Udarali na prirodu, ali i na budžet
Uhapšeno više osoba u koordiniranoj akciji Uprave za inspekcijske poslove, Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva poljoprivrede i Tužilaštva. Lisice na ruke stavljene i vlasniku Cijevne komerc Danilu Petroviću, ali i njegovom kolegi iz kompanije Per Mar Predragu Marašu
Dvadeset dana nakon što je Vlada usvojenom informacijom pozvala nadležne da preduzmu aktivnosti u cilju sprečavanja dalje devastacije prirodnih resursa Crne Gore, službenici policije juče su uhapsili više osoba u velikoj akciji protiv nelegalne eksploatacije šljunka iz Morače i Cijevne.
Prema informacijama Vijesti, kontrolisano je 15 lokacija, a utvrđeno je da desetak firmi šljunak vadi nelegalno. Neki od njih, prema tvrdnjama sagovornika Vijesti, zetečeni su tom nelegalnom poslu u selima Botun, Mitrovići, kao i u Donjim Kokotima...
Izvor Vijesti tvrdi da je uhapšen vlasnik firme “Cijevna Comerc” Danilo Petrović, koji je navodno zatečen na mjestu gdje su njegovi radnici eksploatisali šljunak.
U policiji su istim povodom saslušani i zadržani vlasnik firme Per Mar Predrag Maraš, kao i fizička lica Jovica Klikovac i Milivoje Mugoša...
Inspektori, saopšteno je Vijestima, tragaju i za Andrejom Šuškavčević Novović, direktoricom firme Montenegro petrol.
Prema nezvanilčnim informacijama Vijesti, oni će danas biti privedeni na saslušanje u Osnovno državno tužilaštvo.
Izvor iz istrage kazao je da im se na teret stavlja da su počinili krivično djelo nedozvoljeno bavljenje privrednom, bankarskom, berzanskom i djelatnošću osiguranja, a Mugoši i protivpravno zauzimanje zemljišta.
Krivičnim zakonikom propisano je da će se zatvorom od tri mjeseca do pet godina i novčanom kaznom kazniti onaj ko se bez registracije ili odobrenja ili protivno uslovima pod kojima je ono dato, bavi privrednom ili drugom djelatnošću.
Mugoši prijeti i kazna od tri mjeseca do tri godine, što je sankcija predviđena za onog ko protivpravno zauzme tuđe zemljište sa posebnom namjenom.
Jedan od sagovornika uključen u istragu kazao je da su inspektori provjeravali kako i po čijem odobrenju šljunak eksploatišu i radnici kompanija “Deva”, “Bemax”...
Slučajem nelegalne eksploatacije šljunka bavio se Međuresorski tim kojeg je formirala Vlada, a na čijem je čelu državni sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Rade Milošević.
Vijestima je nezvanično rečeno da će policija i u narednom periodu kontrolisati još lokacija na kojima se, prema sumnjama nadležnih, nelegalno eksploatiše šljunak.
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ranije su tim povodom poručili da nelegalna eksploatacija remeti prirodni režim voda i šuma, što može dovesti do dalekosežnih posljedica... Podsjetili su i da bi suzbijanje tog problema značajno povećalo prihode države...
Vlada je proglasila moratorijum na eksploataciju rječnih nanosa 2017. godine i donijela Akcioni plan za suzbijanje nelegalne eksploatacije nanosa iz vodotoka.
Cilj je bio suzbijanje neplanske i nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska, devastacije prostora, zaštite životne sredine, kao i poboljšanja stanja rječnih tokova.
Međutim, kako se mediji više puta objavili, to je podstaklo nelegalnu eksploataciju.
Ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratko Mitrović nedavno je sa mještanima Grbavaca obišao vodoizvorište Bolje sestre i problematične lokacije u neposrednoj blizini brda Miranglavica, gdje se godinama nelegalno eksploatiše pijesak i šljunak.
”Mora se staviti tačka na nekontrolisanu, divlju i neodgovornu eksploataciju šljunka iz korita Morače. Ovo je ozbiljan problem koji može ugroziti snabdijevanje Crnogorskog primorja vodom za piće, a izdašnost izvorišta i kvalitet vode ne smijemo dovoditi u pitanje”, poručio je tada Mitrović.
Ulaznica za bezakonje
Na inicijativu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV), izvršna vlast je na sjednici 28. oktobra usvojila zaključke kojim se zadužuje Nacionalni koordinacioni savjet za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije da preduzme aktivnosti u cilju sprečavanja dalje devastacije prirodnih resursa Crne Gore.
Ministarstvo je iniciralo formiranje međuresorske radne grupe u cilju utvrđivanja razmjera nelegalnih aktivnosti u vodoprivredi i šumarstvu kojima se konstantno ugrožavaju prirodni resursi.
