Vukčević: Problemi u Ustavnom sudu potiču od lošeg rukovođenja

Problemi u Ustavnom sudu, prije svega, potiču od lošeg rukovođenja. Neko sam ko je do sada imao priliku da rukovodi, i smatram da institucija ili bilo koji pravni subjekt dosta zavisi od onoga ko je na čelu “glave kuće”, kazao je kandidat za sudiju Ustavnog suda dr Ilija Vukčević.

Istakao je da je u Ustavnom sudu bilo “ceremonijalno biranje” i želja da se dođe za predsjednika suda, dobije se stan od 100 plus kvadrata, zaposli se poneko, “nabilduje” biografija sa tom činjenicom, “a sva pitanja od značaja,koja se odnose na borbu za tu instituciju, nisu odrađena.

On je kandidat za sudiju Ustavnog suda koga je danas saslušao Ustavni odbor.

Vukčević je karijeru započeo na Pravnom fakultetu UCG, pa na Pravnom fakultetu na Univerzitetu UDG. Radio je u Ministarstvu finansija, gdje je bio vd Uprave za igre na sreću, kao i na brojnim projektima. Sada je konsultant na nekoliko projekata u Savjetu Evrope.

Poslanik Demokrata Vladimir Martinović je kazao da je ustavna žalba izgubila svoju djelotvornost i pitao Vukčevića koji bi model predložio za prevazilaženje tog problema i na koji način bi svojim izborom štitio autoritet Ustavnog suda.

Vukčević je odgovorio da je jasno da postoji problem kada je u pitanju Ustavni sud sa ustavnim žalbama.

“Međutim, on ne potiče od juče. Od 2007.godine, bio je priliv svih predmeta, oko 120 u Ustavnom sudu, a ove godine je već do sada bilo preko 1.200 predmeta koji su primljeni iz svih nadležnosti. Prvo smatram da bi trebalo kadrovski da se ojača Ustavni sud”, kazao je Vukčević.

On je kazao da brojčana razlika između Ustavnog suda koji po sistematizaciji ima sedam sudija i Vrhovnog suda koji ima 21 sudiju, pokazuje da su neophodna dodatna kadrovska snaženja Ustavnog suda kroz ustavno-sudske savjetnike.

Vukčević je rekao da je od 30 takvih pozicija savjetnika popunjeno 14, a od toga je četvoro na dugogodišnjem bolovanju. Istakao je da je neshvatljivo da US godinama ne prima pripravnike.

On je odgovarajući na pitanje Martinovića kako bi se mogla unaprijediti ustavno - sudska nadležnost kada je u pitanju ocjena ustavnosti zakona, odnosno, ustavnosti i zakonitosti drugih opštih akata, rekao da se rijetko koriste međunarodni mehanizmi za dobijanje pravne pomoći od Savjeta Evrope ili Venecijanske komisije.

Istakao je da je loše što su sjednice US zatvorene za javnost, te da taj sud rijetko po službenoj dužnosti pokreće inicijative za ocjene ustavnosti.

Poslanik Liberalne partije Andrija Popović pitao Vukčevića da li ima položen pravosudni ispit, kakav mu je stav o najviše ugroženim kategorijama stanovništva -seksualnim manjinama i osobama sa invaliditetom.

Vukčević je kazao da nema položen pravosudni ispit i da je to standard kad su Ustavni sudovi u pitanju.

Istakao je da je radio dosta analiza oko ugroženih grupa, navodeći da sudije imaju previše zadrške oko donošenja odluka o mobingu i da se praksa po tom pitanju mijenja u poslednjih dvije-tri godine. Vukčević je rekao da je prvi autor Nacrta Zakona o istopolnim partnerstvima i jedan od koautora Zakona o pravnom prepoznavanju promjene pola.

Poslanica DPS-a Jovanka Laličić je pitala Vukčevića kako se rad pod pritiskom održava na njegovu organizaciju posla i kakva se slika o radu sudova prikazuje u medijima.

On je odgovorio da je radio pod pritiskom, jer je bio i direktor privrednog društva sa 70 zaposlenih:

“Svaka funkcija nosi pritisak. ..Ako se prihvatite posla, radite ga najbolje što možete”.

Istakao je da slika u medijima o radu sudova “nije sjajna”, navodeći da i pravosuđe, parlament i svi organi dijele sudbinu ovog društva.

“Nekad se i prenaglašava loša slika o pravosuđu. Postoje loše stvari, često se govori o korupciji...Ako je negdje ima, ima je u upravi”.

On je odgovarajući na pitanje Moma Koprivice (Demokrate) vezano za retroaktivnost u primjeni Zakona o porijeklu imovine, rekao da postoji i izuzetak od opšteg ustavnog načela da je povratno dejstvo zabranjeno, gdje se u stavu dva navodi da kada je utvrđen javni interes i kada se odnosi samo na pojedine norme zakona, onda to može da bude primijenjeno retroaktivno.

“I od tog izuzetka, postoji izuzetak. To je u slučaju krivične materije, kada to uopšte nije moguće osim ukoliko propis nije povoljniji po učinioca”, odgovorio je Vukčević.

Kada se to primijeni na Zakon o porijeklu imovine, istakao je da je praksa Suda za ljudska prava u Strazburu potvrdila da je retroaktivnost kod ovakvih zakona moguća, jer je rije o građanskoj materiji.

On je na pitanje Suade Zoronjić (URA) vezano za prestanak mandata sudije US Dragoljuba Draškovića, odgovorio da bi, da je na mjestu članova Odbora, raspisao javni konkurs za popunu tog mjesta.

Istakao je da je US trebalo davno da obavijesti Skupštinu o prestanku mandata, što nisu uradili, te da Odbor o tom pravnom pitanju ne može donositi odluke.

Na pitanje Dragana Ivanovića (SNP) da li će, ako bude izabran za sudiju, biti samostalan u radu, bez uticaja funkcionera političkih partija ili predsjednika države, Skupštine i Vlade, Vukčević je odgovorio da je nezavisnost sastavni dio te funkcije, te da se i u dosadašnjem radu odupirao takvim uticajima.

Kandidati za izbor dvoje sudija Ustavnog suda su, pored Vukčevića, Sulejman Guči, Snežana Jonica, Jadranka Novaković, Zdenka Perović, Mirjana Popović, Ivan Radojičić i Maja Šćepanović.

Svoju kandidaturu je povukao Nemanja Popović.

Dva mjesta u Ustavnom sudu su upražnjena jer su uslove za starosnu penziju početkom ove godine stekli Mevlida Muratović i Hamdija Šarkinović. Ustavni odbor je novi konkurs za popunu dva sudijska mjesta raspisao 1.septembra.

Postupajući po ranijem konkursu, Ustavni odbor 15. jula nije utvrdio predlog za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, jer nijedan kandidat nije dobio potrebnu većinu.

Tada su za sudije Ustavnog suda konkurisali Ranko Vukić, Tatjana Ljujić, Jadranka Novaković, Zdenka Perović, Mirjana Popović, Sulejman Guči, Ivan Radojičić i Enesa Rastoder.

Ustavni sud ima sedam sudija, koje bira Skupština na 12 godina, dvotrećinskom, odnosno tropetinskom većinom glasova poslanika.

Za sudiju Ustavnog suda bira se osoba iz reda istaknutih pravnika koja ima najmanje 40 godina i 15 godina radnog staža u pravnoj struci.

( Željka Vučinić )