INFOGRAFIK Spisak želja ili realna priča

Stvaranje uslova za makroekonomsku stabilnost i fiskalnu održivost, osnivanje Fiskalnog savjeta, prosječan godišnji ekonomski rast od preko pet odsto, inflacija ispod dva odsto godišnje, rast zaposlenosti od tri odsto godišnje, smanjenje budžetskog deficita i izbalansirani budžet u 2024. godini, kontinuirano smanjenje javnog duga do nivoa od 67,6 odsto u 2024. godini, ključni su ciljevi fiskalne i makroekonomske politike Vlade sadržani u predlogu fiskalne strategije (FS).

Ovaj dokument je usvojen prošlog petka i odnosi se na period od 2021. godine do 2024. godine. Prema Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti FS za period trajanja Vlade usvaja Skupština.

Više novca za kapitalni budžet

U dokumentu koji je pripremilo Ministarstvo finansija i socijanog staranja, kojim rukovodi ministar Milojko Spajić, navedeno je da je plan da se promijeni struktura budžetske potrošnje takav da se postigne veće učešće kapitalnog budžeta u ukupnoj potrošnji, kao i da će ulaganje u finansiranje kapitalnih projekata u periodu od ove do 2024. godine biti više od 900 miliona eura.

Procijenjeno je da će se budžetski prihodi u četvorogodišnjem periodu kretati u rasponu od 1,88 milijardi do 2,17 milijardi, a do njih se planira doći projektovanim ekonomskim rastom, proširenjem poreske baze, novom poreskom politikom, suzbijanjem sive ekonomije... Projekcija je da će se budžetska potrošnja kretati u rasponu od 2,05 milijardi do 2,17 milijardi.

U predlogu FS se nalaze sve mjere koje su sadržane u projektu “Evropa sad” koje je prezentovalo resorno ministarstvo - nova akcizna poltika, oporezivanje neprijavljene imovine, markiranje goriva, reprogram poreskog potraživanja, suzbijanje sive ekonomije, primjena novog zakona o igrama na sreću...

Procijenjeno je da će državnoj kasi u naredne tri godine faliti 1,16 milijardi eura, dok je ukupni javni dug procijenjen na kraju ove godine na 4,17 milijardi eura, a na kraju 2024. godine 4,06 milijardi eura.

Za rizike koji se odnose na realizaciju ciljeva iz strategije navedeni su - trajanje pandemije koronavirusa, ograničeni fiskalni prostor za primjenu prioritetnih srednjoročnih strukturnih politika i reformi, rastuća inflacija zbog porasta cijena primarnih dobara na svjetskim berzama, odlaganje sprovođenja strukturnih reformi, političke nestabilnosti i socijalni nemiri, promjena dinamike realizacije javnih i privatnih investicija...

”Vijesti” su pitale Ministarstvo finansija zašto je dokument usvojen bez prethodne javne rasprave, a bila je najava da će nacrt tog dokumenta biti na javnoj raspravi.

MF: Obavljene javne konsultacije

”S obzirom da FS sadrži mjere ekonomske politike koje se detaljno razrađuju godišnjim zakonima o budžetu, ministarstvo je u procesu izrade, odnosno prije predlaganja FS Vladi, obavljalo javne konsultacije. Prema članu 52 Zakona o državnoj upravi, propisano je da javna rasprava nije obavezna “kad se zakonom, odnosno strategijom uređuju pitanja iz oblasti odbrane i bezbjednosti i godišnjeg budžeta”. I pored navedenog, u cilju uključivanja javnosti u postupak pripreme mjera ekonomske politike sadržanih u predlogu FS objavili smo poziv za konsultovanje javnosti u vezi sa njenom pripremom. Dostavljeni predlozi zainteresovanih su pažljivo razmatrani i u najvećoj mjeri inkorporirani u tekst predloga”, kazali su u ovom Vladinom resoru.

Iz Ministarstva finansija su objasnili da mjere sadržane u programu reformi “Evropa sad”, značajne za zaposlene, poslodavce i cjelokupnu javnost, u najvećoj mjeri su bile osnov za izradu predloga FS i predloga zakonao budžetu za narednu godinu.