”Iz Izvještaja o radu radne grupe utvrđeno je da su prikupljeni podaci o svim lokacijama na kojima je u prethodnom periodu po osnovu ugovora o koncesiji, ugovora o korišćenju šuma i ugovora u regulaciji riječnih korita bilo omogućeno privrednim društvima da koriste riječne i šumske resurse uz naknadu državi. Na osnovu dobijenih podataka zaključuje se da su svi ugovori bili samo ‘ulaznica’ u rijeke i šume koje su zbog nezakonitog djelovanja u ovom trenutku ugroženi. Takođe, prikupljene su sve informacije o firmama koje su bile u ugovornom odnosu sa državnom, kojim tragom se došlo do saznanja da pojedine firme vrše eksploataciju iako nikada nijesu imale zaključen bilo kakav ugovor sa državom, a nije mali broj i fizičkih lica koji posjeduju mehanizaciju koju u iste svrhe koriste. Uobičajena je pojava situacije da bivši koncesionari nastavljaju da eksploatišu materijal iako za to više nemaju dozvolu, pravdajući količine koje su predmet kontrola ranije zaključenim ugovorima”, saopšteno je iz Ministarstva.
Na osnovu dobijenih informacija, kako su kazali, utvrđeno je da je jedna od najkritičnijih dionica sa koje se u velikoj mjeri eksploatiše šljunak donji tok rijeke Morače, od Botuna do Ponara, kao i prostor van riječnog korita gdje je i neposrednim obilaskom utvrđeno da nelegalnu eksploataciju šljunka vrši više subjekata.
”Kontrola istih urađena je od strane pripadnika Uprave policije i Uprave za inspekcijske poslove, a dogovorena je i zajednička kontrola poreske i tržišne inspekcije čije rezultate očekujemo. Na predmetnoj dionici nalazi se više separacija za eksploataciju šljunka, pri čemu važno istaći da nijedan subjekt nema dozvolu izdatu od strane Uprave za vode za eksploataciju šljunka, te da jedino Bemax D.O.O. ima zaključen Ugovor o regulaciji čije izvršenje je u decembru prošle godine obustavljeno nalogom nadzora zbog utvrđivanja potencijalnog uticaja eksploatacije na vodoizvorište Bolje sestre, a koja zabrana je i dalje na snazi jer je i zvanično potvrđena veza između eksploatacije šljunka i smanjenja izdašnost vodoizvorišta, od kada je svaka aktivnost koju ovo pravno lice preduzima u riječnom koritu bez dozvole od strane nadležnog organa, odnosno nezakonita”, naveli su tada u saopštenju.
Slične situacije su, dodaju, i na ostalim vodotocima koji su ugroženi prvenstveno od strane onih koji su u prethodnom periodu imali zaključene ugovore o koncesiji na Limu, Tari, Ibru, Grnčaru i Gračanici (ugovori istekli tokom 2016. godine) ili ugovore o regulaciji vodotoka korita rijeke Morače.
Dalekosežne posljedice
Iz Ministarstva su ranije saopštili da nelegalna eksploatacija remeti prirodni režim voda i šuma, koji je interaktivan, zbog čega te aktivnosti moraju biti spriječene kako ne bi dovele do dalekosežnih posljedica u vidu nestajanja vodoizvorišta, ugrožavanja velikih infrastruktutrnih projekata, izmještanja riječnih korita, poplava, nestajanja šumskih površina, širenja šumskih bolesti, pojave erozije i klizišta...
Konstatovali su da je nelegalno korišćenje prirodnih resursa u državnom vlasništvu poprimilo dramatične razmjere i da zato svi državni organi moraju učiniti sve iz njihove nadležnosti kako bi se ta pojava smanjila ili eliminisala.
”Značaj suzbijanja nelegalnih aktivnosti nije samo u sprečavanju radnji koje su u suprotnosti sa zakonom, a kojima smo svakodnevno svjedoci, već i u povećanju prihoda države i možda još bitnije u sprečavanju većih posljedica po prirodu i okruženje. U tom smislu svi državni organi treba da sprovedu koordinisanu akciju u cilju sprečavanja dalje nelegalne eksploatacije prirodnih resursa, da nastoje da se korišćenje privrednih resursa sprovodi na održiv način, kao i da se smanji nivo sive ekonomije, a da država dobije prihode”.
Abazović: Upleteni i “dobrotvori”
Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović saopštio je da pozdravlja akciju privođenja zbog nelegalne eksploatacije šljunka iz Morače i Cijevne.
Novinarima je objasnio da je u pitanju koordinisana akcija Uprave za inspekcijske poslove, Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva poljoprivrede i Tužilaštva.
Abazović je rekao da neke firme nijesu zatečene na terenu, ali da to ne znači da nijesu predmet njihovih opservacija.
”Mnogo je značajno zato što se radi o nekim firmama koje su jako dobro poznate u Crnoj Gori i koje se prave veliki dobrotvori, što pozdravljam u tom smislu, ali krađa državnih dobara na ovakav način, van svih koncesija, sa upropašćavanjem korita rijeke Morače, sa smanjenjem nivoa vode koji onda koriste građani kroz sistem vodovoda je katastrofalan”.
Nije želio da precizira o kojim firmama je riječ, navodeći da će to vrlo brzo biti objelodanjeno.
Nakon što sve radnje budu završene, rekao je da će izaći u javnost i prezentovati obim i veličinu državne pljačke koja se tamo godinama vršila.
Istakao je da je najveća odgovornost na državnim organima koji do sada nisu to sprečavali.
( Biljana Matijašević, Jelena Jovanović )