Ekspertima ukazali na opasnosti, ali ne daju preporuke

Nastavak rasta cijena energenata i ograničena dostupnost na svjetskim tržištima, rast nelikvidnosti realnog sektora, zdravstveni rizici, nizak stepen diverzifikovanosti crnogorske ekonomije, neravnomjerna regionalna razvijenost, prekinuti lanac snabdijevanja, izazovi statistike i kvaliteta podataka, rizici su za crnogorsku ekonomiju na koje je ukazala Centralna banka (CBCG) u Izvještaju o rezultatima analize makroekonomskih rizika.

Uz to, rizici su i rast nenaplativih kredita, prekomjerni kreditni rast, izloženost banaka prema državi, rast varijabilnih kamatnih stopa, budžetski deficit, javni dug, plan “Evropa sad”, rast inflatornih pritisaka, spoljni dug privatnog sektora, klimatske promjene...

Ovaj izvještaj, u koji “Vijesti” imaju uvid Savjet CBCG usvojio je prošle sedmice i poslao Vladi premijera Zdravka Krivokapića, ali nema Vladi preporuka za vođenje ekonomske politike. Prema Zakonu o CBCG ona može davati preporuke Vladi u oblasti ekonomske politike. Ove preporuke vrhovna monetarna institucija je davala ranijih godina.

CBCG, kojom rukovodi guverner Radoje Žugić, objasnila je da rizici na koje je ukazano ne znače da će se i ostvariti, ali je potrebno pažljivo praćenje i preduzimanje preventivnih mjera za njihovo suzbijanje. Objašnjeno je da lista rizika nije konačna, već da se u kontinuitetu javljaju novi rizici.

U izvještaju je ocijenjeno da su pozitivne strane programa “Evropa sad” poboljšanje ekonomskog položaja siromašnijih kategorija, snižavanje ukupnog poreskog opterećenja zarada (koje je previsoko) i suzbijanje sive ekonomije.

Usklađivanje koeficijenata je trošak

”Ipak, najavljeni program donosi sa sobom mnoštvo nedoumica i nejasnoća. Povećanje minimalne zarade, koja se odnosi na zaposlene sa najnižom stručnom spremom, odnosno najnižim koeficijentom za obračun zarade, nosi izvjestan fiskalni rizik, jer povlači pitanje usklađivanja koeficijenata između zaposlenih sa nižom i visokom stručnom spremom i time budžetskog opterećenja, imajući u vidu veliki broj zaposlenih u javnom sektoru (skoro 40 odsto od ukupnog broja zaposlenih)”, piše u izvještaju.

Ukazano je da je zamisao programa da se izvrši neki oblik preraspodjele troškova rada koja padaju na teret poslodavca, na način da se poslodavci oslobode dijela obaveza prema državi (doprinosi na zdravstveno osiguranje i neoporezivi dio zarade), dok bi se poslodavci odrekli plaćanja zarada “na ruke” i sve zaposlene uredno prijavili, čime bi se smanjila siva ekonomija. Iz CBCG ocjenjuju da mogući neželjeni scenario ove poreske reforme može biti i smanjenje broja zaposlenih ili dalja poreska evazija, uprkos očekivanom smanjenju sive ekonomije, te da ukidanje doprinosa za zdravstveno osiguranje (koji čine 70 do 75 odsto ukupnih primitaka Fonda za zdravstveno osiguranje) učiniće finansiranje Fonda visoko zavisnim od budžeta.

”Prije primjene ovog programa, neophodno je detaljno analizirati prihodnu stranu budžeta, odnosno, utvrditi da li će planirano progresivno oporezivanje zarada, uvođenje dodatnih akciza i suzbijanje sive ekonomije nadomjestiti planirane troškove. Treba imati u vidu da progresivno oporezivanje zarada (ako su visoke progresivne stope) i povećanje korporativnog oporezivanja može uticati nepovoljno na investicioni ambijent, kao i da povećanje akciza može voditi rastu sive ekonomije i smanjivanju javnih prihoda, kao što se to već dešavalo u prošlosti”, istakli su iz CBCG.

U izvještaju je ukazano da će rast prosječnih zarada usloviti i rast penzija od 2023. godine, što može dodatno povećati budžetski deficit. Poruka je da treba imati u vidu da značajno povećanje prosječne zarade može imati negativan uticaj na konkurentnost zemlje i ataraktivnost poslovnog ambijenta za strane direktne investicije ako nije praćeno recipročnim rastom produktivnosti rada.

