Ukradenim šljunkom u građevinske akcije

Građevinske kompanije koje izvode radove na auto-putu i/ili prave zgrade, iz korita Morače i Cijevne nelegalno su izvukle tone pijeska i devastirali riječne tokove, a svaki kamen izvučen iz crnogorskih rijeka od kraja 2020. godine, izvađen je nelegalno.

To je juče saopšteno na vanrednoj konferenciji za medije, organizovanoj povodom hapšenja četvorice direktora kompanija čiji su radnici i mašine zatečeni prije dva dana u nelegalnoj eksploataciji šljunka.

Nije, međutim, objašnjeno, kako su pojedine kompanije godinama obavljale taj posao, kada je moratorijum na eksploataciju Vlada uvela još 2017. godine.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Stijović, odgovorio je novinarki Vijesti - da je taj podatak tačan, ali da su neki koncesionari imali ugovore do kraja 2019. godine, što im je obezbjeđivalo neku vrstu pokrića.

Rekao je, međutim, da je posljednji ugovor istekao krajem 2020. godine i to sa firmom Bemaks i da je nezakonito sve što je urađeno nakon toga.

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović saopštio je da su milioni eura nelegalno izvučeni iz rijeka i da je prostor devastiran, a da rijeka (Morača prim. aut.) koja je nekada imala dva kraka, sada ima jedan.

”Vlada je odlučna da se obračuna sa građevinskom mafijom. Raditi ovo godinama, na ovakav način, katastrofa je i mi smo odlučni da tome stanemo na kraj”, rekao je Abazović.

Istakao je da su kompanije koje su nelegalno eksploatisale šljunak, taj materijal kasnije koristile za građevinske projekte.

Abazović je ocijenio da se na riječnim koritima Morače i Cijevne dešavao javašluk, ističući da firme nisu poštovale propise, a da su se neke od njih predstavljaju kao najveći dobrotvori i društveno odgovorne kompanije.

Pojasnio je da misli na kompaniju “Bemax”, naglasivši da nema ništa protiv njihovog dobrotvornog rada.

”Ali ne možete da kradete šljunak, a da se pretvarate da ste dobrotvor... Platite šljunak, nemojte da ga kradete, a ako kradete, onda ćemo reći da kradete”, kazao je Abazović, pozivajući inspekciju da “ode iza Kipsa i provjeri da li je tamo gomila legalnog šljunka”.

Tamo je smještena mehanizacija Bemaxa.

”Ako je sve plaćeno kako treba i ako je po pravilima, srećno bilo... Ne treba da postoji bilo kakva selektivnost. Biće uhapšen svako ko bude zatečen u nelegalnoj eksploataciji šljunka, ali izvršna vlast ne može da utiče na to da li će uhapšeni zbog nelegalne eksploatacije šljunka biti zadržani”, rekao je potpredsjednik Vlade.

Četvorica uhapšenih 17. novembra - vlasnik firme “Cijevna Comerc” Danilo Petrović, vlasnik firme “Per Mar” Predrag Maraš, Jovica Klikovac i Milivoje Mugoša pušteni su juče na slobodu, nakon saslušanja u Osnovnom državnom tužilaštvu.

Zamjenik rukovodioca ODT Podgorica, državni tužilac Nikola Boričić, rekao je da je taj predmet u njihovoj, a ne nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva i da bi se oglasili nenadležnim da je bilo elemenata organizovanog kriminala.

Objasnio je da će provjeriti i poslovanja preduzeća “Montenegro petrol”, “Čelebić”, “Milonjići i ortaci” i “Mina trans”.

Prema nezvaničnim informacijama Vijesti, direktorka “Montenegro petrola” Andreja Šuškavčević Novović, za kojom traga policija, danas će u prostorijama te institucije dati izjavu u pratnji pravnog zastupnika.

VRH LEDENOG BRIJEGA

Stijović je objasnio da je resor kojim rukovodi prije šest mjeseci počeo da istražuje problem eksploatacije prirodnih resursa i nakon toga formirao radnu grupu sa zadatkom provjere ugovora firmi koji se bave vađenjm šljunka.

”Morača i Cijevna su samo vrh ledenog brijega. Sve naše rijeke - Lim, Grnčar, Tara... biće predmet kontrola. Od kraja 2020. godine nijedan kamion šljunka nije legalno izvađen. Svaki kamion sa šljunkom koji vidite na ulicama, nelegalan je”.

On je naveo i primjer kompanije sa kojom je do 2019. godine bio zaključen ugovor o regulaciji riječnog korita, a koja je bila blokirana u trenutku potpisivanja ugovora sa državom.

