Opštine u Republici Srpskoj odbijaju ukloniti murale sa likom Ratka Mladića
Mladić je osuđen na doživotni zatvor za genocid i ratni zločin u Bosni i Hercegovini
Vlasti Grada Istočno Sarajevo, koji se nalazi u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska (RS), odbijaju da uklone spomen-ploču sa imenom Ratka Mladića, koji je pred Međunarodnim sudom u Hagu osuđen na doživotni zatvor za genocid i ratni zločin u Bosni i Hercegovini (BiH).
Spomen-ploča se nalazi na entitetskoj liniji razdvajanja između Sarajeva i Istočnog Sarajeva, nekoliko kilometara od centra glavnog grada Bosne i Hercegovine. Ploču na Vracama na kojoj se nalazi ime Ratka Mladića je 2014. godine postavila Boračka organizacija Istočno Novo Sarajevo.
Njeno uklanjanje je tražilo Gradsko Vijeće Sarajeva koje je 4. novembra usvojilo inicijativu vijećnice Alme Čengić kojom se zahtijeva od Kancelarije visokog predstavnika (OHR) da naloži skidanje spomen-ploče sa Mladićevim imenom.
Čengić se pozvala na Odluku visokog predstavnika o izmjenama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, kojom je zabranjeno postavljati spomenike i podsjetnike osobama pravosnažno osuđenim za genocid.
Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić ističe za Radio Slobodna Evropa (RSE) da neće doći do njenog uklanjanja, jer nije "ni na koji način posvećena Ratku Mladiću".
"Nego je posvećena mjestu okupljanja. 19. maja 1992. godine su se domicilni ljudi, koji su živjeli u Sarajevu, došli pod Vojskom RS i bili na odbrambenim položajima, a u tom momentu je Ratko Mladić bio komandant Vojske RS-a", kaže Ćosić za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Ćosić ističe da Grad Sarajevo ne može tražiti uklanjanje tabli na teritoriji Grada Istočnog Sarajeva, jer, kako tvrdi, "stvari funkcionišu na međusobnom dogovoru i razgovoru".
"Ja sam i kao gradonačelnik i kao čovjek isticao da mi smetaju table u Sarajevu sa natpisima 'srpski zločinci' ili 'agresori' na Vijećnici i drugim mjestima", ističe on.
Bivši visoki predstavnik Valentin Incko je odlukom od 23. jula, dopunio član 145 a Krivičnog zakona BiH. Dopune, između ostalog, predviđaju kazne zatvora od šest mjeseci do pet godina za onoga ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom.
Da li su uklonjeni murali Ratka Mladića u RS-u?
Uoči nametanja odluke, Incko je posjetio nekoliko gradova u Republici Srpskoj (jedan od dva entiteta u BiH) nakon čega je objavio pismo za javnost u kojem je naveo kako je šokiran veličinom i brojem murala ratnim zločincima.
Od Foče, Kalinovika (na istoku BiH), Gacka, Nevesinja,(na jugu BiH) i Gradiške (na sjeverozapadu BiH) je tražio uklanjanje murala sa likom i djelom Ratka Mladića, ocjenjujući da je "situacija toliko nakaradna da se može sačiniti 'turistička' karta top bosanskohercegovačkih gradova sa muralima ratnim zločincima".
Mural sa likom haškog osuđenika Ratka Mladića u Foči, na istoku Bosne i Hercegovine (BiH), dug 25 metara, prvi je koji je uklonjen nakon zahtjeva Incka.
Najprije je posut žutom farbom 25. jula, a u međuvremenu i potpuno prefarban bojama srpske trobojke.
Za sada nema informacija ko je i kada to učinio, no to je za Bošnjake povratnike, kako ističu dobra poruka.
"Mogu samo kazati da, koliko nas je uznemirilo kada smo imali priliku da vidimo crtanje tih murala, toliko sada gledamo pozitivno da ih više nema. To je jedan dobar signal i ja vam moram reći da sam kao čovjek obradovan", rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Izet Spahić, odbornik u Skupštini opštine Foča.
U Foči trenutno živi oko 18 hiljada stanovnika, od nekadašnjih 35.000, koliko ih je bilo prema popisu 1991. godine. Od toga je sedam posto Bošnjaka kojih je, tri decenije ranije bilo oko 50 posto.
Milan Vukadinović, načelnik Opštine Foča ističe da vlasti u toj lokalnoj zajednici nisu radile na uklanjanju murala sa likom Mladića.
"Opština Foča nije vlasnik tog objekta, tako da nije učestvovala, prema informacijama koje imamo, niti u postavljanju niti u uklanjanju", rekao je Vukadinović za Radio Slobodna Evropa (RSE).
U Kalinoviku, Nevesinju, Gradišci i Gacku murali i dalje nisu uklonjeni. Vlasti u tim lokalnim zajednicama ističu ili "kako nisu nadležni" za taj posao ili "čekaju nalog odozgo".
Ko je nadležan za sprovođenje Inckove odluke?
