Javnost nije dovoljno upoznata sa Konferencijom o budućnosti EU

Evropski građani koji učestvuju u raspravama Konferencije o budućnosti Evrope ocjenjuju da javnost nije dovoljno upoznata sa ovim događajem, pokazalo se na trećem panelu konferencije.

Evropski parlament, Evropska komisija i Savjet EU-a, suočeni s padom povjerenja građana u političke institucije EU-a, pokrenuli su Konferenciju o budućnosti Evrope i u septembru i oktobru pozvali 800 nasumce odabranih građana Unije da u Evropskom parlamentu rasprave o temama bitnima za blok od 27 država.

Osim na četiri panela u Strazburu i digitalnoj platformi, rasprave o budućnosti EU-a odvijaju se i u zemljama članicama, prenosi agencija Hina.

"Jeste li čuli ili vidjeli u medijima svoje zemlje da se govori o Konferenciji o budućnosti Evrope", pitala je moderatorka građane na početku panela u petak.

Većina učesnika, tačnije dvije trećine njih, odgovorila je da nisu.

"Ne, nisam čula u svojoj zemlji da se govori o organizovanju ove konferencije. Međutim, prije nekoliko dana kontaktirala me državna televizija, RAI 2, u vezi Konferencije. Čula sam da su bili zainteresovani da upoznaju nekoga ko je učestvovao na Konferenciji i pomisllila sam - napokon da to neko čini. Rekli su mi da će 27. novembra biti na TV-u emisija koja se bavi tim velikom projektom", rekla je učesnica panela iz Italije po imenu Maria.

Na trećem panelu Konferencije učestvuje 200 građana iz zemalja Evropske unije, a glavne teme su klimatske promjene, životna sredina i zdravlje.

O važnosti tih tema na početku panela govorila je Dubravka Šuica, potpredsjednica Evropske komisije i komesar za demokratiju i demografiju zadužena za Konferenciju.

"Klima, žovptma sredina i zdravlje neke su od najtežih tema sa kojima se susrećemo, to su teme koje se odnose na sve aspekte našeg društva. Zato je veoma važno da tokom ovog vikenda dobijete pristup informacijama i različitim stručnim znanjima. Prije 50 godina pitanjem zaštite životne sredine bavile su se neke organizacije na marginama društva, danas je to tema koja okupira sve", istakla je Šuica.

Građani će ovog vikenda o ovim temama moći detaljno da raspravljaju sa stručnjacima. Na raspolaganju će im biti više od 30 stručnjaka iz raznih područja, a učesnici će biti podijeljeni u devet radnih grupa, prenosi Hina.

Problem koji je posebno istaknut je smanjenje otpada.

"Mislim da ne bismo trebali samo da oporezujemo plastičnu ambalažu već razmisliti i o proizvodima koji sadrže dosta plastike... Možda bismo trebali da osmislimo sistem korišćenja biomase u proizvodnji ambalaže", rekao je jedan od učesnika po imenu Marek.

Plastični otpad je, međutim, identifikovan, kao jedna od najštetnijih po životnu sredinu, biljni i životinjski svijet, a njegova razgradnja u prirodi može trajati i do hiljadu godina.

Jedna od ključnih tema o kojima će se raspravljati ovog vikenda je položaj i zdravstvena zaštita žena u EU, o čemu je govorila učesnica iz Italije.

"Što se tiče recimo zamrzavanja jajnih ćelija, u Italiji još uvijek zaostajemo u vezi sa tim. Na primjer, ako je žena u braku onda je to besplatno, ali ako nije, onda treba da plati svaki tretman. Neki ljekovi koji su potrebni koštaju i po 400 eura", rekla je Ilenia iz Italije.

Moderatori su istakli da je važno da građani iznose upravo takva, konkretna iskustva koja proizlaze iz njihove svakodnevice, te da o tome raspravljaju sa stručnjacima.

Posebno je važno, poručili su moderatori, da građani tokom panela budu u kontaktu sa donosiocima odluka. Međutim, neki od građana istakli su da im političari nisu bili na raspolaganju.

Konferencija o budućnosti EU osmišljena je kao platforma koja bi trebala da omogući građanima da učestvuju u oblikovanju načina upravljanja i donošenja odluka i mjera u EU.

Građani su se prvi put sastali početkom oktobra, a ukupno se održavaju četiri panela sa različitim temama, od vladavine prava, ekonomije, položaja EU u svijetu i migracija do klimatskih promjena.

Završnu verziju zaključaka svojih panela građani bi trebali da donesu u decembru i januaru 2022. tokom okupljanja u Dablinu, Firenci, Varšavi i Mastrihtu. Taj dokument će zatim biti poslat institucijama EU koje će se o njemu raspravljati na proljeće.

( Vijesti online )