisnike projekta, ministarstva i institucije odgovorne za ekologiju, poljoprivredu, šumarstvo, vodoprivredu, zdravstvo, ekonomiju i finansije, sa ciljem prepoznavanja klimatskih rizika i informisanja o investicijama, projektima i programima za ublažavanje posljedica klimatskih promjena. Prvi nacrt te analize predviđen je za decembar ove godine.

Potpisivanjem Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan, podsjećaju iz Ministarstva, Crna Gora se dodatno obavezala na niz konkretnih klimatskih aktivnosti, koje uključuju uvođenje karbonskih poreza i tržišnih modela za podsticanje obnovljivih izvora energije, kao i postepeno ukidanje subvencija na ugalj, što predstavlja dio sveukupne ambicije da postane karbonski-neutralna država. "Vladina posvećenost širem programu ulaganja u zelenu infrastrukturu uključuje: upravljanje pitkim vodama i razvoj solarnih i vjertro-projekata u narednih pet godina", stoji u saopštenju.

Na međunarodnom planu, Crna Gora je jedna od sedam vodećih zemalja potpisnica dokumenta Ujedinjenih nacija o zaustavljanju izgradnje novih termoelektrana. Uz Čile, Dansku, Francusku, Njemačku, Šri Lanku i Veliku Britaniju, naša država podržava globalno ukidanje upotrebe uglja kroz No New Coal Agreement, a očekuje se da će se mnoge zemlje uskoro pridružiti inicijativi, dodaju iz Ministarstva.

Podsjetili su i da je Crna Gora jedna od 62 zemlje koje podržavaju britansku Global Ocean Alliance inicijativu za biodiverzitet i konzervaciju, pod nazivom 30by30, čime se multilateralno obavezala na očuvanje 30 odsto svjetskih okeana do 2030. godine.

( B.H. )