Nikšićki komunisti položili cvijeće na spomenik palim borcima
Zato je, kako je kazao, 29. novembar 1943. godine dan za poštovanje i sjećanje na „zajedničku borbu, pobjedu i slobodu, za zemlju zalivenu krvlju hiljade boraca koji su se borili za svoje i narodne ideale pod Titovim i rukovodstvom KPJ“
Povodom 29. Novembra, Dana republike bivše SFRJ, delegacija nikšićkih komunista položila je juče cvijeće na spomenik u nikšićkom naselju Straševina i evocirali uspomene na drugo zasjedanje AVNOJ-a (Antifašističko vijeće naroda oslobođenja Jugoslavije) kada su udareni temelji, kako je kazao Radislav Stanišić, predsjednik JKPCG, socijalističkoj, federativnoj, samoupravnoj i nesvrstanoj Jugoslaviji.
„Veliki broj građana različitih političkih pogleda prihvatio je politički program KPJ u vođenju Narodnooslobodilačkog pokreta i stvaranja nove narodne vlasti ( od Narodnooslobodilačkih odbora do zemaljskih antifašističkih vijeća ) pa su predstavnici svih demokratskih grupa od 250 ovlašćenih delegata, njih 142 uspjelo je da se probije na oslobođenu teritoriju Jajce i da prisustvuje i donese dalekosežne revolucionarne odluke. Za predsjednika AVNOJ-a izabran je dr Ivan Ribar, advokat, bivši predsjednik Ustavotvorne skupštine kraljevine Jugoslavije, a među 63 člana predsjedništva tridesetak su bili komunisti, a ostali su bili pripadnici građanskih stranaka, kulturni i javni radnici, sveštenici i oficiri. Odluke AVNOJ-a dobile su veliki publicitet u štampi savezničkih i neutralnih zemalja i saglasnost 'Velike trojice' u Teheranu da se NOV Jugoslavije pruži pomoć“, kazao je Stanišić.
Po završetku Drugog svjetskog rata, istakao je Stanišić, na „platformi demokratskog sistema socijalne pravde i jednakosti udareni su temelji izgradnje sistema po 'mjeri čovjeka', za razliku od zapadnog sistema po 'mjeri kapitala', koji je danas kod nas na snazi“.
„Stvorena je divna veličanstvena socijalistička zemlja koja je bila uvažena i poštovana u cijelom svijetu, koja je svojim političkim i ekonomskim uređenjem ulogom na svjetskoj političkoj sceni simbolizovala nepogrešivi glas savjesti, gdje je vladala socijalna jednakost i pravda, u kojoj je samoupravljanje bilo najviša manifestacija ekonomske i političke slobode radnog čovjeka i građanina. Bez Jugoslavije Crna Gora bi bila pusto, najsiromašnije, najnerazvijenije područje na Balkanu i u Evropi. U toj zajednici smo doživjeli najveći prosperitet u svojoj dosadašnjoj istoriji gdje je bilo iskorijenjeno siromaštvo i nijesu se morale otvarati narodne kuhinje. Izgubismo zajedničku domovinu u trenutku kada smo dospjeli u vrh srednje razvijenih zemalja Evrope i svijeta. Bili smo zdrava i zadovoljna nacija, sa socijalističkim društvenim uređenjem u kojem smo bili gospodari svog rada i rezultata rada i živjeli životom dostojnim čovjeka“, naglasio je Stanišić.
Zato je, kako je kazao, 29. novembar 1943. godine dan za poštovanje i sjećanje na „zajedničku borbu, pobjedu i slobodu, za zemlju zalivenu krvlju hiljade boraca koji su se borili za svoje i narodne ideale pod Titovim i rukovodstvom KPJ“.
„Danas sa žaljenjem možemo konstatovati da ono za šta su se oni borili više ne postoji. Za nas komuniste put koji nam je drug Tito trasirao je put na koji se moramo vratiti, put bratstva i jedinstva, borbe protiv fašizma i nacionalizma, put demokratije, ne političke, već demokratije na radnom mjestu, put socijalne pravde i jednakosti i da na ovim prostorima vlada mir i ono blagostanje koje smo nekada imali“, zaključio je Stanišić-
Delegaciju koja je položila cvijeće, predvodio je predsjednik nikšićkih komunista Dragoje Strunjaš.
( Svetlana Mandić )