"Doktori će nam otići ukoliko ne povećamo plate i ne uložimo u ljudske resurse"

Ukoliko ne povećamo ljekarima plate i ne uložimo u ljudske resurse, doktori će nam otići.

To je kazao poslanik Ujedinjene Crne Gore Vladimir Dobričanin tokom rasprave na Odboru za zdravstsvo, rad i socijalno staranje o Predlogu zakona o dopunama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, koji je Skupštini Crne Gore podnijela poslanica dr Branka Bošnjak.

“U Njemačkoj je trenutno 77.000 je otvorenih radnih mjesta za zdravstvene radnike. I oni neće imati empatiju što ćemo zbog odlaska ljekara kod njih mi morati da zatvorimo, recimo, bolnicu u Pljevljima. Treba dobro izračunati koliko je to novca koliko nam treba nova u budžetu. Došlo je vrijeme i da se povećaju plate ali i kapitalni budžet za zdravstvo, jer bolnicama treba opravka. Međutim, ulaganje u ljudske resorse je najvažnije.”, kazao je Dobričanin i kao na negativan primjer ukazao na bolnicu u Meljinama.

Prema njegovim riječima, do odlaska zdravstvenih radnika možemo da se odbranimo samo ako to učinimo kao Rumunija – drastičnim povećanjem plata zdravstvenim radnicima.

Predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović Samardžić ukazala je na to da u Francuskoj, SAD, ne postoje sindikati ljekara.

„Kad smo pitali na koji način se štite, odgovoreno nam je da država štiti njihov interes. U našoj državi situacija potpuno drugačija. Nije istina da se diskriminiše socijalni dijalog, koncipirajući ovako rad Oodbora sa ovakvom temom. To je potpuno netačno. Ako bi to to tačno, onda bi to značilo da cijela Evropska unija diskriminiše socijalni dijalog. Trenutno, u velikom broju država članica su zarade ljekara regulisane upraavo Zakonom o zaradama u javnom sektoru ili uredbom, kao recimo u Hrvatskoj. Tamo su plate regulisane uredbom, a ostala prava kolektivnim ugovorom“, kazala je ona.

Kad je u pitanju da treba da povedemo računa da ne bi povećanje zarada ljekarima dovelo do kolapsa, Popović Samardžić je upozorila da je imalo vremena za to u proteklim godinama.

„To vrijeme nije iskorišćeno za unapređenje zdravstvenog sistema. Ovakvo stanje nije nastalo ni danas ni juče ni u proteklih godinu. Stvaralo se dugi niz godina, samo što smo prethodne godine imali riječi hvale za njega, a danas kritike, koje su možda ispravne i na mjestu. Ja to ne znam i ne ulazim u to, samo vidim dvostruke aršine u svemu ovome“.

Ona je ponovila da „jedan suverini specijalista košta državu 150.000 eura“.

„Kad ode, izgubili ste 150.000 eura. Da napravite novog, treba vam još 150.000 eura, ali to ne ide preko noći. Za tako nešto treba do 12 godina, u zavisnosti od specijalizacije. Za to vrijeme se dovode konultanti, za koje svi mi u zdravstvu znamo koliko se skupo plaćaju. To je oko 3.000 eura mjesečno. Pa kad to pomnožimo sa brojem godina – 400.000 eura. Pa na to dodajte onaj novac koji smo izgubili, pa novac koji dajemo da dobijemo novog suverenog specijalistu i dolazimo do cifre od 700.000“, kazala je doktorka Popović Samardžić.

Podsjetila je i na to da je Sindikat doktora medicine do početka pandemije vodio evidenciju o odlasku ljekara iz javnog zdravstvenog sistema.

„Prema našoj evidenciji, za pet godina je otišlo 150 ljekara. U međuvremenu, za dvije godine epidemije otišlo ih je više od 50, samo što mi nismo sve evidentirali. Dakle, za sedam godina otišlo je 200 ljekara. Kad to pomnožimo sa 400.000 za konsultante dolazimo do toga da je ova država bacila 80 miliona eura, umjesto da uložimo u svoj kadar. Dakle, kako je rekao poslanik Mugoša da treba da povedemo računa, imali smo vremena da povedemo računa, ali smo odlučili da novac raspemo“, poručila je Popović Samardžić.

Ona je ukazala na to i da je Sindikat na čijem je čelu imao sastanak sa predstavnicima Ministarstva finansija i socijalnog staranja.

Popović Samardžić je kazala da je za Sindikat prihvatljiv predlog poslanice Bošnjak, a koji podržavaju poslanici ljekari, ali i jučerašnji predlog Ministarstva finansija i socijalnog staranja.

„Kolege su samo molile da predlog Ministarstva bude integrisan u Zakon o zaradama u javnom sektoru“, zaključila je ona.

Ovo je više statusno, nego ekonomsko pitanje, ocijenila je predlagačica zakona Branka Bošnjak.

“I sigurno ako ispod 400 miliona ne bude izdvojeno za budžet, da ćemo razmotriti da li će se uopšte glasati takav budžet, jer mislimo da potreba, posebno u ovoj kovid krizi i u ovom stanju u kome smo svi. Treba posebna pažnja da se posveti profesiji ljekara, ne samo u smislu plata, nego u smislu opreme i uslova za rad i svega što prati to,” kazala je ona.