Visok nivo javnog duga predstavlja ključni sistemski rizik (iako je dug u opadanju) i on je, kako su ocijenili u CBCG, jedan od najvažnijih razloga pogoršanja kreditnog rejtinga koji u srednjem roku može poskupiti zaduživanje države.

CBCG ističe da postoje dobre šanse da ovogodišnji deficit bude manji od projektovanih 175,3 miliona eura, ali da treba imati u vidu da rizici koji mogu proisteći iz poslovanja javnih preduzeća (finansijski i operativni) mogu povećati iznos deficita.

”Rast cijena energenata (nafta, gas i struja) može nepovoljno uticati na ekonomska kretanja u Crnoj Gori. To se, prije svega, odnosi na rast vrijednosti uvoza, pogoršanje stanja u platnom bilansu i rast inflatornih očekivanja. Ograničena dostupnost energenata, ako do nje dođe, mogla bi da da uzrokuje zastoj privrednih kretanja”, ocijenjeno je u CBCG.

Dug blokiranih firmi 824 miliona

U izvještaju je ukazano da je od pojave pandemije koronavirusa registrovan rizik rasta nelikvidnosti privrede koja je od marta 2019. godine pa do kraja septembra ove godine porasla sa 638,2 na 824 miliona eura, dok je prosječan iznos blokade po dužniku povećan za 8,5 miliona eura.

”Narastanje nelikvidnosti privrede predstavlja višestruki rizik za crnogorsku ekonomiju. Ograničena mogućnost naplate potraživanja od strane povjerilaca (komercijalnih, banaka i države) ugrožava stabilnost banaka i prihode državnog budžeta. Uz to, negativno utiče i na nivo zaposlenosti, kao i na održivost “zdravih” firmi koja nemaju probleme sa likvidnošću. Kombinovani, ovi efekti utiču na povećanje kreditnog rizika i rizika zemlje. To može rezultirati smanjenom i skupljom kreditnom aktivnošću domaćih banaka, odnosno, povećanjem cijene pozajmljivanja novca na međunarodnim finansijskim tržištima za privatni sektor i za državu”, konstatovano je u izvještaju.

CBCG ukazuje da u uslovima u kojima se jedan broj firmi i dalje suočava sa posljedicama pandemije, visokog nivoa nezaposlenosti i rizika mogućeg rasta varijabilnih kamatnih stopa postoji rizik rasta loših kredita u narednom periodu.

”Treba imati u vidu da krajem ove godine ističu određene privremene mjere koje je CBCG uvela u cilju olakšavanja posljedica pandemije privredi i građanima. Trenutno, iznosi kredita pod moratorijumima ili u programima restrukturiranja nijesu zanemarljivi, ali nijesu ni na nivou da mogu da uvedu banke u krizu kreditnog rizika (oko sedam odsto portfolia banaka). Uz to, najavljene fiskalne mjere Ministarstva finansija i socijalnog staranja predstavljaće značajan finansijski stimulans upravo onim kategorijama stanovništva koji pripadaju nižim platežnim razredima”, objasnili su iz CBCG.

Rizik prekomjernog kreditnog rasta je prisutan, ali je niskog nivoa sa opadajućim intenzitetom uticaja. U izvještaju je objašnjeno da rast depozita i oprezna kreditna politika banaka utiču na to da je rizik od prekomjernog kreditnog rasta trenutno relativno mali, ali ga ne treba u potpunosti isključiti.

Izvjestan rast kamatnih stopa

Ukazano je da postoji rizik izloženosti banaka prema državi, ali je niskog nivoa sa opadajućim smjerom i intenzitetom uticaja.

”U višegodišnjem periodu prije pandemije ova izloženost je kontinuirano rasla da bi, uoči pandemije dostigla nivo od 15 do 16 odsto aktive banaka. U pandemijskom periodu ta ranjivost se smanjila, jer je izloženost opala za nekoliko procnetnih poena, u kontekstu emisije državnih euroobveznica u decembru 2020. godine (koje su uglavnom kupile inostrane finansijske institucije) i paralelnim izlaskom države sa domaćeg tržišta državnih zapisa”, kazali su u vrhovnoj monetarnoj instituciji.

Rizik promjene varijabilnih kamatnih stopa ima rastući smjer i umjerenog je intenziteta dok Evropska centralna banka (ECB) duži niz godina kao odgovor na globalnu finansijsku krizu i pandemiju vodi nestandardnu monetarnu politiku.

