Velika analiza otkrila koliko su efikasne maske, pranje ruku i distanca
"Vjerovatno je da dalja kontrola pandemije kovida-19 ne zavisi samo od visokog obuhvata vakcinacije i njegove efikasnosti, već i od stalnog pridržavanja efikasnih i održivih mjera javnog zdravlja", pišu naučnici
Nošenje maski jedna je od najefikasnijih nefarmakoloških epidemioloških mjera za suzbijanje širenja koronavirusa, posebno delta soja, pokazalo je novo istraživanje.
Prema metaanalizi 72 studije koju su sproveli naučnici sa Univerziteta Monaš u Australiji, nošenje maski smanjuje prenos virusa za 53 odsto.
U istom radu, objavljenom u uglednom časopisu British Medical Journal (BMJ), analizirana je efikasnost drugih nefarmakoloških mjera – pranja ruku i održavanja fizičke udaljenosti.
Analiza je pokazala da pranje ruku takođe smanjuje incidenciju kovida-19 za 53 odsto, međutim taj rezultat nije imao istu statistički značajnu težinu jer je u analizu bio uključen tek mali broj studija koje postoje o toj mjeri, prenosi Indeks.
Prema istoj analizi, fizičko distanciranje smanjuje incidenciju za oko 25 odsto.
"Vjerovatno je da dalja kontrola pandemije kovida-19 ne zavisi samo od visokog obuhvata vakcinacije i njegove efikasnosti, već i od stalnog pridržavanja efikasnih i održivih mjera javnog zdravlja", pišu Stela Talic i njene kolege u BMJ-u.
"Zbog heterogenosti studije, metaanalizu nije bilo moguće napraviti za efikasnost karantina i izolacije, univerzalnog 'lokdauna' i zatvaranja granica, škola i radnih mjesta", ističu autori.
U uvodu u rad pišu da su se globalno programi vakcinacije pokazali sigurnima i efikasnima, te da spašavaju živote, ali ne i da su potpuna zaštita od širenja virusa.
"Univerzalni lokdaun nije održiv"
"Većina vakcina ne pruža stopostotnu zaštitu i nije poznato kako će spriječiti budući prenos SARS-CoV-2 s obzirom na varijante u nastajanju. Udio stanovništva koji se mora vakcinisati protiv kovida-19 da bi se postigao kolektivni imunitet uveliko zavisi od trenutnih i budućih varijanti. Ovaj prag vakcinacije varira zavisno od zemlje i odgovora stanovništva, vrstama vakcina, prioritetnim grupama za vakcinaciju i mutacijama virusa, među ostalim činiocima.
Dok se ne postigne kolektivni imunitet na kovid-19, bez obzira na visoke stope vakcinacije, javnozdravstvene preventivne strategije vjerovatno će ostati kao mjere prvog izbora u prevenciji bolesti, posebno na mjestima s niskim procentom vakcinisanih osoba. Mjere kao što su zatvaranje (lokalna i nacionalna varijanta), fizičko distanciranje, obavezna upotreba maski za lice i higijena ruku sprovode se kao primarne preventivne strategije za suzbijanje pandemije kovida-19.
Javnozdravstvene (ili nefarmakološke) intervencije pokazale su se korisnima u borbi protiv respiratornih infekcija koje se prenose kontaktom, kapljicama i aerosolima. S obzirom na to da je SARS-CoV-2 vrlo zarazan, izazov je odrediti koje bi mjere mogle biti efikasnije i održivije za dalju prevenciju.
Značajne prednosti u smanjenju smrtnosti zabilježene su u zemljama s univerzalnim lokdaunovima, kao što su Australija, Novi Zeland, Singapur i Kina. Univerzalni lokdaun međutim nije održiv, pa je potrebno razmotriti prilagođenije intervencije, one koje omogućuju društveni život i održavaju ekonomije funkcionalnim, istovremeno štiteći visokorizične pojedince", pišu autori.
U prilog značaju maski kao mjere koja bi trebalo da ostane na snazi uprkos vakcinaciji govori i studija koju su objavili Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
Drugim riječima, čak i vakcinisani treba da nastave da se pridržavaju nefarmakoloških epidemioloških mjera.
( Vijesti online )