Rakčević: Institucije kulture treba više da se pitaju
”Ove godine je izbor kuratora još centralizovaniji. Ako se ne varam, kuratora je odredilo MPNKS, a mislim da bi trebalo više da se pitaju institucije kulture koje imaju mogućnost i iskustvo da sagledaju savremenu umjetnost i njene trenutne eksplicite", ističe on
Iako je u nekim zemljama praksa drugačija, Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS) i Centar savremene umjetnosti Crne Gore (CSUCG) imenovali su kustoskinju Nataliju Vujošević na funkciju kuratorke Crnogorskog paviljona na 59. Bijenalu umjetnosti u Veneciji, i to prije nego je konkurs za umjetničke projekte raspisan.
Dok je konkurs za 59. Bijenale umjetnosti u Veneciji u Hrvatskoj raspisan još u aprilu, u Srbiji početkom oktobra, Javni poziv za predlog umjetničkih projekata crnogorski umjetnici dobili su tek početkom novembra, a traje do 2. decembra.
”Svaka ozbiljna kulturna sredina izlaganje ove vrste i predstavljanje države na jednoj od najbitnijih smotri savremene umjetnosti mora koncepcijski da odredi mnogo ranije, da bi se umjetnicima pružila mogućnost da razmišljaju o temi i konceptu i kasnije predlože što kvalitetnije uratke. Čini mi se da su ovakvi slučajevi česti kod nas i da je problem bio isti i proteklih godina. Suština je da Crna Gora i javnost uopšte ne shvataju važnost predstavljanja na Bijenalu umjetnosti u Veneciji i ne vide najveću smotru vizuelne umjetnosti kao važnu šansu za predstavljanje države i plasman njenog kulturnog proizvoda”, smatra predsjednik Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore (ULUCG), vizuelni umjetnik Igor Rakčević koji je dva puta tim povodom bio u Veneciji.
Iako nije zainteresovan za ovogodišnji konkurs i učešće na Bijenalu, Rakčević je za “Vijesti” podijelio iskustvo procesa kada je on izlagao u Veneciji.
”Kad sam ja izlagao 2005. izbor kustosa je obavljan tripartitno. Dakle, svoj izbor su dostavljali: ULUCG, Narodni muzej i CSU. Sa te tri lokacije se predlagao, a zatim i određivao kustos/kinja, odnosno kurator/ka izložbe koji/a će imati pravo da odredi pojedinca ili osmisli grupni koncept za predstavljanje države. CSU je kasnije ustanovljen kao institucija nadležna za predstavljanje Crne Gore na Bijenalu umjetnosti u Veneciji”, objašnjava Rakčević.
On ocjenjuje da je samim tim izbor kuratora ranije bio fludniji.
”Ove godine je izbor kuratora još centralizovaniji. Ako se ne varam, kuratora je odredilo MPNKS, a mislim da bi trebalo više da se pitaju institucije kulture koje imaju mogućnost i iskustvo da sagledaju savremenu umjetnost i njene trenutne eksplicite. Svakako, kustos bi morao da ima autonomiju u odabiru umjetnika, odnosno u odabiru svoje koncepcije koju je predstavio umjetnicima, baš kao što je to urađeno u subotu kada je bio organizovan razgovor sa zainteresovanima. Ta relacija bi morala besprekorno da funkcioniše u smislu da se kustosu daju odriješene ruke, prvo za ustanovljenje koncepcije, a onda i za izbor umjetnika ili umjetnikâ”, ističe Rakčević.
Tema 59. Bijenala je “Mlijeko od snova”, a kuratorka Vujošević predložila je zainteresovanim umjetnicima i podteme u kojima bi mogli tražiti inspiraciju.
”Šansu bi trebalo dati mlađim autorima. Neka nova i svježa energija trebalo bi da predstavi Crnu Goru u Veneciji, ali je neophodno i da koncepcija odgovara propozicijama Bijenala, da ne pravimo greške kakvih je bilo u prošlosti, već da osmislimo selekcije koje odgovaraju samoj politici i koncepciji Bijenala”, poručuje Rakčević.
( Jelena Kontić )