Delegacija UBNOR-a i antifašista Kolašina obilježila 78 godina od zasijedanja ZAVNO-a Crne Gore i Boke
To je bio primjer, tvrdi Bulatović, „ kako su ratnici i junaci iz rovova i komandanti koji su jurišali u crnogorskim proleterskim brigadama imali odgovornost i viziju da grade temelje društva i države za čiju su se slobodu borili“.
Polaganjem vijenaca ispred zgrade u kojoj je 15. i 16. novembra 1943. godine održano zasijedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja (ZAVNO) Crne Gore i Boke, Delegacija UBNOR-a i antifašista Kolašina, obilježila je 78 godina od tog važanog datuma.
„Novembar 1943. godine i zasijedanje ZAVNO-a Crne Gore i Boke jedan su od ugaonih temelja i datuma hiljadugodišnje crnogorske istorije.Odluke koje su donesene na tom zasijedanju značile su početak vraćanja državnosti Crnoj Gori, nakon sramnih odluka koje je donijela Podgorička skupština 1918. Godine“, rekao je Darko Bulatović, predsjednik UBNOR-a i antifašista Kolašina.
On je podsjetio da su crnogorski vijećnici tada došli sa svih ratišta Jugoslavije „da u Kolašinu podignu ruku za društvenu i političku organizaciju Crne Gore, koja će bito okvir slobode za koju se borilo“.
To je bio primjer, tvrdi Bulatović, „ kako su ratnici i junaci iz rovova i komandanti koji su jurišali u crnogorskim proleterskim brigadama imali odgovornost i viziju da grade temelje društva i države za čiju su se slobodu borili“.
„Svaka ta odluka imala je u sebi brigu o vjekovnom slobodarstvu i dostojanstvu Crne Gore.Svaka od tih odluka je potvrđivala da će Crnoj Gori biti vraćeno sve što joj je oduzeti . Na toj energiji obnovljene državotvornosti, crnogorske proleterske brigade su dale odlučujuće doprinose u borbama za končano oslobođanje Jugoslavije“, rekao je Bulatović.
Zgrada u kojoj je održano zasijedanje ZAVNO-a, već godinama nema namjenu i propada. Planovi o njenoj rekonstrukciji i osnivanju državnog muzeja, godinama postoje postoje, ali do da sad ni država ni Opština nijesu imale novca za realizaciju.
( Dragana Šćepanović )