Strategijom do 235.000 zaposlenih
Za ostvarivanje strateškog cilja, kako piše u nacrtu strategije koju je Ministarstvo ekonomskog razvoja (MER) stavilo na javnu raspravu, definisana su četiri operativna cilja od kojih je prvi kreiranje znanja i kompetencija za tržište rada u digitalno doba, dok je drugi ostvarivanje rasta zaposlenosti, ulaganja u kvalitetna i sigurna radna mjesta kroz unapređenje poslovnog ambijenta
Strateški cilj Nacionalne strategije zapošljavanja za period od ove do 2025. godine je stabilan i održiv rast zaposlenosti, zasnovan na jednakim mogućnostima pristupu tržištu rada, dostojanstvenom radu, daljem razvoju znanja i vještina i većoj socijalnoj uključenost.
Plan je da se do 2025. godine dođe do brojke od 235.000 zaposlenih građana. Prema Monstatu sada imamo 146.000 zaposlenih.
Za ostvarivanje strateškog cilja, kako piše u nacrtu strategije koju je Ministarstvo ekonomskog razvoja (MER) stavilo na javnu raspravu, definisana su četiri operativna cilja od kojih je prvi kreiranje znanja i kompetencija za tržište rada u digitalno doba, dok je drugi ostvarivanje rasta zaposlenosti, ulaganja u kvalitetna i sigurna radna mjesta kroz unapređenje poslovnog ambijenta.
”Treći cilj je unapređenje položaja nezaposlenih lica na tržište rada kroz efikasnost usluga za tržište rada i mjera aktivne politike zapošljavanja, jačanje socijalne uključenosti i smanjenje siromaštva, dok je četvrti cilj efikasno funkcionisanje tržišta rada”, objašnjeno je u Nacrtu strategije.
Nacionalna strategija zapošljavanja, kako je objašnjeno u dokumentu, identifikuje prioritete i pojedinačne ciljeve koji treba da na pravi način odgovore višestrukim izazovima sa kojima će se tržište rada i građani Crne Gore nositi u narednim godinama i da te izazove pretvore u nove prilike za socio-ekonomski razvoj zemlje i za individualni napredak svakog pojedinca.
”Posebno je važno istaći da je pandemija, koja je obilježila 2020. godinu kao posljednju godinu primjene prethodne Strategije, potcrtala slabosti dosadašnjeg modela rasta i razvoja Crne Gore kako uopšte, tako posebno u domenu zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa. Taj model pokazao se nedovoljno otpornim na veliki spoljni šok, čiji se konkretni oblik i vrijeme pojavljivanja nijesu mogli predvidjeti, ali čiji bi efekti svakako bili manje dramatični da je privredna struktura Crne Gore bila više diversifikovana, a njeni ljudski resursi bolje iskorišćeni i opremljeni sa više znanja i kompetencija”, objašnjeno je u dokumentu.
Fokus aktivnosti u narednom periodu, kako se navodi, biće na daljem usklađivanju crnogorskih propisa s pravnom tekovinom EU i dosljednija primjena opštih načela politike zapošljavanja. Konstatovano je i da će Crna Goraće dati prioritet snaženju konkurentnosti i socijalnoj koheziji, posebno u dijelu razvoja znanja i vještina na svim obrazovnim nivoima u cilju stvaranja povoljnijih prilika za mlade ljude.
( Marija Mirjačić )