Šta treba znati o holesterolu: Kad je dobar, a kad opasan

O holesterolu se puno priča, ali relativno mali broj ljudi zaista zna šta je holesterol i kakav uticaj on ima na zdravlje. Holesterol je neophodan sastavni dio organizma, potreban za normalno funkcionisanje svake ćelije. Štetno djelovanje se ispoljava tek kada je u krvi prisutan u znatno većim koncentracijama od normalnih.

Sljedećih nekoliko informacija o holesterolu bi trebalo znati:

Holesterol se može naći samo u namirnicama životinjskog porijekla

Postoje dvije vrste: prehrambeni holesterol i holesterol u krvi. Prehrambeni holesterol se može naći samo u namirnicama i to onim koje su životinjskog porijekla, jer životinje prirodno proizvode ovu supstancu. Dakle, kada konumirate namirnice životinjskog porijekla (jaja, mlijeko i mliječni proizvodi, meso, morski plodovi) vi unosite holesterol koji su proizvele životinje.

Namirnice biljnog porijekla ne sadrže holesterol pa ako, na primjer, na tegli džema vidite natpis: “Bez holesterola”, znajte da on nije uklonjen – on se tamo, jednostavno, nikada nije ni nalazio.

Holesterol je od suštinskog značaja za vaše zdravlje

Čak i ako ne konzumirate namirnice životinjskog porijekla, vi i dalje u svom organizmu imate holesterol. To je zbog toga što ga vaša jetra proizvodi, a on je neophodan za nekoliko ključnih funkcija, uključujući proizvodnju hormona, vitamina D i supstanci koje vam pomažu da varite hranu.

Iako je on od vitalnog značaja, ne smatra se bitnom hranjivom materijom odnosno nečim što morate dobiti iz hrane, kao što su, recimo, vitamin C i kalijum. To je zbog toga što vaš organizam proizvodi količine koje su vam potrebne.

Postoje “dobre” i “loše” vrste holesterola u krvi

Sigurno ste čuli da postoje dvije vrste holesterola – dobri (HDL) i loši (LDL) holesterol. HDL i LDL su, zapravo, nosioci holesterola koji se nazivaju lipoproteinima. HDL je dobar, jer nosi holesterol od arterija ka jetri, odakle se on može eliminisati iz vašeg organizma. LDL ima suprotan efekat. Previše LDL-a može uticati na stvaranje plaka koji može začepiti ili suziti arterije i stvoriti upale. Ovaj slijed događaja može dovesti do pokretanja ugruška kroz krvotok što može izazvati srčani i/ili moždani udar. Nakupljeni plak takođe može izazvati različite probleme sa arterijama.

Prehrambeni holesterol ne utiče na nivo holesterola u krvi u onolikoj mjeri koliko se to ranije smatralo

Ranije se mislilo da konzumiranje namirnica koje sadrže holesterol povećavaju nivo holesterola koji vaše tijelo prirodno proizvodi čime se povećava njegova količina u krvi. Vjerovalo se da je to rizično zbog toga što bi prevelike količine holesterola u krvi mogle povećati rizik od srčanih oboljenja. Najnovija istraživanja to pobijaju, jer su dokazala da ne postoji značajna veza između konzumiranja prehrambenog holesterola i holesterola u krvi.

Skoro svi mediji koji su prenijeli ovu posljednju vijest spomenuli su da više ne postoji granica za unos holesterola, ali to ne znači da je sada zdravo da unosite pljeskavice ili pizze sa kobasicama. Istraživači su i dalje zabrinuti oko povezanosti holesterola u krvi i zasićenih masti iz hrane, kao i onih koje se mogu naći u siru.

Godinama se preporučivalo da dnevni unos holesterola ne bi smio biti veći od 300 mg. Jedno žumance, na primjer, sadrži oko 185 mg holesterola, 60 grama nemasne junetine ili govedine sadrži oko 60 mg, a jedna kašika putera oko 30 mg holesterola.

Pravilna ishrana

Iako istraživanja pokazuju da niži unos zasićenih masti nije povezan sa manjim rizikom od srčanih oboljenja, to nije cijela priča. Rizik leži u onome čime mijenjate namirnice koje sadrže zasićene masti. Kada smanjuju unos zasićenih masti, ljudi obično “dopune” ishranu ugljenim hidratima i na taj način smanjuju zaštitni nivo HDL holesterola i povećavaju nivo triglicerida – kombinacija koja zapravo može povećati rizik od srčanih oboljenja, prenosi minimagazin.info.

Brojna istraživanja su pokazala da zamjena namirnica, kao što su puter i sir, mastima biljnog porijekla, kao što su maslinovo ulje i avokado, može pomoći u smanjenju rizika od srčanih oboljenja.

Sigurno već znate: treba unositi manje šećera i prerađenih namirnica, a više namirnica biljnog porijekla, kao što su povrće, voće i integralne žitarice. Dakle, ako unosite holesterol iz, recimo, jaja, onda istovremeno treba unijeti i hranjive materije biljnog porijekla. To je dobra i zdrava ishrana.

( Vijesti online )