Ćalović Marković: Kriminalizovati nezakonito bogaćenje, pitanje prvog miliona je ključno

Kriminalizacija nezakonitog bogaćenja javnih funkcionera bila bi znak da je aktuelna vlast spremna i da sankcioniše samu sebe - ocijenila je izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Vanja Ćalović Marković.

Ona je na okruglom stolu o predlogu izmjena Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, kazala da je pitanje kriminalizacije veoma bitno.

„Važno je oduzeti nelegalno stečenu imovinu - pogotovo onu koja se može koristiti za dalje vršenje krivičnih djela. Međutim, važno je i da se nezakonito bogaćenje kriminalizuje, da bi odgovarali oni koji su to činili“, istakla je ona.

Ćalović Marković napominje da je predloženim izmjenama otvoreno pitanje koji vremenski period će biti tretiran zakonom. Izražava bojazan da dobrih rezultata neće biti ako zakonom budu obuhvaćeni samo slučajevi sumnjivog bogaćenja iz prethodnih godina.

„Ključno je pitanje prvog miliona. Kad on dođe i ’opere se’, mnogo lakše ga je miješati s dugim ’prljavim’ milionima, i onda dalje ’prati’ novac. Ne možete danas, bez teškim i krvavim radom, utvrditi šta se desilo s Bemaksom i Prvom bankom, jer se tu toliko stotina miliona obrnulo... Ako se vratimo samo nekoliko godina unazad, bojim se da nećemo imati neke rezultate“, upozorava ona.

Govoreći o predlogu da se istrage mogu pokretati ako vrijednost imovine prelazi 50.000 eura, Ćalović Marković ukazuje da će u tom slučaju na meti zakona biti i tzv. obični građani.

„Tako svaka kasirka i njen muž magacioner mogu biti predmet ispitivanja ovog zakona...“, konstatovala je ona.

Direktorica MANS-a je istakla da joj je drago što je došao trenutak u kom neka Vlada predlaže pomenute izmjene. Međutim, upozorava da one mogu biti zloupotrebljene.

„Dio vlasti želi da stavi Tužilaštvo pod svoju kontrolu. Zato ovaj zakon može da se pretvori u politički bič“, podvlači ona.

Advokat Veselin Radulović kaže da je problematično što će zakon tretirati mnoge slučajeve koji ne predstavljaju visoki kriminal i korupciju. Upozorava, takođe, da limit od 50.000 eura za otpočinjanje istraga nije dobro postavljen - odnosno da je prilično nizak - ali da neće biti sporan ako se veže za organizovani kriminal. Sporno mu je i što bi državu u sporu na sudu trebalo da zastupa Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa, institucija koja nije osposobljena za to.

„Treba povesti računa o kapacitetima Zaštitnika. Ta institucija nikad se nije pojavljivala u ulozi tužioca“, ističe on.

Govoreći o rezultatima Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) po pitanju oduzimanja imovine, Radulović kaže da taj organ nije bio usmjeren na kriminal i korupciju.

„Kad vidite šta je SDT oduzimalo, vidjećete da su to plažni mobilijar, ’koka kola’, ’hajneken’...“, dodaje on.

Zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, Valentina Pavličić, poručila je da izmjene zakona treba usmjeriti na nosioce javnih ovlašćenja, korupciju i organizovani kriminal.

Ona smatra da je neophodno razmotriti pitanje organa za sprovođenje zakona.

„Onom organu koji od početka sprovodi postupak, cilj je da ga dovede do kraja. Međutim, ako imamo situaciju da postupak preuzima drugi organ, nećemo imati uspješne postupke“, uvjerena je ona.

Potpredsjednik Vlade, Dritan Abazović, ocijenio je da sistem nelegalnog bogaćenja i danas postoji u Crnoj Gori, te poručio da će zakon biti usmjeren protiv onih koji su nezakonito stekli imovinu.

„Ne možemo da dođemo u situaciju da imamo visoke policijske funkcionere s kućama koje milionski prevazilaze njihova primanja...“, naveo je on.

Abazović je rekao da bi država prihodovala 10 ili 15 miliona eura da su predložena rješenja usvojena prije tri-četiri godine.

„U nekim slučajevima je bilo finansijskih istraga, ali nije bilo ovog zakona. Onda smo došli u paradoksalnu situaciju: osumnjičeni su oslobođeni, imovina im se vratila, i država mora da ih obešteti... Ne možemo isporučiti rezultate u poglavljima 23 i 24 ako borba protiv organizovanog kriminala i korupcije ne bude dobijala veće epiloge“, kazao je on, dodajući da očekuje da će Skupština jednoglasno podržati izmjene.

On je naglasio da bi volio da primjena zakona počne od 1. januara, ali da to zavisi od poslanika.

„Prva presuda je važna. Ako budemo na nju čekali pet godina - džabe smo krečili“, podvukao je vicepremijer.

Ministar unutrašnjih poslova i koordinator Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava, Sergej Sekulović, kazao je da podržava predlog da se nezakonito bogaćenje kriminalizuje.

„Imamo Agenciju za sprečavanje korupcije (ASK). Potrebno bi bilo ubaciti dva elementa u zakon - namjeru/umišljaj i imovinski cenzus. Ako neko nije prijavio imovinu, eto elemenata bića krivičnog djela“, pojasnio je on.

