Grupa "siguran glas" urušila autoritet Ustavnog suda

Iličković: Ne pada mi na pamet da polemišem po novinama sa čovjekom koga nije stid da kao sudija Ustavnog suda glasa o samom sebi. Što se tiče pomenute anarhije, opstrukcije i blokade rada, treba reći do čega su doveli Sud, njegov autorutet i ugled Drašković i grupa siguran glas. To, što bi narod rekao, vidi i krava ležeći

47633 pregleda35 komentar(a)
Neće da donosi pravno sporne odluke: Gogić, Foto: Savo Prelevic

Sudije Ustavnog suda Miodrag Iličković i Milorad Gogić potvrdili su da neće učestvovati u radu sjednica i vijeća u kojima je njihov kolega Dragoljub Drašković, za koja tvrde da više nije sudija. Oni su odbacili optužbe kolege da uvode anarhiju u Sud, da ga blokiraju i da ne prizanju odluke većine.

Iličković je kazao Vijestima da mu “ne pada na pamet da polemiše po novinama sa čovjekom koga nije stid da kao sudija Ustavnog suda glasa o samom sebi.”

”Što se tiče pomenute anarhije, opstrukcije i blokade rada treba reći do čega su doveli Sud, njegov autoritet i ugled Drašković u grupa siguran glas. To, što bi narod rekao, vidi i krava ležeći,” rekao je sudija Iličković.

Revoltiran stanjem u Sudu: Iličkovićfoto: Savo Prelević

On je aludirao na informacije iz afere Snimak, tokom koje je objelodanjeno da je DPS za izbore obezbjeđivao sigurne glasove preko svojih pristalica i članova njihovih porodica.

Bivša Vlada DPS-a i njegovih koalicionih partnera je “zahvaljivala” na radu sudijama i tužiocima tako što im je mimo budžeta pravosuđa i Ustavnog suda internom uredbom dijelila stanove i kredite.

Sudija i bivši predsjednik US Dragoljub Draškovič je 1. oktobra ove godine stekao uslove za starosnu penziju sa navršenih 66 godina, ali predsjednik US Budimir Šćepanović o tome nije obavijestio Skupštinu.

Zakonom o radu, koji se osporava u dijelu javnosti ali i pred US, predviđeno je da muškarci stiču uslove za penziju sa 66 a žene sa 64 godine.

Sjednica US početkom novembra prekinuta je nakon što su sudije Gogić i Iličković bile protiv da Drašković ostane na funkciji jer mu je po sili zakona prestao mandat. Preostalo troje sudija, među kojima i osporavani sudija Drašković, smatrali su drugačije.

”Nespremnost da se prihvati stav većine predstavlja samovolju koja vodi u anarhiju sa različitim oblicima ispoljavanja, u ovom slučaju za posledici ima blokiranje rada jedne državne institucije”, naveo je Drašković u izjavi koju su Vijesti juče objavile.

Optužio i kolege za anarhiju: Draškovićfoto: Savo Prelević

Sudija Milorad Gogić rekao je Vijestima da “ustavni sudija koji je ispunio uslove za starosnu penziju ne smije sudjelovati u suđenjima, niti odlučivati, jer bi u protivnom zbog učešća lica koje nije sudija bile zahvaćene povredom nezakonitog sastava suda”.

On je hronološki objasnio dešavanja u vezi problema rada Suda, navodeći da je na sjednici US 31.marta 2021. pod tačkom tekuća pitanja bio “Predlog odgovora US-a Skupštini CG koji se odnosio na sudije Muratović i Šarkinović.”

”Bio sam protiv istog sa sadržinom koju je dao predsjednik, i dao svoju verziju istog koja nije dobila potrebnu većinu glasova kao ni predlog predsjednika. Nakon toga imali smo sjednicu Suda u septembru, na kojoj nije prisustvao sudija Iličković. Raspravljali smo o predlogu obaveštenja US Skupštini CG, koje je predložio predsjednik a u kojem je isti, s pozivom na Zakon o radu, tražio da se Skupština a ne Ustavni odbor (koji je tražio informaciju o statusu sudije Draskovića), obavijesti da će on 1. januara 2022. ispuniti uslove za starosnu penziju.

Zauzimajući stav da je Drašković shodno članu154.stav 1 Ustava CG i članu 17.stav 1 Zakona o PIO, stekao uslove za starosnu pemnziju 1. oktobra sa navršenih 66 godina života i više od 15 godina staža osiguranja, glasao sam protiv ovog predloga - kao i sudija Drašković. Zbog toga isti nije dobio potrebnu većinu”, naveo je Gogić u izjavi.

Nakon toga, dodaje on, u oktobru je bila sjednica Vijeće za meritorno odlučivanje po ustavnim žalbama u kojem je bio i Drašković. Ono nije održano jer je Gogić, kako navodi, bio istog stava - da je kolegi prestala funkcija.

” Istog dana 21. oktobra, aktom br. Su 654/21, tražio sam zakazivanje stručnog sastanka ili kolegijuma US radi zauzimanja kvalitetnog ustavno pravnog stava, imajući u vidu navedeno i pitanje - da li sudija Drašković može dalje postupiti u našim predmetima. Imali smo kolegijum i zatim sjednicu suda, na kojima, kao što već znate, nije zauzet većinski stav. Sa kolegom Iličkovićem bio sam na jednoj strani a kolega Drašković je na određeni način odlučujući o seb,i sa predsjednikom Šćepanovićem i sudijom (Desankom) Lopičić na drugoj. Tako da opet nijesmo imali neophodnu većinu”, navodi se u izjavi.

Ustavni sud je, dodaje sudija Godić, u međuvremenu radio u dva vijeća za meritorno odlućivanje i “odlučivalo u punom kapacitetu”. U vijeću se sem njega, kako objašnjava, bile sudije Iličković i Šćepanović.

”Istog dana nije održana sjednica US- a jer smo je kolaga Iličković i ja prekinuli zbog prisustva kolege Draškovića, za kojeg smatramo da nije više u mandatu sudije zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju”, objasnio je sudija Gogić.

Pred US je više inicijativa koje se tiču starosne granice za odlazak u penziju ali i ustavnih žalbi zbog odluke Sudskog savjeta da po istom osnovu konstatuje prestanak funkcije za 27 sudija.

U US trenutno postoji problem većine za donošenje odluka jer pored bojkota Draškovića, nedostaje dvoje sudija za koje je u Skupštini pokrenuta procedura izbora.

Njen ishod je neizvjesan jer je potrebna dvotrećinska, odnosno tropetinska podrška poslanika - koja trenutno ne postoji u parlamentu.