Dodala je da je predsjednik Kluba poslanika Pokreta za promjene Branko Radulović rekao da neće glasati ni on ni ostali članovi kluba za budžet ukoliko “ne bude ovih 400 miliona eura najmanje za zdravstveni sistem.”

“To mi je bitno da čuju i ovi iz Ministarstva finansija, da znaju naš stav po tom pitanju”, kazala je ona.

Govoreći o problemu odliva kadrova, potpredsjednica Skupštine je upozorila da ćemo “doći situaciju gdje ne znamo šta ćemo da radimo”.

Osvrnula se i na pisanje medija o tome da se traže državljanstva za pojedine ljekare da bi popunili mjesta u zdravstvenom sisitemu.

“Pa sad Vlada razmatra da li će dati državljanstvo, a tamo nekim kriminalcima se olako daje a nekome ko treba da se ovdje doseli i da nam pomogne zato što nemamo kadra, kao dobro kadrovsko rješenje, misli se,” kazala je ona na sjednici Odbora.

Ona je ponovila da je mišljenje i ove i prethodne Vlade identično, osim potpisa premijera.

“Makar se nije moglo prepisivati od tačke do tačke,” kazala je ona.

Ona je kazala da misli da su ljekari hendikepirani u ovim pregovorima, jer, kako je kazala, nemaju reprezentativni sindikat ljekara i da veći uticaj u tom dijelu ima srednji zdravstveni kadar.

Dodala je da očekuje da će ljekari sljedeće godine imati značajno povećanje primanja.

Državna sekretarka u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta Milica Kadović kazala je da je saglasna sa poslanicom Brankom Bošnjak.

„Iznijete su nepobitne činjenice i istine i u odnosu na ljekare i profesore na Univerzitetu Crne Gore. U odnosu na profesore UCG to bi bila povećanja zarade od 454 do 644 eura u neto iznosu. Što se tiče MPNKS, u potpunosti smo saglasni sa obrazloženjem poslanice Bošnjak, tako da smo mi stava da na ovaj Predlog zakona treba dati pozitivno mišljenje“, kazala je Kadović.

U radu ovog Odbora ne učestvuju poslanici DPS.

Poslanik Jevto Eraković na početku sjednice saopštio je da je stav te partije jasan – neće podržavati ignoranstski odnos ministara, u ovom slučaju ministra finansija i socijalnog staraja Milojka Spajića, prema Skupštini Crne Gore.

„Ne želimo da podržimo ovaj ignorantski odnos prema odboru za zdravstvu koji traje godinu dana. Ne želimo da dajemo legitimitet ovakvoj sjednici prisustvom, a naš stav je poznat još od prošle sedmice. Ovo je samo jedna lakrdija koja ne vodi ničemu. Bili smo spremni i obećali da ćemo podržati ovakve zakone. I kao ljekar i poslanik ću podržati ovakve inicijativu, ali ne želimo da dajemo legitimitet bilo kojem ministru koji se ovako ponaša, makar mu ime bilo i Milojko“, zaključio je Eraković.

Poslanik SD Boris Mugoša tvrdi da će potrošnja za zdravstvo u ovoj godini prevazići planirana 333 miliona za 2022.

„Budžet FZO mora biti 400 miliona eura i možemo računati na ovo obećano povećanje zdravstvenim radnicima. Nećemo sa 333 miliona imati održiv zdravstveni sistem… O ovim stvarima se dogovara sa socijalnim partnerima. Zato mislim da treba dobro povesti računa, da se obavi još jeda krug konsultacija sa sindikatima”, kazao je Mugoša.

Državni sekretar u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja Branko Krvavac kazao je da je Vlada, razmatrajući podnijeti Predlog zakona, utvrdila mišljenje i ukazala na to da se koeficijenti za zaposlene u zdravstvu i na Univerzitetu određuju kolektivnim ugovorom.

„U vezi sa tim, smatramo da se predloženim zakonom dovodi do selektivnosti u primjeni, a da bi se u neravnopravan položaj doveli zaposleni u dijelu oblasti zdravstva, nauci, kulturi, sektoru socijalnog staranja...“, kazao je Krvavac. Istakao je da je neophodno povećanje zarada u zdravstvo.

„Prema predlogu programu rada Vlade, u drugom kvartalu radiće se novi Zakon o zaradama u javnom sektoru, gdje će see sistemski uredi zarade svih zaposlenih u javnom sektoru, uključujući zdravstvo, prosvjetu....“, tvrdi Krvavac.

Naglasio je da je kroz Predlog zakona o budžetu predviđen prosječan rast zarada od 17,5 odsto, po osnovu smanjivanja poreskog opterećenja rada, a još uz to za medicinski kadar predvidjeli povećanje za 12,5 odsto.

„Time će, prema nekim našim analizama, plate zdravstvenim radnicima biti uvećane između 30 i 40 odsto“, naglasio je Krvavac.

Predsjednik Odbora Srđa Pavićević (CIVIS) ukazao je da se na danas govori o nečemu „što je dramatično“.

„Sučeljavamo se sa dezintegracijom nečega što je veoma važno, a to su školstvo i zdravstvo. Dezintegrišemo ih tako što gubimo ljude, a poreska osnova i slično me ne interesuju. Gubimo ih jer oni vide da samo 500 ili 1.000 kilometara odavde se živi na potpuno drugi način, sa svim onim kvalitetima koji nemaju“, poručio je on.

( Tina Popović )