Valentina Incka je početkom avgusta na poziciji visokog predstavnika za BiH naslijedio Kristijan Šmit.
U odgovoru na upit RSE kako komentarišu to što murali Mladiću i dalje nisu uklonjeni u većini od pet opština, u Kancelariji visokog predstavnika (OHR) za BiH ističu kako su "Izmjene Krivičnog zakona BiH objavljene u Službenom glasniku BiH u julu ove godine".
"Ovo je pitanje za nadležne domaće institucije", stoji u odgovoru iz OHR-a za RSE od četvrtka, 11. novembra.
Izmjene Krivičnog zakona BiH zvanično su objavljene u Službenom listu BiH 27. jula, a negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca u BiH je kažnjivo od narednog dana, 28. jula.
Za sprovođenje Krivičnog zakona BiH nadležni su Tužilaštvo BiH i Sud BiH.
Tužilaštvo i Sud BiH, prema mišljenju advokata iz Bijeljine Miodraga Stojanovića, mogu predmete ustupiti i nižem tužilaštvu ili sudu prema stvarnoj mjesnoj nadležnosti, ali da sude po Krivičnom zakonu BiH.
"U ovom trenutku ne postoji, po mojim barem saznanjima, nijedan predmet gdje se vodi postupak po osnovu izmijenjenih odredbi Krivičnog zakona BiH koji je ugledao svjetlo dana, koji je u fazi optuženja. Ima ih koji su, prema najavama evidentirani, u predistražnoj ili istražnoj fazi postupka", ističe Stojanović.
Predstavnici iz Republike Srpske od 27. jula, iz protesta zbog Inckove odluke, započeli su bojkot rada institucija BiH.
Tri dana kasnije, 30. jula, Narodna skupština RS usvojila, po hitnom postupku, Zakon o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika u BiH Valentina Incka o zabrani negiranja genocida.
Stojanović smatra da je, zbog stava iz RS, sprovođenje Krivičnog zakona BiH sada prebačen u sferu politike, sa neizvjesnim posljedicama.
"Šta su posljedice takve odluke? Da li će dopustiti sutra asistenciju policiji koja treba da privede osumnjičenog da da iskaz u Tužilaštvu BiH? To ne znamo. Takve situacije nije bilo. Šta će biti ako neko od pozvanih svjedoka treba da pristupi, ko treba da privede čovjeka?", pita Stojanović.
Udruženja nestalih traže uklanjanje murala, opštine kažu da nisu nadležne
Kameni zid visok tri metra sa likom Ratka Mladića i natpisom "Grad heroja", na ulazu u Opštinu Kalinovik, na istoku BiH, stoji već više od tri godine.
Postavljanje murala presuđenom ratnom zločincu, koji je rodom iz Kalinovika, finansirao je Vlada Mandić, rukometaš iz Srbije, 2018. godine.
Udruženja žrtava proteklog rata od početka traže uklanjanje murala presuđenom ratnom zločincu koji je rodom iz Kalinovika.
Samir Vranović, predsjednik Udruženja članova porodica nestalih "Istina - Kalinovik '92" navodi da su u toku rata u Kalinoviku ubijena 122 Bošnjaka, te da se još traga za još 42 osobe.
Kroz logore na području te opštine, po njegovim riječima, prošlo je više od 1.000 Bošnjaka iz Trnova, Foče i Gacka.
"Sklonite da nastavimo život, da se povratnici mogu vratiti, da budu malo slobodniji, da komuniciramo. Nikada nismo dobili odgovor od načelnika", kaže Vranić za RSE.
Sa druge strane Radomir Sladoje, načelnik Opštine Kalinovik, tvrdi da se mural Mladiću nalazi na zemljištu koje nije u nadležnosti Opštine.
"Ako je mural na ulazu Opštine, a pripada regionalnom putu, to je u pojasu regionalnog puta. Mi nikakvo odobrenje nismo dali, niti je ko tražio. Da li su to putevi ili Ministarstvo saobraćaja, mi jednostavno nemamo ovlaštenje za to", kaže Sladoje.
No na upit, šta misli da li bi bilo dobro da se ukloni mural Mladiću, Sladoje kaže "nek narod odluči".
"Mene je narod izabr'o. Sad da ja radim protiv naroda, ne ide i to. Ako kaže narod Kalinovika da se uklanja, nek se uklanja. Ako mi se naloži sa više instance mi ćemo to uraditi", ističe Sladoje.
Samir Vranović smatra da mural nije mogao biti postavljen bez znanja lokalne vlasti. Tome u prilog navodi da je traženo postavljanje spomenika ubijenim Bošnjacima, također, pored magistralnog puta u toj Opštini, a da im lokalne vlasti to nisu dozvolile.
"Opština nama ne dozvoljava da napravimo memorijalne centre i za logore", kaže Vranić, dodavši da se i u samom centru Kalinovika nalazi spomenik poginulim borcima VRS koji izgledom podsjeća na Ratka Mladića.
