Prijetnja demokratiji na zapadnom Balkanu

Politička situacija na zapadnom Balkanu “opterećena je sve većim izazovima”, uz produbljivanje ozbiljne političke krize i poruke razdora u Bosni i Hercegovini, zategnutost na sjeveru Kosova i međupartijske podjele u Crnoj Gori koje “uzdrmavaju i parališu politički sistem” u toj zemlji, navodi se u u “Dokumentu za raspravu o zapadnom Balkanu”, koji je pripremila Evropska služba za spoljne poslove (EEAS) na čijem čelu je evropski šef diplomatije Žozep Borel.

U dokumentu, u koji je agencija Beta imala uvid, stoji i da je “atmosfera u vezi sa dijalogom Beograda i Prištine i dalje puna izazova” i da posljednjih meseci nije bilo napretka.

Hrvatski ministar inostranih poslova Gordan Grlić Radman kazao je juče nakon sastanka evropskih šefova diplomatije u Briselu da je demokratija ugrožena u balkanskim zemljama koje žele da se pridruže Evropskoj uniji, i da naročitu zabrinutost izaziva Bosna.

”Situacija na zapadnom Balkanu se pogoršava, podjele se produbljuju... takođe bilježimo prijetnju demokratiji”, kazao je hrvatski šef diplomatije.

On je ukazao na učestale separatističke poruke u BiH i dodao da “postupci koji podsjećaju na 1990-e treba da prestanu”.

Agencija Rojters takođe navodi da su šefovi diplomatija EU na sastanku u Briselu informisani o političkoj situaciji na Balkanu koja predstavlja “sve veći izazov”.

U analizi EEAS, koja je proslijeđena državama članicama, navodi se da je EU “pokazala snažno angažovanje u odnosu na zapadni Balkan” samitom na Brdu kod Kranja u Sloveniji i drugim susretima na visokom nivou, uz političku, finansijsku i tehničku podršku. Dodaje se, međutim, da je te “napore prekrila sjenka širokog razočaranja partnera na zapadnom Balkanu kad je riječ o procesu proširivanja”, i da “podrška javnosti integraciji u EU opada, dok jačaju nacionalističke poruke isključivosti i politike identiteta”.

Evropskoj strategiji za uključivanje Srbije, Kosova, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije i Sjeverne Makedonije u EU potreban je novi zamah, navodi se u dokumentu, što je kako ocjenjuje Rojters svojevrsno priznanje da su 18-godišnji napori za ulazak ovih država u blok paralisani.

Rojters podsjeća da Bosna prolazi kroz najozbiljniju političku krizu od kraja rata 1990-ih, oživljavajući strahove od novog konflikta nakon što su bosanski Srbi krajem jula blokirali rad centralne vlade.

Njemačka je zaprijetila u petak da će prekinuti finansijsku podršku Bosni, navodeći da su pozivi na secesiju pojedinih djelova BiH “Neodgovorni i neprihvatljivi” i imenujući kao krivca lidera bosanskih Srba Milorada Dodika.

Komenatrišući situaciju u Bosni, Grlić Radman je kazao da je “ključ za rješenje puno poštovanje načela jednakosti tri konstitutivna naroda. “Reforma izbornog zakonodavstva je ključno strateško pitanje i tu nam je potreban hitni napredak”.

On je naglasio da je nužno sačuvati teritorijalni integritet zemalja zapadnog Balkana i demokratiju i da se Hrvatska, zajedno sa drugim zemljama EU “zalaže za snažniji politički pristup regionu”.

Nakon što je premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev prošle nedjelje izbjegao glasanje o nepovjerenju, šef diplomatije EU Žozep Borel je na na Tviteru objavio da zvanični pregovori o članstvu treba uskoro da počnu.

Bugarska koči napredak Sjeverne Makedonije zbog spora oko jezika i kulture, podsjeća britanska agencija.

”Naša pozicija ostaje nepromijenjena: Sjeverna Makedonija i Albanija su postigle rezultate i mi se radujemo održavanju prve međuvladine konferencije što je prije moguće”, naveo je Borel govoreći o pregovorima za članstvo. N. B.

( Nada Bogetić )