Kamenovo novi problem na relaciji Crna Gora - Kosovo?

Pored demarkacije granice, Kosovo i Crna Gora mogli bi svoje odnose da još više zahlade i zbog jednog od najatraktivnijih komada zemlje na crnogorskoj obali - zaleđa plaže Kamenovo.

Pred crnogorskim sudovima već gotovo 30 godina vodi se sudska borba, kojom kosovska Agencija za privatizaciju (KAP) želi da dokaže da je firma Rekreaturs iz Prištine, stvarni vlasnik 33 hiljade kvadrata na samoj pjeni od mora, gdje je nekada bilo izgrađeno odmaralište radnika Kosova.

„Vijestima“ su u toj agenciji kosovske vlade potvrdili da neće odustati da dokažu da je u pitanju prevara, i da firma Rekreaturs Budva nije stvarni nasljednik prava svojine.

„U smislu zaštite naših prava, a u vezi sa Rekreatursom, KAP je preduzeo sve procesno-pravne radnje predviđene važećim zakonima Republike Crne Gore, i po pravosnažnosti ovih odluka će preduzeti korake, u okviru svojih mogućnosti, za međunarodnu zaštitu svojih imovinskih prava“, saopštili su u KAP-u.

Priča o Kamenovu počela je još davne 1957. kada je sreski odbor na Cetinju izvršio eksproprijaciju ukupno 15.000 kvadrata zemlje od starosjedjelaca. Izgrađeno je odmaralište krajem pedesetih godina prošlog vijeka za potrebe radnika sa Kosova, da bi se 1989. Rekreaturs uknjižio na dodatnih 12 hiljada kvadrata, ukupno 33.000, na koliko se prostire zaleđe plaže.

Prava drama počinje nakon ratnih dešavanja na Kosovu, kada se 1999. u govoto oronulo radničko odmaralište useljavaju izbjeglice sa Kosova. Nekoliko radnika Rekreatursa iz Prištine sjedište firme premještaju u Budvu i atraktivni kompleks uknjižavaju na tu firmu.

Firma se privatizuje i nju danas u cjelosti kontroliše „Atlas grupa“ biznismena Duška Kneževića.

Zaleđe plaže, gdje se nekada nalazilo kosovsko odmaralište, kako se navodi u katastarskoj evidenciji, uknjiženo je najvećim dijelom na firmu Rekreaturs DOO Budva, a sukorišćenje manjim dijelom imaju Kosovska banka u stečaju i firmu Kožar SOUR Trgovina, obje sa sjedištem u Prištini.

Hronologiju pravnih postupaka uz kompletnu dokumentaciju, kosovska Agencija za privatizaciju dostavila je „Vijestima“, gdje je taksativno navedeno ko ih je sve navodno prevario, na koji način su četiri srpska radnika izvršili navodnu pronevjeru, i kako su njihove tužbe odbijali crnogorski sudovi.

„Odlukom od 5. decembra 1985. dodijeljeno je pravo svojine Turističkom savezu Kosova, a na osnovu prethodne odluke o eksproprijaciji tih parcela. Da bi odlukom Osnovnog suda u Kotoru od 14. januara 1986. bio izvršen prenos ovih parcela sa Turističkog saveza Kosova na SIZ za Odmor i rekreaciju radnika iz Prištine. Društveno preduzeće Rekreaturs-Priština je osnovano rješenjem o registraciji u Privrednom sudu u Prištini i to pod imenom Društveno preduzeće za odmor radnika, ugostiteljstvo i turizam Rekreaturs sa sjedištem u Prištini Ulica vidovdanska 49, dana 22. maja 1992“, navode u KAP-u.

Dodaju da je pored imovine na Kamenovu, Rekreaturs Priština bio vlasnik i 573 bespravno srušenih stambenih jedinica turističkog naselja K-1 u Ulcinju.

„Radi se imovini koja je stvorena od sredstava i doprinosa radnih ljudi Kosova i pripada Republici Kosovo. Umjesto njih, naknadu štete za rušenje tih objekata u iznosu od 11.115.406,00 eura odlukom Privrednog suda u Podgorici dobio je Rekreaturs iz Budve, a sve to zbog rješenja Privrednog suda u Podgorici iz 17. novembra 2008. kojim je obustavljen postupak za brisanje neosnovanog upisa DP Rekreaturs Budva, zbog povlačenja žalbe protiv Privrednog suda od strane Čedomira Raičevića.