"To je još veći spomenik koji inicira na Ratka Mladića nego onaj na ulazu u Kalinovik", navodi Vranić, dodajući da će, ukoliko se ne ukloni mural, biti podnesena krivična prijava po posljednjim izmjenama Krivičnoog zakona BiH.
Mural Ratku Mladiću nije uklonjen ni u Nevesinju na jugoistoku BiH. Iako kaže da nema prepreka da se ukloni mural, načelnik te opštine Milenko Avdalović čeka da vidi "kako je u drugim opštinama".
"Nismo još učinili. Vidjećemo kakav je razvoj događaja, kako je u drugim opštinama i tako dalje. Nema prepreke da to učinimo, ali vidjećemo. To je, ja mislim i na privatnoj zemlji, pa evo vidjećemo kako ćemo. To je ođe uz neki poslovni centar, ja mislim da je privatna zemlja", rekao je Avdalović.
U Nevesinju, prema popisu stanovnika iz 2013. godine, živi oko 13.000 osoba, od kojih Srbi čine više od 95 posto. Trenutno je oko četiri posto Bošnjaka, od više od 20 procenata prijeratnog stanovništva.
Mural, obima većeg od dva metra, posvećen Ratku Mladiću, od 2020. godine nalazi se i na jednoj od stambenih zgrada u Gradu Gradiška, na sjeveru BiH. U Gradiški trenutno živi više od 50.000 stanovnika, od čega su građani srpske nacionalnosti najmnogobrojniji, sa 81 posto.
Bošnjaci čine oko 14,7 posto stanovništva, od oko 27 procenata koliko ih je živjelo do 1992. godine.
Na pitanje zbog čega još nije uklonjen, gradonačelnik Gradiške Zoran Adžić prvo je rekao "nemam ni želje ni volje da odgovorim".
No, onda je pojasnio da se mural nalazi na privatnom posjedu.
"Nije na javnoj površini i nije na vlasništvu Grada Gradiška", navodi Adžić za RSE, koji je onda priču o muralu Mladiću uporedio sa navijanjem za Zvezdu i Partizan.
"Ne možemo mi, vi navijate za Zvijezdu, ja za Partizan. Vi stavite Dragana Džajića, ja Nenada Bjekovića i da skidamo onda jedan drugom mural", kaže Adžić.
Mural Ratku Mladiću i dalje se nalazi i na jednoj od stambenih zgrada u Gacku, opštini na jugoistoku BiH.
RSE nije dobio odgovor o čelnih ljudi te Opštine zbog čega mural nije uklonjen.
U Gacku živi trenutno oko 9.000 stanovnika, od čega 91 posto Srba i četiri posto Bošnjaka. Do početka rata u Bosni i Hercegovini, 1992. godine, u tom gradiću je bilo više od 60 posto Srba i oko 36 posto Bošnjaka.
Nema suočavanja sa prošlošću
Postojanje murala i drugih obilježja koji veličaju ratne zločince svjedoči o tome da ni u BiH, ni u Srbiji i Hrvatskoj nije bilo sistematične aktivnosti koja bi polučila iskreno i otvoreno suočavanje sa prošlošću, mišljenja je Mirsad Tokača, direktor Istraživačko dokumentacionog centra iz Sarajeva i autor "Bosanskog atlasa ratnih zločina" i "Bosanske knjige mrtvih".
"Nije došlo do priznavanja onoga što se desilo, bez obzira ko su počinioci. Sve je išlo smjerom 'etničke istine' ", rekao je Tokača za RSE, ilustrujući to posljednjim primjerom spomenika na Kazanima kod Sarajeva, gdje se oko izgleda i natpisa vodi polemika između Gradskog Vijeća i nevladinih organizacija koje okupljanju građane srpske nacionalnosti, jer je usvojen prijedlog da se na spomeniku ne piše ko je ubio građane srpske i hrvatske nacionalnosti tokom rata u Sarajevu.
"Imate aktuelne primjere Kazana, imate neke druge primjere po Sarajevu, gdje aktuelni režim ne želi da prihvati te činjenice", ističe Tokača.
Sudije UN-ovog tribunala potvrdile su 8. juna u drugostepenom postupku presudu kojom je Ratko Mladić osuđen na doživotnu zatvorsku kaznu za genocid u Srebrenici, progon, zločine protiv čovječnosti, istrebljivanje i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.
Sudsko vijeće je potvrdilo je prvostepenu presudu kojom je Ratko Mladić oslobođen krivice za genocid u šest bh. opština i to u Foči, Vlasenici, Ključu, Sanskom Mostu, Kotor Varoši i Prijedoru.
Kao bivši ratni komandant Vojske Republike Srpske osuđen je 2017. godine na kaznu doživotnog zatvora prvostepenom presudom ICTY.
Utvrđeno je da je kriv za genocid počinjen nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija, u ljeto 1995. godine, progon i prisilno premještanje Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga UN-a taocima tokom NATO bombardovanja 1995. godine.
Osuđen je po 10 od 11 tačaka optužnice za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.
( Radio Slobodna Evropa )