Ko pristane na pola radnog vremena, gubi i pola penzije
Iz Unije slobodnih sindikata upozoravaju zaposlene na štetu koju će imati ako pristanu na pritisak poslodavaca da potpišu ugovor o radu na polovinu radnog vremena. Poslodavci ovom mjerom žele da zaposlenom daju isti novac, a da smanjenja dažbine zadrže za sebe
Zaposleni koji pristane da sa poslodavcem potpiše ugovor na polovinu radnog vremena srazmjerno gubi obim prava iz radnog odnosa, saopšteno je “Vijestima” iz Unije slobodnih sindikata, koja je nedavno upozorila da su poslodavci počeli da pritiskaju zaposlene da ugovore o radu na puno radno vrijeme izmjenu na polovinu radnog vremena.
Kako je ranije pojašnjeno, to rade poslodavci kako bi od januara naredne godine izbjegli obavezu da zaposlenog prijave na najavljeni novi iznos minimalne zarade od 450 eura, jer bi u slučaju ugovora na polovinu radnog vremena te zaposlene mogli osigurati i na polovinu te minimalne zarade.
Zaposlenima koji pristaju slijedi mizerna penzija
Minimalna zarada je 1. oktobra ove godine iznosi 250 eura, a kroz najavljeni program “Evropa sad” trebalo bi da se poveća na 450 eura uz umanjenje dažbina na zaradu i za 80 odsto. Potisivanjem novog ugovora o radu sa zaposlenim na polovinu radnog vremena, poslodavac bi za sebe zadržao i iznos poreza i doprinosa koji se umanjuju, dok bi radnik ostao na skoro istom iznosu prijavljena zarade kao i do sada. Zaposleni bi mogao da ostali dio zarade prima “na ruke” bez obračuna staža i dažbina, a na “crno” bi nastavio da radi puno radno vrijeme. Međutim, gubitak obima radnih prava, značio bi dugoročnu ekonomsku ugroženost jer bi imao penziju i upola manju od sadašnje minimalne od 145 eura.
”Razlika između zaposlenih sa punim i nepunim radnim vremenom ogleda se ne u vrsti prava koje ostvaruju, već u obimu prava iz radnog odnosa. Naime, lica zaposlena na nepuno radno vrijeme prava iz radnog odnosa ostvaruju srazmjerno vremenu provedenom na radu. Ovo znači da, iako Zakon o radu garantuje jednak tretman zaposlenih sa nepunim u odnosu na zaposlene sa punim radnim vremenom, ipak, zaposleni sa nepunim radnim vremenom određena prava, poput prava na zaradu, na odmor u toku rada (pauzu), pa i pravo na penziju ostvaruju primjenom navedenog načela srazmjernosti. Shodno navedenom, zarada zaposlenog obračunava se i isplaćuje u odnosu na broj časova rada pri čemu napominjemo da Zakon o radu poznaje ograničenje da ugovor o radu ne može da se zaključi u trajanju kraćem od jedne četvrtine (10 časova) punog radnog vremena”, naveli su iz Unije slobodnih sindikata.
Na primjer, ako zaposleni godinu radi na polovinu radnog vremena, imaće svega šest mjeseci staža, a i umanjen koeficijent za penziju jer je osiguran na nižu zaradu.
Poslodavac mora promijeniti sistematizaciju
”U cilju sprečavanja mogućih zloupotreba, Zakonom o radu je definisana obaveza poslodavca da aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, u zavisnosti od prirode posla i organizacije rada, utvrđuje radna mjesta na kojima se zaključuje ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom. U kolektivima u kojima su organizovani sindikati, poslodavac je dužan da blagovremeno obavijesti sindikat o planiranim izmjenama akta o sisitematizaciji radnih mjesta i zatraži njegovo mišljenje, odnosno omogući prisustvo na sastancima na kojima bi se njihovo mišljenje, predlozi i sugestije bili predstavljeni”, objasnili su iz USS-a.
U firmima gdje ne postoji organizovan sindikat, poslodavac može sam izmijeniti sistematizaciju, unijeti koliko želi radnih mjesta sa polovinom radnih mjesta, a zatim prisiliti zaposlenog da potpiše ugovor o radu na polovinu radnog vremena, prijeteći mu otkazom.
