Gurnuli „pod tepih” preporuke za plate u državnim firmama

Pošto postojeći pravni okvir ne omogućava Vladi da donese set pravila koja bi bila pravno obavezujuća i čije bi kršenje bilo kažnjivo kada je u pitanju politika zarada za visokorukovodni kadar, u preduzećima u kojima država ima većinsko vlasništvo predlagano je na jednoj od sjednica Vlade u oktobru da se utvrde osnovni principi određivanja plata i naknada kroz set preporuka, ali one tada nijesu usvojene. Ovu nezvaničnu informaciju “Vijesti” potvrdilo je više izvora iz izvršne vlasti.

Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, tada je na sjednici Vlade konstatovano da od kompanije do kompanije postoji izuzetno neujednačena praksa kada je riječ o politici zarada i naknada za rukovodeći kadar, te da zabrinjava činjenica da je kod mnogih regulativa koja se bavi tim pitanjem zatečena iz ranijeg perioda, odnosno, zadržana praktično neizmijenjena.

”Konstatovano je da ta regulativa predstavlja osnov za manifestacije odnosa prema javnim dobrima i javnom interesu protiv kojih je ova Vlada javno istupala, ističući da će uložiti napore da se prekine sa praksama koje su postojale u nekom ranijem periodu”, kazao je jedan od izvora “Vijesti”.

Izvor “Vijesti” objasnio je da su se te preporuke odnosile na ona preduzeća u kojima nije u primjeni Zakon o zaradama u javnom sektoru.

Tada je predloženo da predsjednik kolektivnog organa upravljanja preduzeća (odbor direktora), koji po pravilu tu funkciju ne obavlja profesionalno, može ostvariti naknadu do visine iznosa prosječne zarade u tom preduzeću, ostvarene u mjesecu koji prethodi mjesecu obračuna naknade, a da član odbora direktora može imati naknadu do 70 odsto prosječne zarade u toj firmi.

Plata izvršnog direktora u rangu ministra

”Preporuka je bila da se izvšnom direktoru zarada može utvrditi, odnosno ugovoriti na način da ne prelazi iznos zarade javnog funkcionera iz grupe poslova “B” sa koeficijentom 22,48 (to je koeficijent za ministra) kako je to definisano članom 22 Zakona o zaradama u javnom sektoru”, objasnio je izvor “Vijesti”.

Predlagano je da se članovima odbora direktora i izvršnom direktoru može dozvoliti isplata godišnjeg bonusa u visini do 50 odsto naknade, odnosno zarade ostvarene na godišnjem nivou, a za isplatu bonusa saglasnost bi davala Vlada nakon što bi joj taj predlog obrazložilo ministarstvo u čijem se resornom nadzoru nalazi određeno preduzeće.

”To nagrađivanje bi moralo biti zasnovano na godišnjim finansijskim izvještajima preduzeća i ostvarenju finansijskog plana, kao i ostvarenju ključnih pokazatelja učinka relevantnih za djelatnost preduzeća. Ideja je bila da predlog za dobijanje saglasnosti Vlade za nagrađivanje putem isplate bonusa za prethodnu godinu, resorno ministarstvo dostavlja do kraja jula tekuće godine”, objasnio je izvor “Vijesti”.

Preporuke za određivanje zarada i naknada visokorukovodnom kadru vezane su bile za prosječnu zaradu u kompaniji i one bi bile, kako je objasnio izvor “Vijesti”, svojevrsni motiv da se radi na poboljšanju položaja svih zaposlenih, kao i principa po kojem izvršni direktori mogu ostvatiti osnovnu zaradu koja neće biti viša od zarade državnog funkcionera u rangu ministra.

”Na taj način bi se promovisao princip nagrađivanja koji se može vezivati isključivo za ostvarene rezultate poslovanja kompanija kojima se rukovodi, a koji je dovoljno izdašan i fleksibilan da može obezbijediti dodatnu motivisanost za postizanje što boljih rezultata, a i stvara pretpostavke za nagrađivanje adekvatno stepenu postignutog uspjeha”, objasnio je jedan od izvora “Vijesti”.

O tome kako posluju preduzeća u državnom vlasništvu od dolaska nove vlasti javnost je do sada samo dobila informacije koje se odnose na ona preduzeća čiji rad kontroliše Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI). U tom resoru je 21 preduzeće.

Iz MKI, kojim rukovodi ministar Mladen Bojanić, uspostavili su praksu da se na svaka tri mjeseca javnost izvještava o poslovanju tih preduzeća.

Ovo ministarstvo je prije dva dana saopštilo da politika zarada i naknada nije u skladu sa poslovnim rezultatima kompanija, te da planiraju uložiti dodatni napor kako bi se stvorio institucionalni okvir, i zarade i naknade visokorukovodnog kadra u državnim kompanijama upodobile poslovnim rezultatima i stanjem u tim kompanijama, kao i da se uvede sistem nagrada i bonusa.

Poslovanje preduzeća u državnom vlasništvu predstavlja jedan od važnih elemenata za razvoj crnogorske ekonomije, jer te firme imaju značajan broj zaposlenih i novac, ali država već godinama ne čini ništa da uspostavi adekvatnu kontrolu nad njihovim poslovanjem. To se posebno odnosi na kontrolu politike zarada u firmama kojima je za uspješno poslovanje potrebna depolitizacija i upošljavanje profesionalnog rukovodećeg kadra, što do sada nije bila praksa.

( Marija Mirjačić )