Sekulović je ocijenio da su predložene izmjene najvažniji zakonski tekst u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Jasno je da su finansijske istrage i oduzimanje imovine do sada bili u drugom planu. Više se išlo na sporazume o priznanju krivice, nego da oduzmemo imovinu i pošaljemo poruku organizovanom kriminalu i njegovim nosiocima - da to što rade neće proći. Svi svakodnevno možemo da vidimo da postoje ljudi s enormnim bogatstvom koje nije pokriveno realnim prihodima, i da se povodom toga ne dešava ništa“, naglasio je ministar.

Savjetnik vicepremijera, Ivo Šoć, kazao je da očekuje da će zakon već iduće godine dati dobre rezultate.

„Državni organi moraju sarađivati. Zakon može još da se poboljša u segmentu upravljanja imovinom. Kad dobijemo prvu presudu, tek onda ćemo osjetiti koliki je značaja ovog zakona“, napominje on.

Podsjećajući da nije bilo istraga imovine crnogorskih državljana u inostranstvu, Šoć je kazao da to mora biti ojačano primjenom izmjena zakona.

„Poznate su destinacije gdje se imovina krije. Biće potrebno ojačati rad Tužilaštva i policije, da bi se pronalazila imovina van države“, dodaje on.

Državni sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava, Boris Marić, kazao je da je Vlada dobila nalaze britanskih i njemačkih eksperata o predloženim izmjenama zakona, te da čekaju nalaz tužiteljke iz Slovenije.

On je kazao da će važnu ulogu u primjeni zakona imati brojne državne institucije. Zato je, prema njegovim riječima, potrebno jačanje međuinstitucionalne saradnje.

„Odmah u trenutku otvaranja finansijske istrage, uvešće se mjere obezbjeđenja koje će trajati do kraja postupka, a razmišlja se da se produže i nakon donošenja presude“, naveo je on.

Tužilac u Vrhovnom državnom tužilaštvu i član radne grupe za izmjenu zakona, Veljko Rutović, saopštio je da Tužilaštvo pozdravlja donošenje izmjena zakona.

„Ekonomskim razvlašćivanjem jasno će se poslati poruka da se kriminal ne isplati“, istakao je on.

Rutović je iznio nekoliko primjedbi i predloga na predloženih izmjena.

„Osnov sumnje je krivična prijava, koju može da podnese svak protiv svakoga. Tu su moguće razne zloupotrebe. Predlažem zato da se stepen sumnje prebaci na nivo osnovane sumnje. Što se tiče granice od 50.000 eura, misli da taj osnov treba podići. Ne mislim da katalog krivičnih djela treba suziti samo na ona iz djelokruga kriminala i korupcije. Šta je s ucjenama, zelenašenjem i sl? Ne vidim smetnju da tužbu zastupa Zaštitnik, jer Tužilaštvo nema nikakva ovlašćenja za zastupanje države u imovinsko-pravnim interesima. Međutim, Tužilaštvo je spremno za primjenu zakona, jer je i do sada vodilo finansijske istrage“, poručio je on.

Advokat i član radne grupe za izmjenu zakona, Dražen Ćorović, ocijenio je da izmjene ne idu nauštrb ljudskih prava, kao što su pravo na privatnost, pravo na korišćenje imovine i sl.

„Motiv ovog zakona trebalo bi da bude napredovanje na putu ka EU. Na prvom mjestu treba da bude borba protiv korupcije i organizovanog kriminala. Zakon bi trebalo da bude usmjeren ka političarima“, podvukao je Ćorović.

Poslanica Socijalističke narodne partije (SNP), Danijela Đurović, kazala je da podržava predlog da se nezakonito bogaćenje kriminalizuje.

Ona je kazala da je očekivala donošenje novog zakona, a ne izmjene postojećeg, koji je, prema njenim riječima, donio smiješne rezultate.

„Dosta smo očekivali od ovog zakona - možda i više nego što smo dobili. Ovaj zakon mora imati fokus na organizovanom kriminalu i korupciji. Vjerujem da će sve grupacije u parlamentu podržati izmjene“, istakla je ona.

Funkcioner Građanskog pokreta (GP) URA i savjetnik vicepremijera, Filip Adžić, poručio je da izmjene zakona treba da podrže svi koji ne štite interese pojedinaca i grupa koji su se nezakonito obogatili.

„Mehanizme zakona moramo iskoristiti za postizanje pravde, a ne za revanšizam“, kazao je on.

Lider i poslanik Prave Crne Gore, Marko Milačić, rekao je da je važno kreirati jedinstven i nov organ - koji će biti sačinjen od nekorumpiranih ljudi - za sprovođenje izmjena zakona.

„Ovako u okviru institucija koje su ključne za sprovođenje ovog zakona imamo ljude koji su protiv nas. ASK je jedan od osnovnih zaštitnika korupcije. Govorimo o tajnim i of-šor računima, a imamo predsjednika države koji nosi sat od ko zna koliko stotina hiljada eura... Za uspjeh cijelog ovog procesa bitni su politička volja i stabilnost“, naglasio je on.

Funkcioner Pokreta za promjene (PzP), Boban Stanišić, najavio je da će ta stranka podržati izmjene zakona.

( Nikola Dragaš )