Visoka tjelesna temperatura: Kad je opasna?

Iako svaka temperatura viša od 37 može da zabrinjava, stvari nijesu tako jednostavne i postoje mnogi lični, medicinski i faktori okoline koji utiču na tjelesnu temperaturu i određuju da li je ona kod nekog povišena.

Koncept normalne tjelesne temperature, ne više od 37 stepeni, postavio je sredinom 19. vijeka njemački doktor Karl Vunderlih i taj standard se održao do danas. Ipak, mnogi ljekari upozoravaju da je normalna tjelesna temperatura raspon, a ne samo jedna brojka i da brojni ljudi imaju temperaturu i višu i nižu od standardne, a osećaju se potpuno normalno i dobro.

Uobičajeno je i normalno da tjelesna temperatura malo varira tokom dana. U sklopu našeg biološkog dnevnog ritma, temperatura raste od najnižih vrijednosti u rano jutro, do najviših u kasno poslijepodne. Razlika između jutarnje temperature i temperature izmjerene kasno poslijepodne obično iznosi 0,3°C, a najviše oko 0,6 °C.

Normalna tjelesna temperatura

Normalna tjelesna temperatura zdrave osobe kreće se u rasponu od 36°C do 37°C, izmjerena na površini kože. Mala djeca mogu imati neznatno višu normalnu tjelesnu temperaturu nego odrasli.

Našom tjelesnom temperaturom upravlja centar za regulaciju u mozgu, tačnije u žlijezdi koja se naziva hipotalamus.

Izlaganje hladnoći, prekomjerna upotreba alkohola i zloupotreba droga, ali i neke bolesti, kao što su bolesti štitne žlijezde, nadbubrežne žlijezde, bubrega, jetre i mozga, mogu uzrokovati pojavu preniske tjelesne temperature, niže od 36°C. U tom slučaju koža nam je hladna i blijeda, a tijelo drhti jer nastoji da poveća temperaturu mišićnim radom.

Zašto temperatura raste?

Mnoge bolesti kao simptom imaju povišenu tjelesnu temperaturu. Uzrok akutne povišene temperature kod odraslih, prethodno zdravih osoba najčešće je zarazna bolest, odnosno akutna infekcija disajnog, probavnog, mokraćnog ili polnog sistema ili infekcija kože.

Kod male djece treba dodatno istaći i druge uzroke, kao što su reakcija na vakcine, dehidracija organizma, izbijanje zubića.

Porast tjelesne temperature iznad 37°C znak je da se naše tijelo bori i zapravo se smatra zaštitnim odgovorom na infekciju ili povredu, jer povišena temperatura pojačava obrambene mehanizme našeg tijela.

Posljedice povišene temperature

Umjerenu, prolaznu povišenu tjelesnu temperaturu koja prati većinu akutnih bolesti, zdrave odrasle osobe dobro podnose. Međutim, izrazito povišena temperatura (41°C i više) može izazvati oštećenja. Na toj temperaturi dolazi do razgradnje bjelančevina u ćelijama što rezultira prestankom funkcije ćelija, a u konačnom i mnogih organa. Kod odraslih osoba koje imaju srčanu ili plućnu insuficijenciju povišena tjelesna temperatura može dovesti do povećanja potrebe za kiseoikom, a kod bolesnika s demencijom može pogoršati mentalno stanje. Kod zdrave djece povišena tjelesna temperatura može uzrokovati febrilne konvulzije (nenormalna električna izbijanja u mozgu uslijed povišene tjelesne temperature.

Liječenje

Blago povišenu tjelesnu temperaturu nije potrebno liječiti. Za olakšavanje simptoma savjetuje se oslobađanje od suvišne odjeće i tuširanje u mlakoj vodi. Snižavanje povišene tjelesne temperature potrebno je kada dosegne vrijednosti 38°C mjereno pod pazuhom. U slučaju jake glavobolje, ukočenosti vrata, osipa, tahikardije, promjene mentalnog stanja i temperature iznad 40°C bolesnik se upućuje na bolničko liječenje.

Temperaturna skala

• Ispod 27,8: vitalne funkcije se usporavaju, nastupa koma, bez odgovarajućeg tretmana i smrt
• Ispod 32,2: slabi puls, usporava se disanje, moguć gubitak svijesti, ugrožene životne funkcije
• Ispod 35: drhtavica, koža je hladna i blijeda, javlja se drhtavica, nastupa hipotermija
• 36,1-37,2 : normalna temperatura
• 38: umjereno povišena temperatura, najčešće izazvana infekcijama
• Više od 38,6: povišena temperatura, osoba gubii do dva litra tečnosti dnevno
• Više od 39: visoka temperatura, javlja se groznica
• Više od 41,5: ozbiljno visoka temperatura, može da vodi u delirijum, opasna po život
• Više od 42,2: može da izazove trajna oštećenja mozga i smrt.

Važno je da posedujete kvalitetan toplomjer, kojim ćete precizno i na vrijeme izmjeriti temperaturu i znati kako da reagujete u skladu sa njom.

Ljekovi koji se koriste za snižavanje povišene tjelesne temperature zovu se antipiretici, najčešće se koriste paracetamol i ibuprofen. Treba unositi što više tečnosti kako bi se pomoglo organizmu da se bori i obara visoku temperaturu.

( Vijesti online )