”Taj program, koji je dobio podršku Socijalnog savjeta, prezentovan je socijalnim partnerima (poslodavcima i sindikatima), poslovnim udruženjima, privrednicima ... upravo da bi se usaglasila pojedina pitanja, razmotrili svi predlozi i u skladu sa tim pripremile mjere ekonomske politike za period od 2021. godine do 2024. godine. Predlog će razmatrati i Skupština zajedno sa predlogom zakona o budžetu.

Ekonomska analitičarka i doskorašnja državna sekretarka u Ministarstvu finansija Mila Kasalica kazala je da je pozitivno što je predlog FS dostavljen Vladi, a da je manje pozitivno što je taj dokument u većini prepisivanje iz plana “Evropa sad - Crna Gora odmah”.

”Zabrinjavajuće je da predstavljeni dokument nije prošao javnu raspravu. Na taj način, posebno u predlozima ukidanja procentualnih budžetskih izdvajanja (strane 36-37), dokument nije bio pravovremeno dostupan za uspostavljanje ‘konsenzusa’, riječi koju ministri finansija i ekonomskog razvoja odnedavno zahtijevaju da se javno koristi, jer po njima, tviter-riječ je integralni element ukupne regulative uz predlog budžeta za 2022. godinu. Predlog Ministarstva finansija da se javni novci otpuštaju na osnovu projekata, koji imaju potvrđen osnov u javnom interesu, korak je u pravom smjeru samo ako se reforma, koja mora da se izvede, odgovorno odradi uz partcipaciju svih zainteresovanih strana. Ovako bez najave, tekst iz predloga FS obesmišljava konsenzus, kao što i obezvređuje ‘inkluzivnost’, još jednu tviter-riječ, koju ministri odnedavno vole”, istakla je Kasalica.

Prema njenim riječima, ovakav pristup ozbiljnim predlozima, koji mogu unaprijediti odgovornost prema javnim tokovima novca, završava tako da bude agresivističko pokazivanje mišića u stilu - može nam se, što je suprotno transparentnosti rada najvažnijeg ministarstva u Vladi.

Fiskalni savjet traži EU

Kasalica tvrdi da predlog FS za period od 2022. do 2024. godine ne sadrži širi makroekonomski okvir, osim “ako tabela na strani 17. ne treba to da “odigra”.

”Ako je ‘Maršalov plan’ trebalo da nas odvede prema zajednici koja okončava u ‘bogatstvu’, tada je predlog FS trebalo da sadrži ekonomske politike svih sektora, koji će stvarati novu vrijednost, opredjeljujuću za rast BDP-a. Pored ovih brojčano-utemeljenih projekcija, FS bi morala da sadrži četvoro(tro)godišnje javne politike, kojima će se bez zazora dokazivati unapređenje kvaliteta i efikasnosti javne usluge. A, ako ovo čega nema u FS-u sadrži ‘ekonomski plan oporavka’, koji je nedavno odnijet u Brisel, vrijeme je da se takav eventualni program predstavi javnosti Crne Gore pošto su privreda i sistem, koji treba da ga iznesu, važniji od Brisela”, istakla je Kasalica.

Ona za primjer navodi da je predlog Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju unutar regulatornih rješenja koja prate predlog budžeta 2022. godine, a u predlogu FS ne pominje se efekat inoviranja ovog zakonskog teksta.

”Bez odgovorne javne najave, ušlo se u izmjene opsega kome se pruža zdravstvena zaštita - sa definicije ‘svim građanima’ (član 3 važećeg zakona) prelazi na ‘osiguranim licima’ (član 2 predloga). Sa stanovišta finansijske kontrole može biti dopunjavanje odredbi ovog zakona opravdano, ali se bez glasne javne rasprave strukturno-sistemski ne smiju provlačiti predlozi zakona, posebno u trenutku ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje”, objasnila je Kasalica.

Kasalica je kazala da lično i strukovno, iskazuje zadovoljstvo da je morao proći predlog - da se mora formirati Fiskalni savjet, što je bila i ostaje obaveza iz EU visokoobavezujuće agende pridruživanja, kao i tekućih zajmova.