”Međutim, sa evidentnim rastom cijena u eurozoni i početkom oporavka, očekuje se normalizacija politike ECB-a u srednjem roku. Rast stopa na eurskom tržištu će imati uticaj na rast varijabilnih kamatnih stopa na crnogorskom tržištu. Ovo može uticati na kreditni rizik dužnika koji su ugovorili varijabilnu kamatnu stopu, a može negativno uticati na investicije i na rast troškova zaduživanja države. Uz to, uticaj rasta eurskih stopa je potencijalno prisutan i kod eventualnog izdavanja državnih obveznica na međunarodnom tržištu. Jasno je da ako eurske stope krenu u pozitivnu zonu povećaće se i stope za crnogorsko zaduživanje. Treba istaći da je Crna Gora u ovom momentu značajnije prisutna na tržištu kapitala, nego što je to bila prije desetak godina, pa i prinosi imaju stabilniju vezu sa uobičajenim tržišnim parametrima. Smatramo da se u ovom trenutku ne postavlja pitanje da li će doći do rasta referentnih kamatnih stopa, već kada će doći do rasta”, naglašeno je iz CBCG.

Prema podacima na kraju septembra ove godine od ukupno odobrenih bankarskih kredita, 71,5 odsto je ugovoreno sa fiksnom, a 28,5 odsto sa varijabilnom kamatnom stopom. Od ukupno odobrenih kredita građanima 80 odsto je ugovoreno sa fiksnom, a oko 20 odsto sa varijalbilnom kamatnom stopom. Kada je riječ o kreditima koje su banke odobrile pravnim licima, 64 odsto je ugovoreno sa fiksnom, a 36 odsto sa varijalbilnom kamatnom stopom.

Ukazano je da u dijelu statistike postoje nedovoljno pouzdani i neblagovremeni podaci zbog postojanja neuporedive, nejedinstvena metodologija prikupljanja, sektorizacije i objelodanjivanja podataka.

”Kvalitetna statistika je od presudnog značaja za donošenje kvalitetnih odluka na mikro i makro nivou”, konstatuje CBCG.

Nestabilnost u svim oblastima života ljudi

U izvještaju je ukazano da su u prethodne dvije godine značajno porasli svi rizici koji se odnose na zdravlje stanovništva na globalnom i nacionalnom nivou.

”Veliki broj zdravstvenih institucija upozorava na pojavu novih virusa i drugih mikroorganizama koji mogu imati štetni uticaj na zdravlje stanovništva. Pandemija je ukazala da su posljedice i efekti pandemije dugog roka i da imaju značajan meterijalni uticaj. Rizici od budućih pandemija su mogući i povezani su sa visokim fiskalnim i šire makroekonomskim rizicima, jer mogu uticati na smanjenje zdravstvenog potencijala stanovništva, a samim tim i zdravstvene ravnoteže, odnosno pojavu nestabilnosti u svim oblastima života ljudi”, navodi CBCG.

Zbog prekida lanca snabdijevanja firme imale nove troškove

Iz CBCG su objasnili da su postojeće strukture lanaca snabdijvanja optimizovane na troškove poslovanja u koje nisu bili uključeni novi zdravstveni zahtjevi, ograničenja u kretanju ljudi i roba, kao ni osiguranja od zdravstvenih rizika.

”Sa pojavom novih faktora poslovanja zbog pandemije jedan broj kompanija nije bio sposoban da se efikasno izbori sa sve većim brojem neplaniranih barijera. Novi uslovi poslovanja doveli su do prekida i skraćivanja lanaca snabdijevanja za jedan broj nacionalnih kompanija, naročito onih koje su uvozno zavisne. To je, pored kreiranih ograničenja na strani tražnje, dodatno izazvalo šok i na strani agregatne ponude”, kazali su u CBCG.

Da bi izgradile otporne lance snabdijevanja, kompanije su se fokusirale na to da adekvatno odgovore na ovaj izazov što je uticalo na rast troškova poslovanja, kroz povećanje cijene trajnih i potrošnih dobara, naročito za zemlje zavisno uvozne.

”Troškovni rast cijena je doveo do povećanja rizika u poslovnom ambijentu, koje je ova pojava kreirala”, kazali su u vrhovnoj monetarnoj instituciji.

( Marija Mirjačić )