Od viška u državnoj kasi odvojiti za svu djecu

Ako Skupština usvoji predlog Demokratske Crne Gore (Demokrate) da se djeci do 18 godina obezbijedi dječji dodatak, od januara naredne godine ukupno bi oko 130.000 mališana imalo to pravo, što bi budžet koštalo na godišnjem nivou između 45 i 47 miliona eura.

To je za “Vijesti” kazao poslanik Demokrata Danilo Šaranović.

Iz te partije, pak, nijesu precizirali da li su povodom predloga, koji su predali u skupštinsku proceduru, kontaktirali Ministarstvo finansija, kako bi provjerili fiskalni uticaj na budžet.

Iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja “Vijestima” su kazali da je ministar Milojko Spajić prije uvođenja dodatka za djecu do šest godina najavio da je to prvi korak, te da će se ovo primanje fazno obezbijediti za svako dijete, upravo zbog fiskalno odgovornog odnosa prema ovom značajnom pitanju.

Dječiji dodatak je trenutno oko 30 eura.

Iz resora kojim rukovodi Spajić “Vijestima” su kazali da se “ne mogu izjasniti o predlogu Demokrata, jer nijesu upoznati sa predloženim, kao ni sa procjenom fiskalnog uticaja na budžet”.

Suficit budžeta za bolji život građana

Iz Ministarstva finansija su podsjetili da je jedan od značajnih partnera Vlade - Fond Ujedinijenih nacija za djecu (UNICEF), pozdravljajući odluku da se uvedu besplatni udžbenici za sve učenike osnovnih škola i dodatka za svu djecu do šest godina, ukazao na to da je to “korak u pravom smjeru koji mora biti fiskalno održiv”.

Iz ovog Vladinog resora su naveli da su u prvoj godini rada Vlade, uz dječji dodatak za djecu do šest godina, omogućeno i povećanje iznosa dodatka za djecu korisnika materijalnog obezbjeđenja, za njegu i pomoć i lične invalidnine, kao i za djecu bez roditeljskog staranja, a oni koji su na redovnom školovanju primanje imaju do punoljetstva.

”Ukupno godišnje izdvajanje za cjelokupan dodatak je oko 24 miliona eura. Vjerujemo da ćemo, u saradnji sa Skupštinom i u predstojećem periodu doći do najboljih mogućih rješenja”, kazali su iz Ministarstvu.

Dodali su i da “domaćinskim upravljanjem javnim finansijama, ostvarajući i višemjesečni suficit budžeta, uspjeli smo da omogućimo program reformi ‘Evropa sad’ za bolji život građana Crne Gore”.

”Za ovaj set mjera, koji je moguće sprovesti upravo jer smo obezbijedili stabilne javne finansije, oživjeli ekonomsku aktivnost i dovodimo do dvocifrenog rasta ekonomije, očekujemo podršku Skupštine”, poručuju iz Ministarstva finansija.

Iz budžeta se, prema računici Ministarstva finansija, za mališane do šeste godine izdvaja oko 17,6 miliona na godišnjem nivou, a prve isplate će biti ovog mjeseca.

Šaranović: Inicijativa je izvodljiva i biće na radost roditelja i djece

Vlada, odnosno nadležni resori, u obavezi su da daju mišljenje na svaki predlog zakona iz njihove nadležnosti, a koji predlože poslanici.

”U slučaju da, na radost djece i roditelja, dobijemo podršku za inicijativu, to bi značilo uspostavljanje neselektivne socijalne pravde prema svoj djeci u Crnoj Gori. U tom slučaju, umjesto trenutnih 45.000, to pravo bi od 1. januara naredne godine imalo oko 130.000 djece ili dodatnih oko 85.000. Za tako nešto u budžetu Crne Gore bilo bi potrebno izdvojiti otprilike između 45 i 47 miliona eura godišnje”, rekao je poslanik Šaranović.

On je rekao da je suština da se ova, po mnogo osnova vrijedna inicijativa izvodljiva, može realizovati, a “time i da se ukine prakse da država služi za finansiranje i kreditiranje povlašćenih prijatelja, braće, sestara, kumova..., dok su građani tu isključivo da te potrebe finansiraju”.

Šaranović je objasnio da se radi o inicijativi predsjednika parlamenta Alekse Bečića, koja nije mogla biti realizovana odmah po konstituisanju Vlade “jer je, kao što je poznato, zatečeno stanje najbolje bilo opisati kao ogroman krater u finansijama države”.

”Tada je dogovoreno da se inicijativa realizuje kada se za to steknu uslovi, a da se do tada dječiji dodaci opredijele samo za mališane predškolskog uzrasta. Nakon odlične turističke sezone i oporavka privrednih aktivnosti, prema riječima Spajića i istaknutih funkcionera Vlade, došlo je do konsolidacije javnih finansija. Time su se stekli uslovi da se realizuje inicijativa koja je jedan od najprečih prioriteta u državi koja nakon decenija krajnje neodgovornog odnosa prema sopstvenim građanaima Ustavom definisano načelo ‘država socijalne pravde’ konačno mora da pretoči u praksu”, rekao je Šaranović.

Što se tiče uticaja na budžet, tvrdi on, neće biti nikakvih problema, jer je “finansijsku stabilnost ogledanu kroz budžetski suficit u posljednje vrijeme više puta javno potvrdio Spajić”.

”A koji je potvrdio da se ova aktivnost može realizovati, kao i vraćanje naknada majkama”, kazao je Šaranović.

Nije politička kampanja, inicijativu zagovaraju godinama

Šaranović tvrdi da za predlog koji su uputili u parlamentarnu proceduru imaju detaljne procjene i proračune, ali neće istupiti u javnost prije resornog Ministarstva, čiji je to posao.

”Suština ove inicijative počiva na činjenici da su djeca najsiromašnija, a samim tim i najranjivija kategorija u društvu i da država koja sebe u Ustavu definiše državom socijalne pravde mora učiniti sve da to zaista I bude. Uz to, ovo je i snažna potpora roditeljima, ali i dokaz čvrstog opredjeljenja da promijenimo paradigmu društvenih odnosa - da u budućnosti budemo država za sve jednako, a ne samo za odabrane. Ove inicijative za cilj, osim praktičnog, imaju promjenu društvene svijesti u kojima će pozitivne stvari postati normalnost, ali i obaveza”, kazao je Šaranović.

On je istakao da je suština politike Demokrata kreiranje društva odgovornosti, solidarnosti, empatije i humanosti, tako da incijativa za dječji dodatak nije politička kampanja.

”Ova ideja nije niti zamišljena niti predložena juče, već se radi o inicijativi koju Demokrate zagovaraju godinama, a u čiju smo realizaciju ušli odmah po promjeni vlasti, tačnije, otkad smo u poziciji da kreiramo ili utičemo na kreiranje politika. Dakle, riječ je isključivo o odgovornom odnosu prema budućnosti ove zemlje”, naglasio je Šaranović.

( Marija Mirjačić, Tina Popović )