Prijaviti pritiske, može i anonimno
”Za svaku povredu prava iz radnog odnosa, pa i u konkretnom slučaju, zaposleni može tražiti zaštitu kod Inspekcije rada koja je dužna izvršiti nadzor i naložiti poslodavcu da otkloni nepravilnosti. Savjet USS zaposlenima koji se nađu u ovakvoj situaciji jeste da obavezno obavijesti sindikat čiji su članovi. S obzirom na to da zaposleni koji su angažovani na nepuno radno vrijeme imaju ista prava iz rada i po osnovu rada, kao i zaposleni sa punim radnim vremenom, to bi im u konretnom slučaju pripadalo pravo na uvećanje zarade po osnovu prekovremenog rada ako ga poslodavac natjera da i dalje radi puno radno vrijeme”.
Iz Uprave za inspekcijske poslove su prošle sedmice “Vijestima” kazali da do tada nisu imali prijave radnika da ih poslodavci prisiljavaju na zaključenje ugovora na polovinu radnog vremena, ali da će inspekcija kontrolisati kod svakog poslodavca ugovore o radu. Savjetovali su radnicima da mogu podnijeti i anonimne prijave, ako poslodavac vrši pritisak na njih. Međutim, inspekcija je nemoćna ako poslodavac unaprijed promijeni sistematizaciju i ako zaposleni pristane na ovakve ponižavajuće uslove potpisivanjem izmjene ugovora o radu.
USS će pratiti ponašanje poslodavaca i savjetovati radnike kako da se zaštite
Iz Unije slobodnih sindikata su naveli da će pratiti ponašanje poslodavaca i inspekcija i da će svoje članove, ali i ukupna javnost, blagovremeno upozoravati o svim posljedicama vezanim za eventualne zloupotrebe od poslodavaca, kao i da će zaposlene podučavati o mehanizmima zaštite.
”Uvjereni smo da će se ovakva, moguća neželjena i nezakonita ponašanja poslodavaca, dešavati isključivo u kolektivima u kojima ne postoji organizovan i registrovan sindikat. U svakom slučaju, USS će insistirati na pojačanoj inspekcijskoj kontroli ukoliko zahtijevi poslodavaca za aneksiranje ugovora o radu sa punog na nepuno radno vrijeme uzmu maha, odnosno budu izražena pojava. Činjenica je da je od strane Inspekcije rada, po dojavi zaposlenog ili sindikata, moguće lako iskontrolisati da li se radi o zloupotrebi prava zaposlenih u slučaju prevođenja ugovora o radu na nepuno radno vrijeme kroz kontrolu prisustva zaposlenog na radnom mjestu i Odluke o rasporedu radnog vremena”, naveli su iz ove sindikalne centrale.
Upozoravaju i da je Krivičnim zakonikom propisano da će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine kazniti svako ko se svjesno ne pridržava zakona ili drugih propisa, kolektivnih ugovora i drugih opštih akata o pravima iz rada i zaposlenima uskrati ili ograniči pravo koje mu pripadaju.
”Na inicijativu USS-a, 2017. godine potpisan je Protokol o saradnji sa Upravom za inspekcijske poslove (UIP) koji je doprinio efikasnijem postupanju inspekcijskih organa po prijavama sindiakta. Naša misija je dalje unapređenje saradnje sa UIP, te zalaganje za jačanje kapaciteta inspekcijskih organa, ali i stvaranja uslova za dostojanstven rad inspektora kako bi na adekvatniji način mogli da obavljaju svoju ulogu”, smatraju iz USS-a.
Vlada pravi Savjet za uzbunjivanje
Ministar finansija Milojko Spajić je prošle sedmice kazao da će ojačati inspekciju rada, ali da očekuje da će ovakve malverzacije poslodavaca regulisati i tržište, odnosno da će oni poslodavci koji ne povećaju zarade ostati bez radnika.
Predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić, najavio je juče da će spriječiti moguće opstrukcije poslodavaca i da će institucije djelovati blagovremeno.
”Napravićemo Savjet za uzbunjivanje koji će obavještavati o svim poremećajima, kada je u pitanju sprovođenje programa Evropa sad”, rekao je Krivokapić.
( Goran Kapor )