Oni podsjećaju kako je donijeto ovo sporno rješenje.

„ U junu 1999. četiri radnika srpske nacionalnosti su uzeli svu dokumentaciju DP Rekreaturs iz Prištine i prebacili sjedište DP Rekreaturs iz Prištine u Budvu. Sa dokumentacijom koju su posjedovali isti su preregistrovali DP Rekreaturs iz Prištine u DP Rekreaturs u Budvi što im je i potvrđeno rješenjem. Direktor DP Rekreaturs iz Prištine Hisni Fejzulahu je ovlastio Čedomira Raičevića da uloži žalbu protiv tog rješenja i da se izbriše nezakonita registracija promjene sjedišta. Ali poslije ulaganja žalbe, naprasno i bez ičijeg ovlašćenja, podneskom od 5. marta 2009. Raičević izjavljuje da povlači žalbu protiv rješenja, na osnovu čega je ono postalo pravosnažno i sva prava u vezi sa imovinom DP Rekreaturs iz Prištine su prešla na Rekreaturs u Budvi. KAP je podnijela žalbu i ista je 5. juna 2009. odbačena kao neosnovana. Nakon toga smo državnom tužiocu Crne Gore podnijeli predlog za zaštitu zakonitosti“, ističu u Agenciji.

Državno tužilaštvo Crne Gore je, kako navode, konstatovalo da je predlog podnesen van zakonskog roka.

„Protiv Raičevića je podnesena krivična prijava Osnovnom državnom tužilaštvu Crne Gore u Podgorici, koje je 28. oktobra 2014. odbija. Potom, KAP je podnijla zahtjev za preduzimanje krivičnog gonjenja u svojstvu oštećenog-substitijarni tužilac-Osnovnom sudu u Podgorici. Sud je prošle godine odlučio da nema mjesta za krivično gonjenje Raičevića. Podnosimo žalbu na tu odluku Višem sudu, koji je odbija“, naglašavaju u Agenciji.

Tvrde da se ovakvim sudskim odlukama „ozakonjuje jedan proces koji traje više od 30 godina i od 1999. godine se svodi na to ko je pravni i faktički nasljednik imovine DP Rekreturs iz Pristine.

„U tome procesu ima niz nezakonitih i krivičnih radnji od strane predstavnika DP Rekreaturs iz Budve, ali na koje pravosudni sistem Republike Crne Gore nažalost nije reagovao. Momentalno su u fazi sudski postupci za nekoliko parcela u okviru kompleksa Kamenovo koje pripadaju kosovskim DP i to Bankkos iz Prištine i Kozar iz Mitrovice. Međutim i tu je uočljiva tendencija ka protivzakonitom prisvajanju od strane trećih subjekata koje za sada sudovi tolerišu“, ističu iz KAP.

Mještani Kamenova i Svetog Stefana traže svoju đedovinu

Mještani Kamenova i Svetog Stefana, već više od deceniju vode sudsku borbu za povratak svoje đedovine, koja im je oteta u uvali Kamenovo. Osnovni sud u Kotoru još prije 15 godina donio je privremenu mjeru zabrane otuđenje, raspolaganja i opterećenja zemljom. Nekoliko porodica, kako saznajemo, je napokon dobilo sudske sporove i očekuje se da bi katastar ubrzo trebalo da ih uknjiži na imovinu predaka.

Ne znaju kako je Atlas uzeo Rekreaturs

Vlasnik budvanskog Rekreatursa je, kako se navodi u Centralnom registru privrednih subjekata, Atlas banka koja ima 99,7 odsto osnivačkog kapitala, dok 0,28 odsto ima Hotelsko turističko preduzeće Atlas hotels group iz Bara. Kako su “Vijestima” saopštili u kosovskoj Agenciji za privatizaciju nijesu upoznati sa načinom na koji je izvršena kasnija transformacija između DP Rekretaturs, Budva i Atlas grupe iz Podgorice. Atlas grupa je, kako su ranije medijii objavili, na berzi kupila akcije u Rekreatursu.

( Vuk Lajović )