Kovačević: Nema reforme pravosuđa bez konsenzusa
"Pokazalo se da je političkim snagama važnija borba za koji glas više, dodvoravanje nacionalistima, crkvi te plasiranje populističkih predloga, dok se reformske teme, koje treba da omoguće prosperitet i garantuju pravdu, guraju u stranu", kazala je programska direktorica CDT-a
Reforma pravosuđa u proteklih deset mjeseci nije bila prioritet parlamentarnih partija i nije urađeno dovoljno na rješavanju problema u toj oblasti, ocijenila je programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milica Kovačević.
Pokazalo se, kako je saopštila, da je političkim snagama važnija borba za koji glas više, "dodvoravanje" nacionalistima i crkvi, kao i plasiranje populističkih predloga, dok se reformske teme, koje treba da omoguće prosperitet i garantuju pravdu, guraju u stranu.
Kovačević je podsjetila da je premijer Zdravko Krivokapić u ekspozeu naglasio da prethodni saziv Skupštine nije uspio da obezbijedi kvalifikovanu većinu za važna imenovanja u pravosudnom sistemu, što je dovelo do toga da se ključne funkcije obavljaju u v.d. stanju i tako otvori prostor za zloupotrebe.
Ni aktuelni saziv, ističe ona, u prvoj godini svog rada ipak nije uložio napor da pokrene dijalog između parlamentarnih partija o rješavanju tih i drugih važnih pitanja. Zbog svega ovoga i dalje nemamo ni jednu od pravosudnih institucija za čiji je izbor nužan dijalog i kompromis između vlasti i opozicije – Sudski savjet, Vrhovnog državnog tužioca, popunjen Ustavni sud, naglasila je Kovačević.
Kazala je da je na taj način nastavljena tendencija marginalizacije parlamenta, koji bi trebalo da bude centralni forum za transparentne političke razgovore, umjesto "zakulisnih dogovora partija i drugih interesnih grupa".
"Na zakonodavnom planu usvojene su izmjene Zakona o državnom tužilaštvu koje omogućavaju promjenu sastava Tužilačkog savjeta. Zbog velikog prostora koji novo rješenje ostavlja za politički uticaj na Tužilaštvo, ovaj propis tek treba da prođe test praktične primjene. I u ovom slučaju je borba za političke poene onemogućila izbor članova i početak rada savjeta u novom sastavu. Međutim, jedno je sigurno, ovim zakonom je odložena urgentnost razgovora i dogovora o Vrhovnom državnom tužiocu jer v.d. stanje može trajati u nedogled, čime su obesmišljene ustavne promjene koje za izbor nosilaca najviših pravosudnih funkcija zahtijevaju kvalifikovanu većinu", navodi Kovačević.
Blokada Vrhovnog suda, "krnji" sastav Ustavnog suda i generalni štrajk advokata doveli su do pravne nesigurnosti, dodaje ona.
"O stanju u pravosuđu i potrebi za reformama govore nam i porazni podaci iz istraživanja antikorupcijske mreže SELDI prema kojem građani Crne Gore sudije i tužioce vide kao najkorumpiranije javne službenike i funkcionere, odmah nakon carinika. Čak 61.8% građana smatra da je skoro svaki ili velika većina sudija uključeno u korupciju, a njih 60.8% isto smatra za skoro svakog ili veliku većinu tužilaca. U odnosu na 2016. godinu, čak je 17.1% više ispitanika koji procjenjuju veći nivo zastupljenosti korupcije među sudijama, odnosno 18.9% više ispitanika to procjenjuje među tužiocima", zaključila je Kovačević.
( B.H. )