Abazović: Tužilački savjet od presudne važnosti za vladavinu prava

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović kazao je da postoji "obostrani šum" u komunikaciji između Vlade i Parlamenta.

On je na konferenciji "Zakonodavna i kontrolna uloga Skupštine", koju organizuje Institut alternativa (IA), rekao da taj odnos zavisi od političke volje:

"Svi smo pomalo krivi i treba da nađemo rješenja za taj odnos".

Abazović je apelovao na poslanike u Skupštini da izaberu puni sastav Tužilačkog savjeta.

“Jer možemo lako da dođemo u situaciju da ne izaberemo puni sastav, da ne uradimo ništa da se stvori utisak da se nešto uradilo, a da stvari ostanu identične kao do sada. Moj apel je za kraj ove sjednice (Skupštine), što prije održati Odbor, izabrati petog člana, zajedničku listu a onda glasati, da imamo TS i da makar jednu instituciju u zemlji odblokiramo...”, kazao je Abazović novinarima, nakon prvog održanog panela, govoreći o navodima da bi skupštinska većina mogla da izabere krnji sastav TS.

On je naglasio da je Tužilački savjet jedno od najvažnijih pitanja u Crnoj Gori i da je to od presudne važnosti za vladavinu prava u Crnoj Gori.

“Pročitao sam navode da bi možda mogao krnji sastav TS da se izabere. Mislim da smo ga jednom proglasili nepotpunim”.

"Vlada mora da odgovara Skupštini"

Abazović je na panelu rekao da Vlada mora da odgovara Parlamentu, a ako ne odgovara, ne treba da ima podršku Parlamenta.

Abazović je rekao da je Vlada mnogo više prisutna u Parlamentu nego što je bilo ranije, da je čak smijenjen i ministar. "Više jednoumlja nema".

Istakao je da je povećana kontrolna uloga Skupštine, kao i transparentnost. "Nije baš da se ništa ne radi", kazao je.

Istakao je da nemaju zakon, već uredbu o Vladi, te da taj zakon treba da bude donijet.

On je rekao da je važno da se zakonom stopiraju odluke koje se donose u tehničkom mandatu Vlade.

Potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak istakla je da postoji velika politička kriza i problemi, jer je tokom formiranja Vlade došlo do "konstruktivne greške", jer nije proistakla iz izborne volje građana.

Istakla je da su neophodni zakoni o Skupštini i Vladi, navodeći da na tome treba intenzivnije raditi.

"Sada je Skupština najotvorenija institucija...", kazala je Bošnjak.

Ona je kazala da Vlada nema dovoljno sluha, te se nadgornjavaju ko koga treba da kontroliše: "Skupština treba da kontroliše Vladu".

Požalila se da ni ona, kao potpredsjednica Parlamenta, od Vlade ne može da dobije odgovore koje je tražila.

Problem je, kako je kazala, i što skupštinska većina nema kontakt sa Vladom tokom pripreme zakona.

"Skupštinska služba se sve manje bavi zakonodavnom ulogom", kazala je, navodeći da tako nije bilo ranije.

Istakla je da je potrebna bolja koordinacija između Vlade i Skupštine.

Milena Muk iz Instituta alternativa je kazala da su poslanici u proteklih godinu dana vise predlagali zakonska rjesenja, nego Vlada.

Ona je kazala da poslanici ne koriste dovoljno kontrolu analiza i podataka koje dostavi Vlada i kao primjer navela projekat "Evropa sad" .

Kada je riječ o kontrolnoj ulozi parlamenta, kazala je da kontrolni mehanizmi nisu korišćeni u značajnijoj mjeri.

Istakla je da pojedini poslanici koriste institut poslaničkih pitanja kako bi afirmisali pojedine članove Vlade.

Ona je kazala da postoji prostor da se normativnim izmjenama poboljša odnos Skupštine i Vlade.

Marina Vujačić (Udruženje mladih sa hendikepom - UMHCG) je kazala da se Vladi ima šta zamjeriti u pogledu transparentnosti, odnosno, uključivanja javnosti. Pitala je da li bi da nije bilo "konstrukcione greške" bila ovakva kritika Vlade.

Bošnjak je odgovorila da bi bilo manje kritičkih stavova da je drugačiji odnos snaga.

Ona je kazala da smo kao drustvo "nezdravo solidarni" kad su neke teme u pitanju.

Abazović je rekao da ta esnafska solidarnost postoji i u javnoj administraciji. Istakao je da mu je žao što mnoge institucije nemaju prilagođen pristup osobama sa invaliditetom.

( Željka Vučinić )