”Kompanija ‘Fab live’ nikada nije imala bilo kakav ugovor, niti dozvolu da vrši eksploataciju... Ovakavih kompanija u zoni Morače i Cijevne je 25”, rekao je on.

Ocijenio je da je ono što dešava u riječnim koritima je organizovani kriminal u produženom trajanju, koji ugrožava životnu sredinu i prezentovao novinarima foto-dokumentaciju površina dobijenih za eksploataciju i onih koje su nelegalno korišćene, kao i onu koja pokazuje stanje rječnog toka Morače na dan kada je Crna Gora postala nezavisna i sada.

Istakao je da su rijeke uništene trkom za profitom i zbog toga što je to neko dozvolio u proteklih 15 godina.

”Apsolutno je žmureno pred činjenicom da se žmurilo pred krađom 15 godina... Ne možete da zamislite nivo devastacije koji se tamo na dnevnom nivou dešava, nijesu samo ti ljudi koji su u kamionima krivi, krivi su i oni koji su ih angažovali... Imamo velike firme kojima je gledano kroz prste”, kazao je Stijović.

On je istakao i da su kompanije “Bemax”, “Beton Montenegro”, “Milonjić i ortaci”, “Cijevna comerc”, “Čelebić”, “Avio petrol”, “Fidija” i Glavni grad Podgorica koji je poslovao preko firme “Čelebić”, bile angažovane na izgradnji auto-puta i pravljenju zgrada, a da se za sve to koristi šljunak.

Poručio je i da će sva ta preduzeća morati da pokažu ulazne fakture za šljunak i izlazne za beton, kako bi inspektori utvrdili da li se podaci podudaraju.

”Postoje i male kompanije koje su eksploatisale šljunak za potrebe većih kompanija. Te podatke smo proslijedili policiji i ne možemo ih sada otkrivati”, rekao je on.

Direktor Uprave za inspekcijske poslove Ilir Harasani saopštio je da je izvršen 101 inspekcijski pregled, da su izričene novčane kazne u iznosu od preko deset hiljada eura i da je podnijeto pet krivičnih prijava.

”Međutim, to je bilo nedovoljno da bi suzbili ovu sivu ili možda već crnu ekonomiju”, kazao je Harasani, poručivši da će tržišna inspekcija vršiti kontrolu izlaznih i ulaznih faktura firmi koje su poslovale u godinama kada je šljunak eksploatisan.

”Dostina tih firmi proizvodi beton, postoje izlazne fakture gdje su prodali na hiljade kubika betona, međutim ulazne fakture svjedoče da nije nije kupljeno ni deset odsto šljunka. Tržišna inspekcija i poreska od juče kontrolišu firme ‘Bemaks’, ‘Montenegro petrol’, ‘Cijevna comerc’ i ‘Fab live’”, rekao je Harasani.

Hapšenja zbog nelegalne eksploatacije šljunka počela su dvadeset dana nakon što je Vlada usvojenom informacijom pozvala nadležne da preduzmu aktivnosti u cilju sprečavanja dalje devastacije prirodnih resursa Crne Gore.

Slučajem nelegalne eksploatacije šljunka bavio se Međuresorski tim kojeg je formirala Vlada, a na čijem je čelu državni sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Rade Milošević.

Vlada je proglasila moratorijum na eksploataciju rječnih nanosa 2017. godine i donijela Akcioni plan za suzbijanje nelegalne eksploatacije nanosa iz vodotoka. Cilj je bio suzbijanje neplanske i nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska, devastacije prostora, zaštite životne sredine, kao i poboljšanja stanja rječnih tokova. Međutim, kako se mediji više puta objavili, to je podstaklo nelegalnu eksploataciju.

Na inicijativu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV), izvršna vlast je na sjednici 28. oktobra usvojila zaključke kojim se zadužuje Nacionalni koordinacioni savjet za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije da preduzme aktivnosti u cilju sprečavanja dalje devastacije prirodnih resursa Crne Gore.

Iz Ministarstva su ranije saopštili da nelegalna eksploatacija remeti prirodni režim voda i šuma, koji je interaktivan, zbog čega te aktivnosti moraju biti spriječene kako ne bi dovele do dalekosežnih posljedica u vidu nestajanja vodoizvorišta, ugrožavanja velikih infrastruktutrnih projekata, izmještanja riječnih korita, poplava, nestajanja šumskih površina, širenja šumskih bolesti, pojave erozije i klizišta...

“Rat građevinskoj mafiji”

Državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova Rade Milošević poručio je da će u narednim danima biti aktiviran državni aparat kako bi zaštitili prirodne resurse i da je jučerašnja akcija, u cilju sprečavaja nelegalne eksploatacje šljunka, samo prva faza djelovanja.

