Auto-put od Bara do Podgorice neće ići preko Skadarskog jezera već preko Rijeke Crnojevića
Za Jadransko-jonski auto-put u toku pregovori sa američkim investitorom. Auto-put od Bara prema Podgorici neće ići preko jezera već Rijeke Crnojevića
Izgradnja nove faze auto-puta od Mateševa do Andrijevice počeće u septembru naredne godine, a auto-put do Boljara biće završen do decembra 2027. godine. Za brzu cestu od Šćepan Polja do Nikšića, dijela međunarodne trase Sarajevo - Tirana, očekuje se povoljni kredit Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), dok je za dio Jadransko-jonskog autoputa kroz Crnu Goru zainteresovan američki investitor. Dionica auto-puta od Bara do Podgorice neće se graditi preko Skadarskog jezera, već takozvanom kopnenom varijantom Virpazar - Rijeka Crnojevića - Farmaci.
To je naveo premijer Zdravko Krivokapić, predstavljajući kapitalni budžet za narednu godinu, kao i projekat “Crna Gora sada”, čiji dio je i “saobraćajni krvotok Crne Gore” odnosno mapa budućih auto-puteva i brzih cesti kroz Crnu Goru.
Na predstavljenoj mapi nalazila se i brza cesta koja obilazi gradove na primorju, od Albanske do Hrvatske granice, i na kojoj se kroz Boku nalaze dva kraka - jedan koji obilazi Kotor iznad grada i ide prema Herceg Novom, a drugi koji preko Luštice prelazi zaliv i izlazi kod Kumbora odakle nastavlja prema Herceg Novom i Hrvatskoj. Druga brza autocesta je od auto-puta kod Bijelog Polja koja ide preko Pljevalja za Goražde u BiH gdje se ukršta na budući autoput Sarajevo - Požega.
Na mapi je i Jadransko-jonski auto-put, dionica koja dolazi od ukrštanja sa autoputom 5C kod Čapljina i preko Trebinja u Crnu Goru ulazi kod Grahova, zatim ide preko Čeva i kod Farmaka se ukršta na dionicu auto-puta Bar - Podgorica i nastavlja njime prema Smokovcu. Jadransko-jonski auto-put od Smokovca ide istočno i kod Tuzi prelazi u Albaniju, odakle nastavlja južno ka Grčkoj. Ovim predloženim planom se odustaje od ranije varijante da Jadranko-jonski autoput obilazi Podgoricu južno i preko Ćemovskog polja ide ka Tuzima i Albaniji.
Na pitanje “Vijesti” da li ima konkretne najave kada bi mogla početi druga faza auto-puta, Krivokapić je rekao da i pored višegodišnje priče još nije završen idejni projekat od Mateševa do Andrijevica.
”Čim projekat bude gotov, krenućemo u preispitivanje kreditnog aranžmana i očekujemo da će u septembru 2022. početi gradnja tog dijela od Mateševa do Andrijevice. Projekat vezan za put Andrijevica - Boljare je u završnoj fazi i ostalo je samo da se od tri varijante zaobilaznice izabere najoptimalnija. Očekujemo investitora koji će biti spreman da koncesijom uđe u realizaciju toga projekta, tako da bismo uporedo radili Mateševo - Andrijevica i Andrijevica - Boljare”, rekao je Krivokapić.
Upitan kada se očekuje početak gradnje Jadransko-jonskog auto-puta, kazao je da su pregovori u toku i da ne može govoriti o detaljima.
”Za Jadransko-jonski auto-put najvjerovatnije smo dogovorili način realizacije. Ubijeđen sam, na osnovu razgovora koje sam imao, da će se naći američki investitor koji bi bio spreman da realizuje taj zahtjevan projekat”, naveo je premijer.
Naredne godine 248 miliona za 302 projekta, najviše za saobraćaj
Premijer je rekao da je kapitalnim budžetom za narednu godinu predviđeno 248 miliona za 302 projekta, odnosno nešto više od 11 odsto ukupnog budžeta. Za sjeverni region predviđeno je 113 projekata vrijednih 76,7 miliona eura, za centralni 109 projekata vrijednosti 60,5 miliona, a na jugu su planirana 73 projekta od 26,7 miliona.
Za nove saobraćajnice naredne godine je predviđeno 169 miliona, za zdravstvo 8,78 miliona, 16 miliona za obrazovanje, za kapitalne projekte u kulturi 7,77 miliona, za državnu upravu 9,1, za sport 4,9 miliona, a za ekologiju 14 miliona eura...
Krivokapić je rekao da će u Crnoj Gori, prema ranije predstavljenim programom “Evropa sad”, prosječna zarada do kraja 2025. biti 1.000 eura, kao i da su građani tokom 30 godina “hibridnog režima” bili prisiljeni na siromaštvo.
”Ova Vlada ne kalkuliše niti politički, niti bilo kako, već gradi Crnu Goru da bude naše mjesto za život. Da smo željeli da se ponašamo kao prethodnici, pravili bismo državu za tajkune, ljude koji su politički povezani sa organizovanim kriminalom i zaboravili običnog čovjeka”, kazao je premijer.
( Goran Kapor )