Izostala optimizacija javne uprave

”Međutim, jedna ravan iz predloga FS je umanjena u odnosu na sistemski - vrednosnu poruku teksta iz 2017. godine. Ministar finansija je nekvalitetnim kadrovskim odlučivanjem u dijelu ‘suzbijanja neformalne ekonomije i efikasnije kontrole kroz nastavak unapređenja rada inspekcijskih službi (strana 30-31) umanjio potencijale crnogorskog ekonomskog razvoja, a zbog neprodužavanja mandata ranijem v. d. direktoru UPC-a Aleksandru Damjanoviću. U ovom trenutku treba apstrahovati da li je to odrađeno iz navodno lično-interesne i duboko-netransparentne agende, ali je izvjesno da to nije zbog “smjenjivosti i nepoštovanja hijerarhije”, ocijenila je Kasalica.

Prema njenim riječima “ovaj segment omalovažavanja javnosti Crne Gore, kao i izmjerljivih institucionalnih rezutaltata, relevantan je u dijelu da je ministar nedovoljno radio da podrži zahtjevnu primjenu zakonskih odredbi o fikalizaciji, a sada se tviter-hvali QR-kod-reklamom, iako je u avgustu ove godine sve već bilo završeno oko primjene zakonskih obaveza poreskih obveznika i nadležne uprave, kao i resornog ministarstva”.

”U minimumu poštenog odnosa prema svim poreskim obveznicima, možda bi ministar finansija trebalo da riješi fiskalizaciju grupice advokata, koji sa njegovim državnim sekretarom diskreciono-tajnovito pregovaraju da naruže zakonske norme, dok se odgovorna većina ove profesije već fiskalizovala. Dodatno, modeli drugarskog i familijarnog... nepotizma u zapošljavanju su uporedivi sa donedavnom praksom političko-poslušničko-partijskog zapošljavanja. Zato ne iznenađuje da predlog FS ne dotiče izazove ‘optimizacije zaposlenih u državnoj upravi’. Dok, na primjer predlog budžeta sadrži uvećan iznos za ugovore o djelu u odnosu na ovogu godinu sa 11 na 13 miliona. Predstavljeni koraci ‘premijera-u-sjenci’ su nesumnjivo nereformski, što bi međunarodni partneri Crne Gore konačno objektivno morali da procijene, pošto Crna Gora ima kritičnu kvalitetnu grupu fokusiranih, reformskih profila za nastavak razvoja ove zemlje prema održivoj ekonomiji i građanskoj zajednici”, kazala je Kasalica.

Ukidanje procenata u budžetu postepeno u naredne tri godine

Sastavni dio nove fiskalne politike sadžane u strategiji je ukidanje procentualnih budžetskih izdvajanja, odnosno, zagarantovanih suma novca.

Iz Ministarstva finansija kazali su “Vijestima” da ća ukidanja biti postepeno od naredne godine do najkasnije 2024.

Objasnili su da je osnov za to dalje sprovođenje programskog budžeta koje je započeto u ovoj godini u cilju efikasnijeg trošenja novca poreskih obveznika, kao i da iznos novca koji se opredjeljuje potrošačkim jedinicama zavisi od kvalitet predloženih programa.

”Utvrđivanje minimalnih limita potrošnje u direktnoj je suprotnosti sa osnovnim načelima i principima programskog budžetiranja, odnosno budžetiranja baziranog na učinku”, istakli su iz ovog resora.

Iz ministarstva su kazali da u narednoj godini po ovom osnovu neće biti ušteda jer su sve budžetsake jedinice na koje se odnose procenti dobile predviđeni isti iznos novca ili eventulano veći od zakonom propisanog nivoa.

Objašnjeno je da nije cilj ministarstva da u ovom procesu ostvari uštede, već da se u transparentnom postupku planiranja nivoa novca u budžetu opredjeljuje kvalitet predloženih programa i projekata i njihov doprinos kvalitetu pružanja javnih usluga, odnosno, opštem javnom interesu.

( Marija Mirjačić )