”Dosta je bilo pljačke državnih resursa. Pokazaćemo moć države i da niko nije jači od nje, pa ni veliki građevinski giganti”, saopštio je Milošević i poručio da objavljuju rat građevinskoj mafiji.

Povlašćeni se odužili devastacijom

Iz NVO “Centar za zaštitu i proučavanje ptica” saopštili su da je vađenje šljunka iz Morače počelo 90-ih godina, a značajno se intenziviralo nakon 2005. godine, kao i da je potreban vijek do potpunog oporavka korita Morače.

”Iskopine šljunka prostiru se na površini od oko 306 ha, a ako uzmemo u obzir da se šljunak vadi do prosječne dubine od oko tri metra, dolazimo do brojke da je do sada iskopano oko 12 miliona kubnih metara šljunka i pijeska koji su korišćeni uglavnom u građevinskoj industriji. Cijena kubika šljunka kreće se oko 8,00 - 15,00 eura, a ako uzmemo prosjećnu cijenu od 11,50 eura po kubiku dolazimo do cifre od 138.000.000 eura ukupne vrijednosti iskorištenog materijala”, saopštili su iz CZIP, dodajući da je u poslednjoj godini legalne eksploatacije, po osnovu koncesione naknade prihod države bio svega 25.217,76 eura.

”Računica je i više nego jasna - država svoje resurse stavlja na raspolaganje povlašćenim pojedincima koji joj za tu ‘uslugu’ vraćaju u vidu trajne devastacije. Po procjeni, ukoliko bi se zaista zaustavila dalja eksploatacija, godišnje taloženje i nanosi šljunka zajedno sa sitnijim frakcijama sedimenta u koritu iznosili bi oko 100.000 m2. Taj podatak nas dalje vodi do zaključka da je potrebno minimum 100 godina da se izgubljeno nadoknadi i dodje do potpunog prirodnog oporavka korita Morače”.

Iz te NVO pitali su da li je zaista par hiljada eura novčane ili par godina zatvorske kazne mogu nadoknaditi pričinjenu štetu koja se mjeri vjekovima i milionima.

“Decenijama se žmurilo na problem”

Iz Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje saopštili su da vjeruju da je akcija sprovedena na Morači i Cijevni samo početak rješavanja tog dugogodišnjeg problema na koji se decenijama žmurilo.

Izvršni direktor tog preduzeća Josip Đurašković istakao je da ih raduje činjenica da se najzad, na pravi način realizuju inicijative koje to preduzeće preduzima u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i ostalim nadležnim organima:

”Pojačani nadzor i praćenje počinilaca nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska iz riječnih korita Morače i Cijevne u oblastima koje su u neposrednoj blizini, ili čak u okviru zona sanitarne zaštite vodoizvorišta Bolje Sestre, i brojne krivične prijave koje smo podnijeli MUP-u”.

Đurašković je kazao da je nova uprava RV u pokušaju da spriječi dalju devastaciju korita rijeke Morače i Cijevne, kao svoj prioritet postavila zaštitu vodoizvorišta od čije izdašnosti u značajnoj mjeri zavisi turistička privreda Crne Gore i odlučnu borbu protiv počinilaca tih nelegalnih radnji.

“Sinjajevina je odbranjena”

Abazović je poručio da pravda ne treba da ide prema vozačima kamiona ili bagera:

”Nego prema vlasnicima kompanija koji su ih poslali da vade šljunak, iako znaju da nemaju nijedan papir za to”.

On je poručio da akcije neće biti sprovedene samo na obalama Cijevne i Morače, već da će sačuvati svaki pedalj države.

Odgovarajući Vijestima rekao je da je u toku postupak pronalaska rješenja raskida ugovora za male hidroelektrane na teritoriji Kolašina, a da je Vlada već raskinula ugovore gdje god je bila stoprocento čista situacija.

Dodao je da “nismo Kuvajt i Emirati i da raskidamo ugovore u kojima bi odštetni zahtjevi bili milionski”.

Potpredsjednik Vlade poručio je i da neće biti novih mini hidroelektrana, i da se vojne vježbe neće izvoditi na Sinjajevini.

”Sinjajevina je odbranjena”, kazao je on, dodajući da vojska negdje mora vježbati, ali da se traži prostor koji nije vrijedan kao Sinjajevina.

Rijeke zvjerski uništavane

Ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović istakao je da su rijeke uništavane na zvjerski način.

”Ako se koriste neka dobra, ta dobra moraju pripadati svim građanima... A ne pod plaštom regulacije korita, a onda nema korita. Morača više ne liči na prirodnu rijeku, Cijevna, kao da je više nema”, kazao je Stijović.

( Ekipa Vijesti )