Abazović: Izmjene zakona bile neophodne, TS bio ekstremno politizovan
"Svi imamo jednu misiju - da imamo depolitizovano tužilaštvo, koje neće čekati", kazao je potpredsjednik Vlade
Izmjene Zakona o državnom tužilaštvu, oko kojih je bilo velikih kontroverzi, morale su biti napravljene jer je bivši Tužilački savjet bio ekstremno politizovan, kazao je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović.
On je to ocjenio na okruglom stolu NVO Akcije za ljudska prava povodom predstavljanja izvještaja o radu Tužilačkog savjeta - "Analiza postupaka izbora, napredovanja i utvrđivanja odgovornosti tužilaca u Crnoj Gori u periodu 2020-2021".
Abazović smatra da je ostala samo nada da se izaberu svi članovi krnjeg sastava TS-a, ali da Crna Gora ima ambiciju da se dobije to novo, važno tijelo, tužilačke organizacije.
Abazović je na konferenciji kazao da je želja da imamo bolji Tužilački savjet, koji će biti proaktivan i da tužiocima obezbijediti da neselektivno rade bez pritisaka.
"Svi imamo jednu misiju - da imamo depolitizovano tužilaštvo, koje neće čekati. Kao društvo nemamo kapacitet da neke dionice trčimo brže, mi sada zbog jednog imena i političkih igara nemamo novi TS. Oni imaju matricu rada, promjena matrice razmišljanja, osvježenje i zato je mnogo važno ko će biti novi vrhovni državni tužilac jer je ova situacija u tužilaštvu nezavidna", rekao je potpredsjednik Vlade.
Abazović je kazao da ne treba praviti bauk od promjena u tužilaštvu, već da se vrijedne osobe prepoznaju i nagrade, dok oni koji opstruišu promjene treba da se ili penzionišu, ili da se stave na neka mjesta gdje neće praviti veliku štetu za tu instituciju.
Izvršna direktorica HRA Tea Gorjanc - Prelević je kazala da je saglasna sa potpredsjednikom Vlade, ali je naglasila da bi više voljela da članovima bivšeg TS-a prestao mandat nakon pokretanja postupka odgovornosti.
Autor izvještaja HRA, advokat Veselin Radulović, naglasio je da su u zaključcima naveli da Izmjene Zakona o državnom tužilaštvu nijesu bile dovoljnog kvaliteta za potrebnu reformu tužilačke organizacije.
"Cilj izmjena Zakona o državnom tužilaštvu bio je da se, u cilju reforme, tužilaštvo u većoj mjeri podvrgne političkoj kontroli, posebno u pogledu izmjene sastava TS-a i prekida njegovog mandata. Ovlašćenje da proglasi sastav Tužilačkog savjeta nije trebalo prenijeti sa predsjednika države na predsjednika Skupštine, s obzirom na to da je zakonodavna vlast već dominantno uključena u izbor članova savjeta. Bilo je dovoljno da se to ovlašćenje precizira i tako spriječi eventualna opstrukcija, smatra Radulović.
On je naveo da se postupanje starog TS-a po pritužbama zbog nezakonitog rada pokazalo kao nedjelotvorno sredstvo za provjeeru postupanja rada tužilaca iako je bilo slučajeva ozbiljnih propusta i povreda zakona.
"U malom broju slučajeva (ukupno sedam) gdje je konstatovano da je pritužba bila osnovana, Tužilački savjet je takođe dao uputstvo kako da se otklone propusti i nije razmatrao mogućnost utvrđivanja disciplinske odgovornosti ili kršenja Kodeksa", naveo je Radulović.
Rukovodilac Ministarstva pravde i ljudskih prava Sergej Sekulović kazao je da sistem etičke i disciplinske odgovornosti treba unaprijediti i da potpuno ima isto mišljenje kao što je to navelo HRA u preporukama izvještaja.
Sekulović je kazao da ne vidi razlog da vršilac dužnosti VDT-a ne bude van tužilačke organizacije.
"Sistem mora da funkcioniše, ali i ljudi su na prvom mjestu. Vi za v.d. VDT-a možete da stavite ličnost koja je politizovana ili ne, ali je ključno da napokon izađemo iz v.d. stanja. Treba pristupiti izmjenama Zakona o dopunama Zakona o državnom tužilaštvu, a moj apel je - hajde da izaberemo ljude u TS, jer je alternativa tome blokada sistema i mislim da smo u minut do 12", kazao je ministar Sekulović.
Državna tužiteljka Vrhovnog državnog tužilaštva Jelena Đaletić je u ime v.d. VDT-a Dražena Burića i tužilaštva kazala da je važna nepristrasnost rada Tužilačkog savjeta.
Ona je naglasila da smatra da ima prostora za izmjenu zakonskih uslova za izmjenu sastava Etičke komisije.
Viši savjetnik za vladavinu prava Ambasade Kraljevine Holandije Aleksandar Momirov kazao je da jačanje vladavine prava je ključni put spoljne politike Holandije.
"Za Holandiju je bitno da države pristupnice EU moraju da ojačaju vladavinu prava i da ta potreba se ne prekida ni ulaskom u EU. U ovom izvještaju se preporuke poklapaju sa izvještajem EK i Venecijanske komisije. Postoje standardi i oni pokazuju pravac kojim treba ići u procesu mijenjanja zakona i primjeni", kazao je Momirov.
On je kazao da preporuke ne treba shvatiti kao kritiku, već kao pruženu ruku da se nešto mijenja.
( Biljana Nikolić )