Prednosti uzdržavanja: Kako post utiče na naše tijelo?

Pravoslavni vjernici 28. novembra započinju Božićni post, koji traje 40 dana, do 6. januara. Pravila posta odnose se na izbor jela i pića, ali i ponašanja i sklada između duha i tijela. Mnogi nutricionisti savjetuju da se s vremena na vrijeme posti, ne nužno iz vjerskih razloga

5881 pregleda7 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock

U mnogim civilizacijama i religijama (hrišćanstvu, islamu, budizmu, judaizmu, hinduizmu i mnogim afričkim religijama), post je poznat kao jedno od “sredstava” pročišćenja – fizičkog, psihičkog, spiritualnog. U Starom Egiptu postojala je primjena tzv „terapijskog gladovanja“ u svrhu jačanja organizma.

Prehrambene restrikcije mogu se odnositi na:

  • hranu koja se smije i ne smije jesti
  • hranu koja se smije konzumirati u određeno doba dana ili godine
  • vrijeme dana u koje se smije jesti
  • način pripreme hrane
  • pravila kada, kako i koliko dugo postiti.

Šta se događa u tijelu za vrijeme posta?

Mnogi nutricionisti savjetuju da se s vremena na vrijeme posti, ali ne nužno iz vjerskih razloga. Prema istraživanjima, post (u smislu ishrane) može da očisti organizam od toksina i podstakne bolju razmjenu materija.

Post nije za svakoga. Osobe koje imaju hronične bolesti svakako treba da se konsultuju sa svojim ljekarom da li smiju da poste, na koji način i koliko dugo.

Tokom posta, ljudsko tijelo se adaptira na nizak unos energije i aktivira alternativne metaboličke puteve. U stanju gladovanja katabolički hormoni pojačavaju proizvodnju glukoze u jetri i smanjuju iskorištavanje glukoze u skeletnim mišićima i masnom tkivu. Promjene u tijelu zavise od toga koliko dugo gladovanje traje i radi li se o potpunom gladovanju ili se unosi minimalna količina određene hrane. Na početku gladovanja, kao i kod produžene tjelesne aktivnosti, tijelo prvo troši zalihe glikogena – osnovnog tjelesnog ugljenog hidrata koji se nalazi u jetri i mišićima. U nedostatku hrane koja bi podsticala stvaranje zaliha glikogena, proteina i masti, tijelo počinje da razgrađuje sopstveno tkivo. Ali, organizam to radi tako da prvo razgrađuje nepotrebne masne naslage, a tek kasnije poseže za mišićnim tkivom.

Pravila pravoslavnog posta

Pravoslavni vjernici 28. novembra započinju Božićni post, koji traje 40 dana, do 6. januara. Pravila posta odnose se na izbor jela i pića, ali i ponašanja i sklada između duha i tijela.

Post podrazumijeva uzdržavanje od masne hrane i alkohola na izvjesno vrijeme i to je tjelesni post, ali podrazumijeva i uzdržavanje od loših misli, želja i djela i to je duhovni post.

Posna ishrana u opštem smislu ne predstavlja gladovanje, već se u njoj nalaze namirnice biljnog porijekla. To su povrće, voće, žitarice, ulje i orašasti plodovi, a vikendom i praznikom i riba i morski plodovi.

Božićni post je manje striktan od Uskršnjeg, pravilo je da se ne jedu meso, mijeko i mliječni proizvodi i jaja. Ulje i vino su dozvoljeni svim danima osim srijede i petka koji se poste na vodi. Riba se jede svake subote i nedjelje.

Posna ishrana nije obilna poput uobičajene, jer je smisao posta da trpeza bude skromnija neko inače. Odricanje od mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda i jaja, kao i svega ostalog što sadrži te namirnice uz smanjenu količinu hrane dovodi do toga da unosimo manje kalorija nego inače. Tako primoravamo tijelo da troši sopstvene zalihe masti. Još ako je taj post na vodi, unos kalorija je znatno ispod prosjeka.

Post ima smisla ukoliko ne pretjerujete u industrijski proizvedenim namirnicama biljnog porijekla. Upotreba margarina i drugih proizvoda od biljnih ulja opterećuje organizam, tako da od detoksikacije nema ništa. Lako se može i pretjerati u kalorijama i ako je jelovnik posan.

Od čega sve još možemo postiti?

Odricanje od alkohola

Nakon nekoliko dana posta jetra počinje da se regeneriše, a nekoliko sedmica potrebno je za postupno povlačenje nakupljene masti u jetri. Odricanje djeluje preventivno na cirozu jetre, a nuspojave se odnose na pojačanu agresivnost.

Odricanje od cigareta

Samo 20 minuta nakon posljednje cigarete poboljšava se prokrvljenost ruku i nogu. Pluća počinju da se “stabilizuju” nakon dvije sedmice.

Odricanje od šećera

Znatno se poboljšava krvna slika, a osjećaj zavisnosti od slatkiša povlači se nakon jednog mjeseca.

Post vodom

Najjednostavniji, ali i najintenzivniji način detoksikacije je post vodom. Tokom posta uzima se samo voda, i to po mogućnosti izvorska. Potrebno je piti najmanje 2 litra vode dnevno. Trajanje posta zavisi od opšteg stanja pojedinca. Ovakva detoksikacija je najbrža, ali i potencijalno najopasnija. Ubrzano izlučivanje nakupljenih toksina može prouzrokovati razne tegobe, jer brzo dolazi do iscrpljenosti i nemogućnosti obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Zato se ovaj post preporučuje samo kratko vrijeme.

Post sokovima

Tokom ovog posta dopušteni su samo svježe pripremljeni sokovi od sirovog voća i povrća, kao i biljni čajevi i voda. Baza su sokovi od zelenog povrća. Post sokovima čisti tijelo, a u isto vrijeme ga snabdijeva hranjivim materijama. Detoks s biljnim sokovima nije poželjno raditi duže od tri dana.